MANJINE SU AKTIVNI DIO DRUŠTVA KOJI OBOGAĆUJE SREDINE U KOJIMA ŽIVE I DJELUJU

Intervju: Nikolle Prekpalaj, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Zadarske županije i predsjednik Udruge Albanaca Zadarske županije

Manjinsku samoupravu treba razvijati kroz veću odgovornost, aktivnije uključivanje građana i bolju suradnju s lokalnim i regionalnim institucijama. Posebno treba ulagati u mlade. Ako želimo da manjinske institucije imaju budućnost, moramo omogućiti mladima da sudjeluju i da postupno preuzimaju odgovornost. Također treba jačati suradnju između različitih manjinskih vijeća i predstavnika. Svaka manjina ima svoje posebnosti, ali postoje brojna pitanja koja se mogu rješavati zajednički. Manjinske institucije moraju biti još bolje povezane s građanima i njihovim stvarnim potrebama.Važno je imati konkretne programe, dobru komunikaciju s lokalnom i regionalnom vlasti te dovoljno prostora i sredstava za njihov rad.  A za albansku nacionalnu manjinu u Zadarskoj županiji jedna od najvažnijih stvari jeste osigurati djeci mogućnosti učenja albanskog jezika te očuvanje naše stoljetne arbanaške tradicije odnosno dolaska Albanaca u ovaj kraj.

Bliži se kraju šesti mandat vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Kakve su ocjene dosadašnjeg rada?

Smatram da je u proteklom razdoblju bilo pozitivnih pomaka, ali i prostora za daljnje unapređenje rada manjinske samouprave. Naše Vijeće sada je u šestom mandatu, a ja osobno sam u trećem mandatu Vijeća. Kada govorimo o albanskoj zajednici u Zadarskoj županiji, mislim da možemo biti zadovoljni konkretnim rezultatima. Udruga Albanaca Zadarske županije osnovana je 1999. godine i danas ima oko 100 aktivnih članova. Imamo vlastiti prostor od oko 150 četvornih metara koji koristimo kao kulturni dom, ali i za rad Udruge i Vijeća.Posebno bih istaknuo očuvanje albanskog jezika, uključivanje mladih i kontinuiranu suradnju s Gradom Zadrom i Zadarskom županijom.

Ima li napretka u odnosu lokalnih i regionalnih struktura vlasti prema manjinskoj samoupravi?

Smatram da ima napretka i da je suradnja danas bolja nego ranije, ali uvijek postoji prostor za njezino dodatno unapređenje. Nama je posebno važno da manjinska vijeća ne budu samo formalna tijela, nego partneri lokalnoj i regionalnoj vlasti. Potrebno je nastaviti s redovitom komunikacijom, sastancima i međusobnim informiranjem. Naša Udruga već dugi niz godina sudjeluje u životu Grada Zadra i Zadarske županije. Više od 18 godina neprekidno sudjelujemo u različitim programima i događanjima važnima za manjine i lokalnu zajednicu. To pokazuje da postoji prostor za partnersku suradnju i da albanska zajednica želi biti aktivan dio društva.

UKLJUČIVANJE MLADIH STALNI JE PRIORITET

Koji su najizraženiji nedostaci manjinskih institucija i što bi trebalo mijenjati?

Jedan od glavnih izazova je uključivanje većeg broja ljudi, posebno mladih, u rad manjinskih institucija. Zato redovito održavamo sastanke s mladima i nastojimo ih potaknuti da se aktivnije uključe u rad naše zajednice. Također smatram da manjinske institucije moraju biti još bolje povezane s građanima i njihovim stvarnim potrebama. Važno je imati konkretne programe, dobru komunikaciju s lokalnom i regionalnom vlasti te dovoljno prostora i sredstava za njihov rad. Naša vlastita prostorija od 150 četvornih metara upravo nam omogućuje da organiziramo aktivnosti i budemo dostupni našim članovima.

Jesu li Operativni programi Vlade za nacionalne manjine pridonijeli kvalitetnijem rješavanju manjinskih problema?

