KROZ IZBORNU KAMPANJU PONUDITI KVALITENE PROGRAME I ZAINTERESIRATI MLADE

Intervju: Vladimir Bilek zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru  

Unatoč svih problema i primjedbi rad i djelovanje vijeća i predstavnika nacionalnih manjina napreduje i daje rezultate. Za njihovo uspješnije funkcioniranje bitna je stalna edukacija koja mora biti dvosmjerna i prema predstavnicima manjinske samouprave i prema nosiocima vlasti u lokalnim i regionalnim jedinicama, a kroz informiranje je vrlo važno pokazati široj javnosti kako partnerstvo s nacionalnim manjinama dobrobit donosi čitavoj  zajednici. Zbog svega toga predstojeći izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina imaju izuzetnu važnost, a njihov uspjeh ovisi i o dobro pripremljenoj kampanji kroz koju treba ponuditi kvalitetne programe budućeg rada te na taj način privući i  kvalitetne kadrove manjinske samouprave , a posebno se to odnosi na mlade koji u tim programima mogu prepoznati snažne motive političkog aktivizma i vlastitog prosperiteta.  

Bliži se kraju šesti mandat vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Kakve su ocijene dosadašnjeg rada i funkcioniranja ovih  važnih institucija manjinske samouprave? Da li su ostvareni neki napredci i pozitivni pomaci ili se i dalje borimo sa starim uobičajenim problemima njihove nefunkcionalnosti?

Najprije bih htio zahvaliti svim onima pripadnicima nacionalnih manjina koji su sudjelovali u radu vijeća nacionalnih manjina te predstavnicima na svim razinama ( općinskim , gradskim , županijskim )  jer se vidio i trud i napredak u velikom djelu naših lokalnih i regionalnih jedinica samouprave gdje su se pripadnici nacionalnih manjina  aktivno uključivali u rad općinskih, gradskih i županijskih vijeća i skupština i to kroz svoju savjetodavnu funkciju i ulogu koja im je zakonski i određena. I mogu reći da se u nekim lokalnim samoupravama stvarno vidi i osjeća napredak. Nažalost uvijek dosta toga ovisi i samim strukturama vlasti lokalnih i regionalnih zajednica i poglavito  njihovim čelnicima pa u nekim sredinama  nismo uspijevali  uspostaviti adekvatnu suradnju ali negdje gdje je na lokalnim izborima došlo do promjena bili smo u mogućnosti uspostaviti novi dijalog odnosno spremnost upravo struktura vlasti da otvore suradnju, pokažu više sluha za manjinske probleme i  počnu razvijati jedan partnerski odnos . Nažalost, nije to još uvijek svagdje tako i imamo još sredina gdje npr. čelnike  vijeća ili predstavnika čak ni ne pozivaju na sjednice predstavničkih tijela lokalnih i regionalnih zajednica niti im dostavljaju materijale tako da ostaje još dosta toga što ubuduće moramo mijenjati i unaprediti, ali mislim da je u nekim temeljnim, osnovnim postavkama funkcioniranja tzv . manjinske samouprave napredak ipak vidljiv i konkretan.

KONKRETNI NAPREDCI

Što možemo istaknuti kao neke konkretne primjere tog općeg napretka? Da li ta savjetodavna uloga ili funkcija ipak počinje davati neke rezultate?

Pa iz konteksta nacionalnih manjina koje ja predstavljam, Čeha i Slovaka u Hrvatskom saboru  treba istaknuti da je npr . Bjelovarsko-bilogorska županija na inicijativu manjinskih vijeća te županije koji su naravno bili  usaglašeni  i  s predstavnicima manjinskih udruga ali i s vijećnicima u lokalnim predstavničkim tijelima  napravila veliki iskorak. U odnosu na srpsku i češku nacionalnu manjinu čiji je udio u stanovništvu pao ispod zakonskog minimuma te više nije postojala obveza županije da njihovim predstavnicima osigura mjesta zamjenika župana i članove skupštine  ipak je donesena statutarna odluka po kojima predstavnici nacionalnih manjina imaju osigurana mjesta  u izvršnoj vlasti i predstavničkim tijelima. Isto tako u općini Dežanovac gdje je jedno vrijeme bilo otvoreno pitanje službene uporabe češkog jezika tamo se također temeljem prijedloga općinskog Vijeća češke nacionalne manjine  u razgovoru s načelnikom općine i općinskim vijećnicima došlo do usaglašavanja  da se u djelu naselja te općine primijeni pozitivna diskriminacija temeljem stečenih prava i  vrati službena uporaba češkog jezika. Ili još jedan pozitivan primjer, u gradu Našice je temeljem prijedloga Matice slovačke i gradskog Vijeća slovačke nacionalne manjine po prvi put  statutarno uvedeno pravo na dvojezičnost u djelu gradskih naselja odnosno pravo na službenu uporabu slovačkog jezika.

