ČUVAR IDENTITETA I GLASNIK ZAJEDNICE – Intervju: Milena Georgievska, glavna urednica MAKEDONSKOG GLASA uz 30-tu godišnjicu izlaženja ovog najvažnijeg glasila makedonske zajednice u Hrvatskoj

Kroz tri desetljeća ovaj je list bio most koji je povezivao generacije Makedonaca u Hrvatskoj, čuvajući njihov identitet i podržavajući njihove napore za očuvanje svoje kulture. Pružao je podršku zajednici u teškim vremenima i razvijao solidarnost među njenim članovima a igrao je i važnu ulogu u očuvanju makedonskog jezika među mlađim generacijama. Uz to bio je i važan glas za promicanje međunarodne suradnje i dijaloga između Makedonaca u Hrvatskoj i drugih zajednica te je bio ključni element u očuvanju razumijevanja i međusobnog poštovanja. I danas u novom digitalnom dobu manjinska glasila igraju ključnu ulogu u očuvanju jezika, kulture i identiteta manjinskih zajednica, mogu jačati toleranciju i razumijevanje između različitih manjinskih i većinskih zajednica te smanjivati predrasude i stereotipe doprinoseći demokraciji i slobodi medija, pluralizmu i boljoj informiranosti građana.

Obilježavate 30godišnjicu izlaženja Makedonskog glasa , ključnog medijskog glasa makedonske manjine u Hrvatskoj, ali po mnogim ocjenama  i jednog od najkvalitetnijih  manjinskih  glasila u Hrvatskoj . Kako se Makedonski glas razvijao ovih 30 godina i što je značio za makedonsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj?

Ovaj značajan jubilej predstavlja dugogodišnju predanost očuvanju makedonske kulture, jezika i tradicije među makedonskom zajednicom u Hrvatskoj. „Makedonski glas“ je od svog osnutka bio glasnik Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj, pružajući informacije o kulturnim događanjima, vijestima iz Makedonije i svijeta te promovirajući makedonsku baštinu. Kroz tri desetljeća ovaj je list bio most koji je povezivao generacije Makedonaca u Hrvatskoj, čuvajući njihov identitet i podržavajući njihove napore za očuvanje svoje kulture. Bio je svjedok mnogih promjena u Makedoniji i Hrvatskoj, te je pratio razvoj odnosa između ovih dviju zemalja. Kroz objektivno izvještavanje i analizu, list je doprinosio boljem razumijevanju političkih i društvenih događanja, pridonoseći tako povezivanju različitih kultura. Svjedok

Generacije hrvatskih Makedonaca prihvatile su ga kao nezaobilazni periodični bilten i pedantnu kroniku života i rada jedne dijaspore. Potvrdilo se da je ovaj list postao neiscrpni izvor informacija i podataka za sve zainteresirane građane i institucije i afirmirao se kao značajan svjedok bogate aktivnosti i angažmana jedne dijaspore. Dijaspore Makedonaca u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu moramo potencirati ulogu značajnog broja makedonskih entuzijasta koji su sekvence svog života i rada uporno prenosili kroz sadržaj lista i sa velikom ljubavlju upoznavali širu javnost sa svojim dostignućima kao i sa problemima sa kojima se susreću.

SVJEDOK BOGATIH AKTIVNOSTI

Kako bi uopće ocijenili ulogu ovog medija unutar makedonske nacionalne zajednice?

Ovom prilikom želim se usredotočiti na ulogu makedonskog glasa koji se u rukama brojne makedonske dijaspore nametnuo kao vrlo učinkovito i plemenito sredstvo i oruđe koje štiti i afirmira nacionalni identitet te povijesna postignuća i vrijednosti nacionalnog bića.

Imajući u vidu višeslojnu strukturu utjecaja Makedonskog glasa u očuvanju makedonskog jezika, kulture i identiteta, nameću se nekoliko zapažanja i zabilješke koji izravno korespondiraju s ključnim točkama korelacije uspostavljene između Makedonskog glasa i širokog kruga čitatelja i suradnika. Naravno, ova korelacija obogaćuje makedonsku javnost u matičnoj državi i stručne krugove koji se tiču ​​makedonske državnosti i države.

