OSIGURATI POUČAVANJE HRVATSKOG JEZIKA ZA SVU DJECU
Članica nadzornog odbora HRT i članica Savjetodavnog odbora za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe doc.dr.sc. Antonija Petričušić uputila je javni zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja te vodstvu HRTa ( ali i drugim relevantnim institucijama) da se u sklopu Škole na Trećem osigura poučavanje hrvatskog jezika za svu djecu u Republici Hrvatskoj koje na znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik Podsjećajući da je pravo na obrazovanje djece propisano najznačajnijim međunarodnim i hrvatskim pravnim dokumentima, profesorica Petričušić upozorava da je zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika trenutno iz obrazovnog procesa koji se odvija preko HRT isključen dio pripadnika nacionalnih manjina ( ali i djeca izbjeglica ili tražitelja azila ) te traži da se nađe način kako bi se ovoj djeci pomoglo u ostvarivanju njihovih elementarnih obrazovnih prava. Pismo prenosimo u cijelosti.
PREDMET: Zahtjev da se u sklopu Škole na Trećem osigura poučavanje hrvatskog jezika za svu djecu u Republici Hrvatskoj koje na znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik
Poštovana gospođo ministrice znanosti i obrazovanja, prof.dr.sc. Divjak,
Poštovani glavni ravnatelju Hrvatske radiotelevizije, gospodine Bačiću,
Poštovani ravnatelju Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije, gospodine Kuniću,
Pozivam Vas da Ministarstvo znanosti i obrazovanja te HRT, kao javni servis, u skladu sa svojom javnom zadaćom i ulogom, osiguraju ostvarenje prava na obrazovanje sve djece u Republici Hrvatskoj.
Naime, posljednjih sam se dana javno angažirala s velikim brojem roditelja oko Nastave na daljinu, budući smo mi roditelji prisiljeni pomagati djeci u svladavanju popriličnog gradiva koje ovaj novi on-line i televizijom posredovan način nastave pretpostavlja i svjesni smo zahtijevnosti koji stvara proces svladavanja gradiva.
Smatrajući da se radi o potencijalnom kršenju prava djece, čak sam se obratila i Pravobraniteljici za djecu.
U procesu proučavanja zakonskih osnova za organiziranje Nastave na daljinu spoznala sam da doista određene kategorije djece bivaju diskriminirana zbog trenutnog modela izvođenja nastave.
Nalazim da je posebice ranjiv, a doista iz nastave i isključen, dio djece pripadnika/ca nacionalnim manjinama, kojima je hrvatski drugi jezik, te ga stoga ga neki od njih vrlo slabo poznaju jer se gotovo isključivo služe u domovima i u zajednicama u kojima žive materinskim jezikom, kao i izbjegla djeca, djeca tražitelji azila, azilanti te stranci pod privremenom zaštitom koja na znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik. Zbog svog ograničenog poznavanja hrvatskog jezika ovakvoj je djeci teško ili nemoguće pratiti Nastavu na daljinu i stoga im je uskraćeno pravo na obrazovanje.
Pravo na obrazovanje sve djece propisano je Prvim protokolom uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima te Konvencijom UN-a o pravima djeteta. Oba ova izvora međunarodnog prava obvezuju Republiku Hrvatsku.
Pravo za odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu pripadnici/ce nacionalnih manjina ostvaruju u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. HRT je, u skladu s pozitivnim propisima, pak dužan proizvoditi ii objavljivati programe za djecu na jezicima nacionalnih manjina.
Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti sva izbjegla djeca, djeca tražitelji azila, azilanti i stranci pod privremenom zaštitom imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. Isti zakon predviđa da, ako dijete tražitelj ne zna ili nedovoljno poznaje hrvatski jezik, omogućit će mu se pohađanje pripremne nastave ili dopunske nastave hrvatskog jezika. Dodatno, vezano uz školovanje djece koja ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik, a koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, čl. 43. Zakona o obrazovanju i odgoju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da su im škole dužne pružati posebnu pomoć te, između ostaloga, organizirati pripremnu nastavu iz hrvatskog jezika kojom se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika. Prema istom zakonu, pripremna nastava namijenjena je učenicima nedostatnog znanja hrvatskog jezika i podrazumijeva intenzivno učenje hrvatskog jezika tijekom najviše jedne nastavne godine. Konačno, prema čl. 5. Pravilnika o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika pripremna nastava iz hrvatskog jezika za učenike osnovne i srednje škole organizira se jedan ili dva sata dnevno u trajanju od 70 sati.
Budući ste iz pozicije ministrice znanosti i obrazovanje te glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i ravnatelja Poslovne jedinice Program u mogućnosti djelovati, a s obzirom da postoji široko zakonsko uporište za ovakvo djelovanje, molim Vas kao da u najboljem interesu djece koje na znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik bez odlaganja organizirate i realizirate televizijski posredovanu nastavu hrvatskog jezika za svu djecu u Republici Hrvatskoj koje na znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik.
Na taj ćete način osigurati i oživotvorenje čl. 6.st. 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koji propisuje da je u ostvarivanju programa, HRT dužan, inter alia, pridonositi poštivanju i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, razumijevanju i poštovanju različitosti, poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast čovjeka i temeljna prava i slobode drugih, a osobito djece i mladih.
O ovoj molbi obavještavam sve gore naslovljene institucije i molim za njihovu podršku ovom zahtjevu.
S poštovanjem,
doc.dr.sc Antonija Petričušić, članica Nadzornog odbora HRT-a