STALNI DIJALOG

Da li ima napredaka kod lokalnih i regionalnih struktura vlasti kada je u pitanju odnos prema manjinskoj samoupravi i predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnoj vlasti? Da li su te strukture osposobljenije i  educiraniji za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos? Koji su na tom planu najizraženiji problemi i nedostaci za efikasnije funkcioniranje čitavog sustava?

Pa kao što sam već rekao dosta toga ovisi o čelnim općinskim , gradskim i županijskim ljudima i vlastima  i tu sam zahvalan, opet da istaknem, našim vijećima i predstavnicima što su stalno radili na uspostavi dijaloga s tim vlastima kako bi se ostvarili određeni napreci . I mi, saborski zastupnici nacionalnih manjina smo upravo dajući podršku takvoj praksi, često zajedno s predstavnicima naših lokalnih manjinski institucija , vijeća i predstavnika išli na razgovore s čelnicima lokalnih i regionalnih vlasti pokušavajući ukazati na pozitivne aspekte suradnje s nacionalnim manjinama što donosi i opću širu dobrobit tim lokalnim zajednicama i svim njihovim stanovnicima , a ne samo nacionalnim  manjinama . I tu je bilo dobrih iskoraka i pozitivnih primjera.  No, isto tako moramo priznati da čelnici pojedinih sredina i  većine koje su u njima na vlasti nisu uvijek imali razumijevanja za takve politike partnerstva i šireg benefita . Tako, nažalost,  još imamo sredina gdje se predstavnici manjinskih institucija zaobilaze , marginaliziraju pa i otvoreno krše neka njihova zakonska prava  kao što je npr. upravo pravo na dvojezičnost u nekim sredinama gdje je ono utvrđeno i ostvareno trećinskim sudjelovanjem manjinske populacije u tom stanovništvu.

Što bi, s druge strane,  istaknuli kao najizraženije nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim  sredinama? Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada?

Ono što možemo vidjeti iz prakse s terena jeste da u jednom djelu naši predstavnici odnosno vijeća znaju nakon izbora pasti u jednu pasivnost i nisu aktivni u odrađivanju svojih funkcija i mogućnosti koje su ograničene  savjetodavnom ulogom,  ali nisu zanemarljive.  No, pozitivno je što se razvija jedna edukativna praksa među vijećima ali i prema strukturama vlasti  da se vidi što je to na što vijeća i predstavnici mogu utjecati, kao što je priprema lokalnih proračuna, pripreme određenih projekata , kod poboljšanja lokalne infrastrukture i svega ostaloga . Tako da treba biti objektivan i kazati da nije sve u čelnicima lokalne samouprave već je dio odgovornosti i aktivnosti i na predstavnicima manjinske samouprave . Puno ovisi i tome koliko će naša vijeća i predstavnici biti proaktivni , koliko će imati konkretne prijedloge i zahtjeve .

KLJUČNA EDUKACIJA

Kako unaprijediti njihov rad? Nekad  se čini da manjinski predstavnici i nisu dovoljno upoznati sa svim mogućnostima koje im stoje na raspolaganju? Kako potaknuti i bolje organizirati njihovu edukaciju?

Značajan izvor edukacije možemo biti i mi, zastupnici nacionalnih manjina i mi zaista nastojimo koliko možemo da se odazovemo na sjednice vijeća i da im pomognemo , savjetima , uputama, u prvom redu o tome  što su njihove mogućnosti i prava . Drugi važan izvor tih edukacija su i koordinacije nacionalnih manjina gdje se može ostvariti suradnja , razmjena iskustva itd. te to prenijeti na druge nivoe . U svakom slučaju izuzetno je važno stalno razvijati mogućnosti i kanale edukacije kroz koje predstavnici nacionalnih manjina mogu dobiti važne informacije o svim onim alatima i mogućnostima koje im stoje na raspolaganju da ostvaruju svoj utjecaj unutar lokalnih i regionalnih zajednica odnosno prema njihovim strukturama vlasti . Tu su mogućnosti predlaganja različitih projekata važnih za podizanje kvalitete života čitavih zajednica, u prvom redu infrastrukturnih ali i drugih . A treba istaknuti  da su tu mogući programi koji se  na osnovu prijedloga Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru ušli u Operativne programa Vlade za nacionalne manjine,  a  realiziraju  se kroz različita ministarstva ( Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva , Ministarstvo  regionalnog razvoja i fondova Europske unije ,  Ministarstvo gospodarstva )  i tu se pružaju značajne mogućnosti. Informacije o tim mogućnostima, kako koristiti ta nacionalna sredstva za unapređivanje djelovanja bez obzira da li se radilo o poljoprivredi ili gospodarstvu u smislu obrta ili mikro malih i srednjih poduzeća , vijeća mogu distribuirati na mnoge adrese. A isto tako kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije  postoji puno mogućnosti  da čelnici lokalne samouprave sagledaju različite  projekte preko kojih mogu  unaprijede infrastrukturu odnosno kvalitetu života u svojim jedinicama .