Svjedoci smo da se u posljednjih godina, osim navedenih subjekata i njihove interakcije, značajno nameće koncept jednog društva i interkulturalnosti, što poseban značaj daje Makedonskom glasu koji se postupno i uspješno uklapa u te i takve demokratske mreže, već jasno deklarirane i primijenjene u koordinatama Europske unije. Tako se kroz konkretne oblike desetljećima uspješno održavaju, njeguju i čuvaju makedonska kultura, jezik, povijesne vrijednosti, kao i sam nacionalni narativ.

Kao periodično glasilo koje je svih ovih godina koračalo ispisujući svoje stranice, primalo pohvale, ali i kritike, ostalo je pri istom cilju – očuvanju i prezentaciji svog kulturno-povijesnog identiteta. Temelj koji su dali osnivači koji su kroz sadržaj časopisa prenosili sekvence svog života i rada i s velikom ljubavlju upoznavali širu javnost sa svojim postignućima, ali i problemima s kojima su se suočavali. Stoga smo iznimno zahvalni na velikom entuzijazmu i zaslugama za časopis koji je izrastao u ozbiljnu novinu, koja na najbolji način promiče makedonski identitet. I naravno, hvala hrvatskoj državi koja nam omogućuje tiskanje Makedonskog glasa.

OBITELJSKA NOVINA MNOGIH GENERACIJA

Što vidite kao svoje najveće dosege i uspjehe, a što su najznačajniji problemi u vašem djelovanju i vašoj misiji ?

Svjedoci smo da se posebna pažnja posvećuje samom modalitetu i formatu kulturnih događanja sa željom i namjerom da se ne svode na svečane događaje, već da zadrže aktualne vibracije ključnih događanja u Makedoniji i dijaspori u Hrvatskoj koje se uklapaju u suvremeni imperativ ovog osjetljivog pitanja – kulture. Ovdje prije svega mislim na makedonsko kulturno bogatstvo koje je do sada prezentirano i promovirano u Hrvatskoj, poznato kao Dani makedonske kulture, posebno osmišljena manifestacija koja se održava u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Zadru i Puli, tj. gdje su Makedonci organizirani i djeluju kroz posebna makedonska kulturna društva u sklopu Zajednice Makedonaca u RH.

Tijekom ovih 30 godina Makedonski glas je također pružao prostor za istraživanje i promociju makedonske umjetnosti, književnosti i glazbe.  Kroz svoje članke, intervjue i recenzije, list je podupirao makedonske umjetnike i kreativce te ih je približavao široj publici.

Osim toga, Makedonski glas je također bio važan glas za promicanje međunarodne suradnje i dijaloga između Makedonaca u Hrvatskoj i drugih zajednica te je bio ključni element u očuvanju razumijevanja i međusobnog poštovanja.

Kakva je recepcija vašeg medija među pripadnicima makedonske nacionalne zajednice? Kakav je interes? Kako procjenjujete njegov utjecaj i informativni značaj?

Bogatstvo, poštovanje i obaveza. Ove riječi sadržane su u svih 30 godina postojanja Makedonskog glasa, kao svojevrsnog svjedoka bogatog djelovanja i angažmana brojne makedonske zajednice u Hrvatskoj. Bogatstvo na koje smo doista ponosni, ali i prema kojemu trebamo iskazati veliko poštovanje i obvezu da nastavimo njegovati plemenita postignuća i stečevine jednog prošlog vremena, za koje su zaslužni pripadnici makedonske zajednice u Republici Hrvatskoj koji su predložili osnivanje  glasila 1993. odredilo je put časopisa, koji je postao svojevrsna obiteljska novina brojnih makedonskih obitelji u Hrvatskoj.

Istodobno, časopis se pretvorio u neiscrpan izvor informacija i podataka, izrastao u svjedoka bogate aktivnosti organiziranog djelovanja Makedonaca kroz Zajednicu Makedonaca u Republici Makedoniji. Četiri redakcije i četiri glavnih urednika sva su ova tri desetljeća kroz brojne tekstove, analize, izvješća i informacije, prateći dodirne točke dviju država i ujedno imajući u vidu sve faze razvoja dviju neovisnih država. Makedonski glas čita se ne samo u Hrvatskoj i Makedoniji, već i diljem makedonske dijaspore u svijetu putem internetskog izdanja.   BRIGA ZA JEZIK

Koliko je osim informativne funkcije važan za očuvanje jezične i kulturne baštine? Da li ga i kako prihvaćaju i mlađe generacije makedonske zajednice?

Generacije hrvatskih Makedonaca prihvatile su ga kao nezaobilazni periodični bilten i pedantnu kroniku života i rada jedne dijaspore.  Možda je upravo sada trenutak da potenciramo važnost ovog periodičnog časopisa koji ima povijesnu vrijednost kao ključni ponder u arhiviranju građe i kronoloških podataka i informacija kao najverodostojniji meritum aktivnosti i stremljenja jedne epohe. Potvrdilo se da je ovaj list postao neiscrpni izvor informacija i podataka za sve zainteresirane građane, uključujući i mlade, i institucije i afirmirao se kao značajan svjedok bogate aktivnosti i angažmana jedne dijaspore. Dijaspore Makedonaca u Republici Hrvatskoj.

Ponosni smo što smo svjedoci ovog bogatstva. Tim više što ne prođe dan a da se netko ne pozove na određeni događaj, datum, ili proslavu hrvatskih Makedonaca, ne navede ili citira odlomak ili podatak iz bogate riznice osvrta i tekstova zarobljenih na stranicama bar jednog od brojeva “Makedonskog glasa”.

Imamo zanimljive rubrike, predstavljamo razne portrete značajnih ličnosti, razne intervjue, dobar dio prostora dajemo mladim talentima. Sav taj materijal zanimljiv je i mladoj čitateljskoj publici, koja posebno može pratiti Makedonski glas online.

Imate li uvida kako i koliko  mlađe generacije u makedonskoj zajednici usvajaju svoj jezik. Kako se odvija i razvija obrazovanje na vlastitom jeziku u okviru hrvatskog obrazovnog sustava ali i kroz vlastite programe makedonske zajednice?  

Tijekom proteklih 30 godina, Makedonski glas je također aktivno sudjelovao u društveno odgovornim projektima. Pružao je podršku zajednici u teškim vremenima i naglašavao solidarnost među članovima zajednice i u širem društvu. Podržavao obrazovanje i kulturne aktivnosti unutar zajednice i van nje. Organizirani su različite kulturne događaje, književne večeri, izložbe i koncerte koji su obogatili život Makedonaca u Hrvatskoj, gdje su bili uključeni mladi ljudi.

Osim toga Makedonski glas je igrao važnu ulogu u očuvanju makedonskog jezika među mlađim generacijama, pružajući materijale i resurse za učenje jezika i očuvanje jezičnog identiteta. U Makedonskom glasu imamo posebnu stranicu za jezik, na kojoj se objavljuju tekstovi o makedonskoj gramatici. Imamo i posebnu rubriku Ljepote Makedonije. Svi ti sadržaji povremeno se koriste u školama u kojima se po modelu C uči makedonski jezik i kultura. Makedonski jezik kao izborni predmet po modelu C uči se na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Puli.

Moram naglasiti da u digitalnom dobu, Makedonski glas se prilagodio novim medijima, pružajući online izdanja, web stranicu i aktivno sudjelujući na društvenim mrežama kako bi dosegnuo mlađe generacije Makedonaca u Hrvatskoj i širom svijeta.

Dok slavimo ovu važnu 30. godišnjicu, želim istaknuti važnost ovakvih medijskih platformi koje čuvaju kulturu, promiču dijalog i jačaju zajedništvo.

PROMICANJE SURADNJE I RAZUMIJEVANJA

Ako se prati i analizira Makedonski glas mogu se naći vrlo zanimljivi prilozi i sadržaji ( u prvom redu iz područja kulture, ali i šire ) koji mogu biti interesantni i široj, ne samo makedonskoj publici. Da li ste možda razmišljali kako te sadržaje približiti široj publici ( npr. bilingvalnim prilozima … )?

Makedonski glas izlazi na makedonskom jeziku, ali do sada smo objavljivali razne članke i intervjue na hrvatskom jeziku. Pogotovo ako nam je sugovornik Hrvat, onda to nastojimo ostaviti u izvornoj verziji, ne prevodimo na makedonski i ide u javnost na hrvatskom jeziku.Naravno, kada bismo dio sadržaja objavili na hrvatskom, dvojezično, bio bi dostupan široj javnosti.Dvojezično izdanje tekstova na makedonskom i hrvatskom jeziku moglo bi utjecati na kulturnu razmjenu među zajednicama i promicati bolje razumijevanje među različitim skupinama unutar Hrvatske, posebice ako uključuje relevantne vijesti i informacije. To bi olakšalo pristup tim informacijama. Moglo bi pomoći u razbijanju jezičnih barijera, promicanju razumijevanja i jačanju veza između različitih kulturnih skupina u Hrvatskoj. Također, takvi dvojezični mediji često imaju važnu ulogu u očuvanju identiteta i kulturnog nasljeđa manjinskih zajednica, pridonoseći kulturnom bogatstvu i raznolikosti društva.

Imate li pomoć i potporu vaše matične zemlje i u čemu se ona ponajviše ogleda?

Potpora matične države, kao i Republike Hrvatske, vidljiva je kroz odobrene projekte koje prijavljujemo na razne natječaje. Prijavljujemo projekte, tražimo potporu naglašavajući važnost podrške projektima za našu zajednicu, ali i društvo u cjelini. Uključujemo obrazovne programe, kulturne događaje, aktivnosti za mlade, ili nešto drugo što će doprinijeti kvaliteti života u Hrvatskoj. Nama je jako bitno očuvanje manjinske kulture i jezika kao ključnih elemenata bogatstva europskog društva i multikulturalizma. Svaki odobreni projekt usmjeravamo na zajedničke ciljeve u suradnju s makedonskom zajednicom i vlastima. Neki projekti prolaze, neki ne.

Kakva je suradnja s relevantnim hrvatskim institucijama?  

Hrvatska država je od prvog dana pokazala veliko razumijevanje za listove nacionalnih manjina, pa je u tom smislu i “Makedonski glas” evoluirao u značajan mediji koji na najbolji način promiče makedonski identitet i makedonske nacionalne interese na način koji to afirmira Europska unija kroz svoju doktrinu i svoju praksu.

Moralnu i financijsku potporu koju nam hrvatska država daje svih ovih 30 godina je primjer za primjer. Primjer za suživot, tolerancija, integriranost, kulturna i povijesna povezanost. Hrvatska je postigla visoku razinu zaštite prava manjina. Upravo je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina omogućio pripadnicima manjina doprinos razvoju hrvatskog društva, toleranciji, pluralizmu i ravnopravnosti.

Moje dosadašnje iskustvo svjedoči o odličnoj suradnji s hrvatskim institucijama. I to na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj i državnoj.

VAŽNA ULOGA MANJINSKIH GLASILA

Kako uopće vidite poziciju i problematiku manjinskih glasila, medija za nacionalne manjine? Kako jačati i unapređivati njihovu poziciju? Kako izbjeći medijsku getoizaciju koju neki pripisuju i manjinskim medijima?

Položaj manjinskih glasila ovisi o zemlji, njenim zakonima i političkom okruženju. Važno je osigurati da imaju pristup sredstvima i da se zaštite njihova prava kako bi doprinjeli kulturnoj raznolikosti i slobodi medija. Manjinska glasila igraju ključnu ulogu u očuvanju jezika, kulture i identiteta manjinskih zajednica. Ona pružaju prostor za istraživanje na maternjem jeziku i promicanje kulturne tradicije. Manjinska glasila mogu promicati toleranciju i razumijevanje između različitih manjinskih i većinskih zajednica. Kroz svoje sadržaje mogu smanjivati predrasude i stereotipe. Manjinska glasila igraju vrlo bitnu ulogu u promicanju demokracije i slobode medija. Kroz izvještavanje o manjinskim pravima i društvenim pitanjima doprinose pluralizmu i boljoj informiranosti građana.

Međutim, manjinska glasila mogu se suočiti i sa izazovima financiranja.

U slučaju Makedonskog glasa iznimno smo zahvalni što imamo potporu hrvatske države preko Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske koji nam daje financijsku potporu za izlaženje ovog časopisa Zajednice Makedonaca u Hrvatskoj.Budući da živim u Šibeniku imam odličnu suradnju sa lokalnim medijima koji prenose informacije vezane za djelovanje Makedonaca i Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji, a objavljuju i vijesti i informacije vezane za Makedoniju. Ipak, kroz ovaj primjer možemo zaključiti da je jako bitno kakav ćete odnos ostvariti sa kolegama iz drugih medija.

Kako pak vidite širi medijski tretman nacionalnih manjina u hrvatskom medijskom prostoru ( mainstream medijima , HRT …. ) . Koliko vas on zadovoljava? Kako njega unaprijediti?