Operativni programi Vlade važni su jer daju okvir i mogućnost da se pitanja nacionalnih manjina rješavaju sustavnije. Međutim, najvažnije je da se ono što je predviđeno programima u praksi zaista i provede. Smatram da bi u budućnosti trebalo još više uključivati predstavnike manjina u definiranje prioriteta i pratiti konkretne rezultate na lokalnoj razini. Za nas su posebno važna pitanja obrazovanja, očuvanja jezika i kulture, uključivanja mladih te ravnopravnog sudjelovanja u društvenom životu.

Postoji li dovoljna svijest o koristima koje nacionalne manjine kroz svoje projekte donose lokalnoj i regionalnoj sredini?

Mislim da ta svijest postoji, ali je možemo još više razvijati. Nacionalne manjine nisu samo korisnici određenih programa. One svojim radom obogaćuju sredinu u kojoj žive. To se vidi i kroz naš rad u Zadru. Organiziramo kulturne aktivnosti, čuvamo albanski jezik i tradiciju, uključujemo mlade i sudjelujemo u događanjima koja organiziraju Grad Zadar i Zadarska županija. Važan primjer je i obilježavanje Dana nacionalnih manjina Zadarske županije u lipnju. Takvi događaji povezuju različite zajednice i pokazuju koliko je kulturna raznolikost vrijedna za cijelo društvo.

Kako potaknuti manjinske zajednice na veću aktivnost uoči novih izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina?

 Najvažnije je ljude informirati i pokazati im da njihov glas ima smisla. Naša Udruga svake četiri godine sudjeluje u izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Posebno nam je važno potaknuti mlade da se uključe. Zato s mladima održavamo redovite sastanke i razgovaramo o tome kako mogu sudjelovati u radu zajednice. Smatram da bi izbori bili kvalitetniji kada bi se što više pripadnika manjina uključilo, kandidiralo i aktivno sudjelovalo u radu vijeća. To je najbolji način da manjinska samouprava bude snažna i reprezentativna.

VAŽNO MANJINSKO ZAJEDNIŠTVO

Kako dalje razvijati manjinsku samoupravu?

Manjinsku samoupravu treba razvijati kroz veću odgovornost, aktivnije uključivanje građana i bolju suradnju s lokalnim i regionalnim institucijama. Posebno treba ulagati u mlade. Ako želimo da manjinske institucije imaju budućnost, moramo omogućiti mladima da sudjeluju i da postupno preuzimaju odgovornost. Također treba jačati suradnju između različitih manjinskih vijeća i predstavnika. Svaka manjina ima svoje posebnosti, ali postoje brojna pitanja koja možemo rješavati zajednički.

Osim što ste predsjednik Županijskog vijeća, na čelu ste i Udruge Albanaca Zadarske županije. Koliko su važne institucije za očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta albanske manjine?

Izuzetno su važne. Udruga Albanaca Zadarske županije osnovana je 1999. godine i danas ima oko 100 aktivnih članova. Imamo vlastiti kulturni dom od oko 150 četvornih metara koji koristimo za rad Udruge i Vijeća. Jedan od naših najvažnijih rezultata je pokretanje dopunske nastave albanskog jezika. Od 2016. godine u Gimnaziji „Vladimira Nazora” postoji učenja na albanskog jezika kao fakultativni predmet. I u Osnovnoj školi „Krune Krstića“ od 2014. godine nastava se odvija prema modelu C, razredna i izborna nastava na albanskom jeziku, koji pohađaju oko 50 učenika. Obilježavamo 28. studenoga, Dan neovisnosti Albanije i Dan zastave, zatim 17. veljače, Dan neovisnosti Kosova, kao i Dane nacionalnih manjina Zadarske županije. Sve to radimo kako bi mladi sačuvali svoj jezik, kulturu i tradiciju, ali istodobno bili potpuno uključeni u hrvatsko društvo.

RAZLIČITOST JE SNAGA A NE PREPREKA

Kakva je suradnja s lokalnom zajednicom i kakav doprinos albanska zajednica daje Zadru i Zadarskoj županiji?

Suradnju s lokalnom zajednicom smatramo vrlo važnom i nastojimo je stalno razvijati. Albanska zajednica više od 18 godina neprekidno sudjeluje u različitim događanjima i programima Grada Zadra i Zadarske županije. Posebno nam je važno svake godine sudjelovati u obilježavanju obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar, koja se održava 10. svibnja. To je za nas vrlo važan datum jer nas podsjeća na dugu prisutnost Albanaca na ovom prostoru. Kada sudjelujemo u tom obilježavanju, posebno nam je drago vidjeti i naše mlade Albance. Tada se osjećamo kao dio te zajedničke povijesti i kao mladi Arbanasi koji nastavljaju njegovati tradiciju svojih predaka. Osim toga, sudjelujemo u obilježavanju Dana nacionalnih manjina Zadarske županije, pomažemo obiteljima koje dolaze na privremeni rad u Zadar i nastojimo biti otvoreni prema cijeloj lokalnoj zajednici. Naš cilj nije samo čuvati vlastiti identitet, nego svojim jezikom, kulturom i tradicijom obogatiti Zadar i Zadarsku županiju.

Koji su vaši najaktualniji programi i projekti?

Jedan od naših najvažnijih programa je dopunska nastava albanskog jezika za djecu od prvog do osmog razreda, koju trenutno pohađa oko 50 učenika. Nastavljamo i s organiziranjem kulturnih aktivnosti i obilježavanjem važnih datuma albanske zajednice, kao što su 28. studenoga i 17. veljače. Posebnu pažnju posvećujemo mladima. Redovito održavamo sastanke s njima kako bismo ih uključili u rad Udruge i Vijeća. Također želimo u budućnosti razvijati nove projekte i međunarodnu suradnju, posebno s Albanijom i Kosovom.

Kakva je suradnja s drugim nacionalnim manjinama na vašem području? Imate li zajedničkih projekata?

Suradnju s drugim nacionalnim manjinama smatramo vrlo važnom. Imamo zajednički interes – očuvati vlastiti identitet, jezik i kulturu, ali istodobno biti aktivni i ravnopravni građani ove zemlje. Dani nacionalnih manjina Zadarske županije posebno su dobra prilika za međusobno povezivanje. Kroz takve aktivnosti upoznajemo jedni druge s našom kulturom i tradicijom. Smatram da u budućnosti treba biti još više zajedničkih projekata jer upravo suradnja manjina pokazuje da različitosti mogu biti snaga, a ne prepreka.

ČUVATI JEZIK I ARBANAŠKU  TRADICIJU

Jeste li uključeni u međunarodne ili prekogranične projekte, naročito projekte EU fondova?

Trenutno nemamo razvijene međunarodne projekte u opsegu u kojem bismo željeli, ali to je područje koje želimo razvijati. Planiramo jačati suradnju s Albanijom i Kosovom, posebno kroz kulturne i obrazovne programe. Također želimo pratiti mogućnosti koje pružaju europski i prekogranični programi. Naš cilj je da u budućnosti imamo više konkretnih projekata koji bi koristili našoj zajednici, ali istodobno povezivali Zadar i Zadarsku županiju s partnerima izvan Hrvatske.

Imate li podršku vaše matične države i osjeti li se ona u lokalnoj sredini kroz kulturne ili druge doprinose?

Da, imamo podršku matične države, posebno kada je riječ o očuvanju albanskog jezika i kulture. Jedan konkretan primjer je to što nam matična država svake godine dostavlja knjige i nastavne materijale za učenike koji pohađaju dopunsku nastavu albanskog jezika. To nam je vrlo značajno jer djeci omogućuje kvalitetnije učenje jezika i upoznavanje s albanskom kulturom i tradicijom. Imamo oko 50 djece uključene u nastavu i takva podrška nam puno znači. Želimo tu suradnju dodatno razvijati, ali i dalje ostati snažno povezani s lokalnom zajednicom u Zadru i Zadarskoj županiji. Naš cilj je jednostavan: čuvati svoj jezik, kulturu i identitet, a istodobno biti aktivan i ravnopravan dio hrvatskog društva.

 

Autor:Stojan Obradović

 

  1. tekst projekta  NACIONALNE MANJINE U RH  koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

 

Show More