VAŽAN UPIS U REGISTRE

Da li su i koliko Operativni  programi  Vlade za nacionalne manjine koji funkcioniraju već treći mandat  doprinijeli kvalitetnijem  rješavanju manjinskih problema i potreba? Kako  oni mogu potaknuti veću aktivaciju samih manjinskih zajednica?

Pa bitno je istaknuti  da su sukreatori tih Operativnih programa na terenu upravo sama vijeća i predstavnici nacionalnih manjina te udruge koji su kanaliziranjem svojih prijedloga prema svojim zastupnicima omogućili da se iskristaliziraju potrebe na terenu. Operativni programi su po svom sadržaju vrlo kompleksni  pa postoji  postoji dio koji se veže uz klasična manjinska prava , zatim  dio koji se veže uz očuvanje jezika , tradicije , kulture, izdavaštva , informiranja , dakle dio koji ide na kulturnu autonomiju ali i  uvijete  za ostvarivanje te autonomije kao što su kulturni i obrazovni centri  te onaj dio koji se veže za infrastrukturu, gospodarstvo i razvoj  u onim područjima gdje žive većim djelom pripadnici nacionalnih manjina  i  to je vezano uz unapređenje života u tim područjima. I tu se stvarno vide značajni napreci i jedna sinergija i Vlade i njenih ministarstva , manjinskih saborskih zastupnika i naravno samih  manjinskih tijela i institucija na terenu .

Približavaju se novi izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Mnogi ističu izuzetnu važnost ovih izbra za očuvanje prava i položaja nacionalnih manjina te naglasili potrebu suradnje s nadležnim institucijama ( od ministarstva do lokalnih i  regionalnih vlasti ) kako bi se osigurala institucionalna podrška i puna primjena Ustavnog zakona? Što bi u tom okviru bile ključne mjere i akcije za što bolju pripremu izbora te očuvanje i ostvarivanje manjinskih prava?

Možemo reći da i ovdje imamo dva smjera . Jedan  smjer je prema pripadnicima nacionalnih manjina da prema njima idu informacije o svim aspektima , procedurama i procesima predizbornih i izbornih radnji i aktivnosti i zašto su ovi izbori bitni . Tu sada već imamo na mnogim mjestima u RH direktno i rezultate rada manjinskih vijeća i predstavnika  u smislu utjecaja na kvalitetu života ne samo manjinskih pripadnika nego svih građana neke zajednice i zato svi čimbenici   unutar manjinske politike trebaju raditi na senzibiliziranju manjinskih zajednica da trebaju izaći na izbore sljedeće godine da je bitno da izaberu svoje predstavnike  na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi im mogli osigurati još bolji i kvalitetniji život u zajednicama u kojima žive ali isto tako i ostvarivanje svih manjinskih prava koji su definirana Ustavnim zakonom i svim ostalim zakonima relevantnim za nacionalne manjine. To je jedna sfera. Druga je sfera da ne smijemo zaboraviti educirati i čelnike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave odnosno članove  njihovih predstavnička tijela o tome čemu služi manjinska samouprava.  Bilo bi dobro organizirati i zajedničke edukacije  što sada i provodi  Ministarstvo uprave i Porezna uprava Ministarstva financija ( jer je njihovoj nadležnosti Središnji registar stanovništva  posebno važan i za poziciju i prava nacionalnih manjina ) . Imali smo i nekoliko dobrih rasprava , predavanja i okruglih stolova s čelnicima lokalnih i regionalnih jedinica upravo na temu zašto je dobra kvalitetna manjinska samouprava, a drugi dio tih rasprava su bile  operativne priprema tih izbora jer ne smijemo zaboravit  da upravo jedinice lokalne i regionalne samouprave  moraju kroz svoje proračune osigurati određena sredstava za provođenje tih izbora.  A tu je onda,  u ovom momentu ali i u daljnoj perspektivi, posebno važan segment koji vodi Porezna uprava, a vezan je za novouvedeni Središnji registar stanovništva koji  zajedno s Registrom birača definira tko može uopće izaći na manjinske izbore. I zato  je bitno da pripadnici manjina budu upisani kao takvi u Registar birača,  a u budućnosti to će se rješavati kroz Središnji registar stanovništva.  Sva prava sada imamo osigurana na osnovu popisa iz 2021. ali od  1.1. 2034 relevantni su podaci iz Središnjeg registra stanovništva pa svi oni  pripadnici nacionalnih manjina, u prvom redu oni koji postaju punoljetni u tom periodu neće biti upisani u taj  registar ako se sami ne upišu na osnovu dobrovoljne izjave, To je jedna važna zadaća koja nas čeka kroz idućih osam godina koju moramo zajednički odraditi svi mi uključeni u provedbu manjinske politike.