Već smo nekoliko puta putem Makedonskog glasa izvijestili o tretmanu nacionalnih manjina, posebice od strane javnog servisa HRT-a. Zaključci su to Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske koji je u više navrata ustvrdio da je zastupljenost nacionalnih manjina na HRT-u nedovoljna.

Povećanje zastupljenosti manjinskih zajednica u mainstream medijima, uključujući i Hrvatsku radioteleviziju može biti izazovan proces, ali je ključno za promicanje raznolikosti i inkluzivnosti. Možda kroz dobru obuku za novinare o pitanjima vezanim uz manjinske zajednice, kao i senzibilizacija za njihove potrebe i perspektive, može se poboljšati izvještavanje. Suradnja sa manjinskim medijima može pomoći u prenošenju vijesti i informacija iz manjinskih zajednica u mainstream medijima. Mediji bi trebali pažljivo pratiti i izvještavati o kršenju prava manjinskih zajednica kako bi se podigla svijest o tim pitanjima. Suradnja sa predstavnicima manjinskih zajednica može pomoći medijima da bolje razumiju njihove potrebe i perspektive. Promicanje raznolikosti u mainstream medijima nije samo moralno pitanje, već i ključno za izgradnju inkluzivnog društva i bolje razumijevanje među različitim zajednicama.

BRANA ASIMILACIJI

Nedavno su objavljeni podaci popisa stanovništva i za nacionalne manjine. Ima ozbiljnih upozorenja da osjetan pad broja pripadnika nacionalnih manjina, uz objektivne negativne demografske faktore  jesu i indikator relativno neuspjele integracijske politike (integracije s identitetom), a pojačane asimilacije. Kako u tom kontekstu ocijeniti ulogu manjinskih medija. Koliko je ono ispunjava svoju ulogu, koliko je doprinosi očuvanju manjinskog identiteta?

Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je trend pada ukupnog stanovništva, uključujući i manjine. U svjetlu opadanja broja pripadnika manjinskih zajednica, manjinski mediji postaju ključni čuvari identiteta, jezika, i kulture tih zajednica. Njihova uloga nije samo informativna, već emocionalna i socijalna pridonoseći očuvanju bogate kulturne raznolikosti.

Manjinski mediji igraju ključnu ulogu u očuvanju identiteta manjinskih zajednica, osobito u situacijama gdje se manjine suočavaju s opadanjem broja pripadnika. Manjinski mediji pomažu u očuvanju manjinskog identiteta i u procesima prisutne asimilacije, gdje pripadnici manjina gube svoj jezik, tradiciju i kulturu. Kroz svoj rad manjinski mediji također mogu pridonijeti promociju razumijevanje i tolerancije među različitim zajednicama. Izvještavanje o manjinskim zajednicama može potaknuti širu javnost na bolje razumijevanje i suosjećanje.

Kako ih dalje razvijati da tome mogu doprinositi?

Daljnji razvoj manjinski medija i njihova sposobnost doprinosa očuvanju manjinskog identiteta zahtjeva niz koraka i podršku. Prvo, financijska podrška. Država, lokalne vlasti i međunarodni fondovi mogu osigurati održivost tih medija kroz financijsku podršku. Zatim, kontinuirana obuka za novinare i urednike manjinskih medija može poboljšati njihove novinarske vještine i sposobnosti izvještavanja o pitanjima manjinskih zajednica. Mogu se organizirati i kampanje osvješćivanja koji educiraju širu javnost o važnosti manjinskih medija i doprinosu manjinskih zajednica u društvu. Manjinski mediju mogu surađivati s istraživačkim institucijama kako bi generirali relevantne podatke i istraživanja koja podupiru njihov rad. Jako je bitno korištenje i inovativnih pristupa u izvještavanju. Mogu se organizirati i programi za poticanje medijske pismenosti među manjinskim zajednicama kako bi se publici i čitaocima pomoglo da kritički razmišljaju o medijskim sadržajima. Daljnji razvoj manjinskih medija zahtjeva prilagodljivost, inovaciju i učinkovitost. Njihova uloga u promicanju raznolikosti, kulturne baštine i međusobnog razumijevanja je od izuzetne važnosti za izgradnju inkluzivnih društava.

Stojan Obradović