POMOĆ MEDIJA

Kako potaknuti manjinske zajednice za veću aktivnost ususret novim izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina? Što bi bilo ključno poduzeti u manjinskim institucijama u pripremama za nove izbore?

To je prije svega informiranje, informiranje pripadnika nacionalnih manjina o njihovim pravima . Posebno informiranje o tome što su vijeća i predstavnici nacionalnih manjina odradili i za svoje pripadnike i za svoju lokalnu zajednicu u smislu  svojih manjinskih prava ali i  kvalitetnijih prijedloga za unaprjeđenje života na svojim područjima.  Dakle, treba odraditi jednu ozbiljnu i kvalitetnu izbornu kampanju i to svi mi koji sudjelujemo u manjinskoj politici i predstavljamo njene čimbenike od lokalnih predstavnika do saborskih zastupnika  i tu moramo posebno mobilizirati i lokalne medije i nacionalne medije i društvene mreže  da nam pomognu u informiranju manjinskih zajednica ali i senzibiliziranju šire javnosti za manjinsku problematiku.

Kako ponuditi dobre programe, kako osigurati kvalitetniju kadrovsku bazu?

Pa što se programa tiče tu dobar izvor i oslonac mogu biti upravo Operativni programi Vlade koji su još na snazi skoro dvije godine jer je tu upravo puno prijedloga s terena . A što se tiče toga kako unaprijediti kadrovsku strukturu tu je najvažnije prvo napraviti dobru kampanju oko vijeća i njihova rada i funkcija i naravno dosadašnjih rezultata. I ako ljudi budu u mogućnosti vidjeti da se angažmanom kroz manjinsku samoupravu može dosta toga napraviti, promijeniti i poboljšati  vjerujem da će se onda i kvalitetniji kadrovi zainteresirati da se u to uključe, a posebno mladi.  I zato je puno toga na nama u organizaciji kampanje, u prezentaciji mogućnosti i rezultata manjinske samouprave i onda vjerujem da to može mnoge uvjeriti , a opet naglašavam posebno mlade, da svojim glasom i izlaskom na izbore te kandidiranjem i aktivnim sudjelovanjem u lokalnoj politici mogu doprinijeti kvaliteti života u svoj zajednici ali i vlastitom prosperitetu .

Kako dalje razvijati manjinsku samoupravu, što poduzimati kako ne bi došlo do daljnje stagnacije sustava odnosno što bi trebalo poduzeti kako bi te institucije ostvarile svoju ustavnu ulogu?

Kao što smo već rekli nekoliko puta prvo je edukacija, edukacija o mogućnostima  i potrebama i to kako prema pripadnicima nacionalnih manjina tako i prema čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave . Dakle, osnovno je da se educiramo , a onda da se pripreme kvalitetni programi  koji mogu doprinijeti  unaprjeđenju  kvalitete života i infrastrukture na određenim područjima . Ne smijemo ići na formalno , stihijsko kandidiranje  da imamo vijeća i predstavnike  nego stvarati kvalitetan program za svaku pojedinu općinu , svaki pojedini grad i svaku županiju i nakon toga kada izaberemo i konstituiramo vijeća i uvedemo predstavnike u javni život njihovih sredina oni mogu kvalitetno raditi na provođenju tih programa i inzistirati na njihovoj realizaciji . Pri tome treba nastojati  i da  svaka razina predstavljanja odraditi svoj dio posla . Ako budemo radili svi zajedno i ako uspostavimo tu vertikalu manjinskih vijeća i predstavnika zajedno s manjinskim zastupnicima u predstavničkim lokalnim i regionalnim tijelima te ako njih, i to ne samo manjinske nego i neke druge članove  predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave ,  uključimo u rad manjinske samouprave  ( vijeća, ali posebno i koordinacija )  možemo pripremiti i predložiti kvalitetna rješenja koje će onda čelnici jedinica lokalne i regionalne samouprave  provoditi na terenu.

Autori: Antun Brađašević, Stojan Obradović 

 24. tekst projekta  NACIONALNE MANJINE U RH  koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija