IMAMO PRETPOSTAVKE I KONCEPT ZA OBRAZOVNU POMOĆ SVOJ DJECI KOJIMA HRVATSKI NIJE PRVI JEZIK

Dr. sc. Antonija Petričušić :  IMAMO PRETPOSTAVKE I KONCEPT ZA OBRAZOVNU POMOĆ SVOJ DJECI KOJIMA HRVATSKI NIJE PRVI JEZIK

Nakon što je članica nadzornog odbora HRT i članica Savjetodavnog odbora za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu  nacionalnih manjina Vijeća Europe dr.sc. Antonija Petričušić uputila javni zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja  te vodstvu HRT-a ( ali i drugim relevantnim institucijama) da se u sklopu Škole na Trećem osigura i poučavanje hrvatskog jezika za svu djecu u Republici Hrvatskoj koje na znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik, uslijedile su pozitivne reakcije nadležnih institucija te poziv da se upute prijedlozi kako to organizirati. Podsjećajući  da pretpostavke za provedbu takve  nastave već postoje, profesorica Petričušić uputila je i detaljniji koncept mjera koje bi mogle koristiti u organizaciji i osmišljavanju obrazovnog procesa u provedbi nastave hrvatskog jezika za djecu nacionalnih manjina i ranjivih skupina kojima hrvatski nije prvi jezik.

Donosimo u cijelosti najnoviji dopis kojeg je prof. Petričušić uputila:

Poštovani glavni savjetniče ministrice znanosti i obrazovanja, gospodine Košiček,

Poštovana gospođo ministrice, prof.dr.sc. Divjak,

Poštovani glavni ravnatelju HRT-a, gospodine Bačiću,

hvala Vam na odgovoru i pozivu da uputim svoje prijedloge za pomoć, nadogradnju i proširivanje trenutno dostupnog koncepta obrazovanja djece iz ranjivih skupina koja ne govore hrvatski jezik putem Nastave na daljinu i Škole na Trećem.

Kao što sam već u emailu upućenom gospođi ministrici i gospodinu glavnom ravnatelju HRT-a istaknula, i kao što Vam je zasigurno poznato, Republika Hrvatska zakonski je obavezna osigurati nastavu Hrvatskog jezika za inojezične govornike djeci kojima hrvatski nije prvi jezik – djeci tražiteljima azila, azilantima, povratnicima, pripadnicima romske manjine i drugima. Isto tako, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima dužnost prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina osigurati i nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Oba oblika nastave stoga su od samog početka trebala biti uključena u Nastavu na daljinu koja se provodi u okviru mjera sprječavanja širenja virusa COVID-19. Nastava Hrvatskog jezika za djecu kojima hrvatski nije prvi jezik trebala bi omogućiti ravnopravno sudjelovanje u društvu i pristup relevantnim resursima djeci tražiteljima azila, azilantima, povratnicima i pripadnicima romske manjine i drugima (od obrazovanja do rada), a sadržaji o jezicima i kulturama manjina, uz razvijanje spone s neposrednim kontekstom u kojem djeca odrastaju, na javnoj bi televiziji doprinijeli promicanju solidarnosti i svijesti o heterogenosti i bogatim kulturnim utjecajima na prostoru Republike Hrvatske.

Informiram i podsjećam sve adresate ove korespondencije da pretpostavke za provedbu oba oblika nastave već postoje!

1. 1.Za osmišljavanje i provedbu nastave Hrvatskog jezika za djecu kojima hrvatski nije prvi jezik: 

Podsjećam na Odluku Ministarstva o programu Hrvatskog jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik, u kojoj su već ucrtani prijedlozi aktivnosti i očekivana obrazovna postignuća.

MZO je u zadnje dvije godine za djecu tražitelje azila, azilante i povratnike omogućio intenzivniju provedbu pripremne nastave Hrvatskog jezika u mnogim osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske. Vjerujem da nema nikakve prepreke za njezino prebacivanje, u ovim okolnostima, na televiziju ili neku internetsku platformu. Sigurno ćete se složiti sa mnom kako su do sada uloženi napori rezultirali bazom odgojno-obrazovnih praktičara koji posjeduju potrebne kompetencije te koji mogu pomoći u osmišljavanju i provedbi takve nastave.

2. 2. Za osmišljavanje i provedbu nastave manjinskih jezika i kultura: 

U osnovnim i srednjim školama ustaljeni su, kao dio redovne nastave, programi na manjinskim jezicima i pismima. Model C kao splet društveno-humanističkih sadržaja (obuhvaćajući sadržaje iz jezika, književnosti, povijesti, geografije, likovnog i glazbenog stvaralaštva manjina) mogao bi biti osnovom za realizaciju toga oblika nastave sa sadržajima namijenjenim različitim manjinama raspoređenim tokom radnog tjedna u kontekstu Škole na Trećem.

Isto tako, odgajatelji, učitelji i nastavnici imaju iskustvo prilagodbe akademskih, ali i kurikularnih sadržaja potrebama djece i konteksta u kojem se učenje odvija, kao i njihova povezivanja, bez obzira na tradicionalnu pripojenost različitim predmetima (što je u skladu i s naglaskom Škole za život na međupredmetne teme). U nastavi manjinskih jezika i Hrvatskog jezika za djecu kojima hrvatski nije prvi jezik, to će konkretno značiti da će djeca, uz znanja i vještine iz hrvatskog ili manjinskih jezika, steći paralelno i novi vokabular iz matematike ili biologije / prirode i uvide u mogućnosti njegove upotrebe, što doprinosi kako razvoju kognicije tako i kritičkog mišljenja. Ne sumnjam da ćete se složiti da bi okupljanje sad upravo iskusnih odgajatelja, učitelja i nastavnika facilitiralo pripremu odgojno-obrazovnog procesa u odgovarajućem obliku i za jednu i za drugu grupu djece.

Kao stručnjakinja u području ljudskih i manjinskih prava, mogu Vas naravno uputiti na međunarodne, ustavne i zakonske obaveze Republike Hrvatske u osiguravanju prava djece na obrazovanje, a posebice djece azilanata, tražitelja azila, povratnika i djece pripadnika nacionalnih manjina.

Obratila sam se neki dan sa zahtjevom Ministarstvu znanosti i obrazovanja i hrvatskoj radioteleviziji, iz te perspektive stručnjakinje za ljudska i manjinska prava kao i iz perspektive majke i građanke, a ne kao stručnjakinja za podučavanje djece i pripremu nastave. Ipak, budući ste od mene zatražili konkretne prijedloge, ovim odgovorom ukazujem kako smatram da bi se za podršku u organizaciji jednog i drugog oblika gore predložene nastave, Ministarstvo prije svega trebalo obratiti savjetnicima za hrvatski jezik i manjinske jezike u Agenciji za odgoj i obrazovanje koji su u izravnoj komunikaciji sa školama i nastavnicima. Osiguravanje protoka odgojno-obrazovnog procesa u domeni je rada i zaduženja Ministarstva i Agencije. Međutim, s obzirom da s pravom spominjete da ovu tešku i izvanrednu situaciju možemo prebroditi zajedničkim trudom i zalaganjem, u dnu ovog emaila predlažem ustanove, škole i organizacije koje su kompetentne dati konkretne prijedloge koje tražite.

Vjerujem da ćete s njima ostvariti uspješnu suradnju i da će djeca azilanti, tražitelji azila, povratnici i pripadnici nacionalnih manjina već sljedeći tjedan moći pratiti nastavu iz hrvatskog i manjinskih jezika na HRT-u i/ili internetu, o čemu ćete me, kao članicu Nadzornog odbora HRT-a, čija dužnost jest brinuti o usklađenosti poslovanja HRT-a sa zakonima, zasigurno i obavijestiti.

Na kraju, sve adresate ovdje prepiske podsjećam da dio djece koji pripadaju grupama čije obrazovanje nastojimo osigurati u programu Škole na Trećem nerijetko žive u siromaštvu i nemaju jednak pristup tehnološkim pomagalima i internetu. Zato bi za njih, kao i za njihove učitelje i nastavnike, trebala biti osigurana dodatna podrška Ministarstva.

Ostvarenje prava najranjivijeg dijela ranjivih društvenih skupina, složit ćemo se vjerojatno svi, dužnost je sviju nas koji imamo društveni položaj, znanje i moć.

S poštovanjem,

doc.dr.sc. Antonija Petričušić, članica Nadzornog odbora HRT-a

Obrazovne i znanstvene ustanove za hitnu provedbu programa Hrvatskoga za inojezične govornike:  

Croaticum, Filozofski fakultet u Zagrebu, Ivana Lučića 3

Odsjeci za kroatistiku na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Puli, Rijeci, Osijeku, Zadru i Splitu

Katedra za hrvatski književni jezik, scensku i medijsku kulturu, Učiteljski fakultet u Zagrebu

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu

Osnovne i srednje škole koje su do sada provodile program, između ostalog:

OŠ Gustava Krkleca Zagreb

OŠ Frana Galovića, Zagreb

OŠ Stjepana Kefelje Kutina

OŠ Vladimira Vidrića Kutina

OŠ Orehovica, Orehovica, Međimurska županija

OŠ Ivana Novaka Macinec, Međimurska županija

OŠ Braće Bobetko, Sisak

OŠ Ivana Brlić Mažuranić, Slavonski Brod

Organizacije i inicijative koje mogu uputiti provedbu iz iskustva rada s inojezičnom djecom:

Pučko otvoreno učilište Korak po korak

Are you Syrious? u Zagrebu

Centar za mirovne studije u Zagrebu

GOOD inicijativa u Zagrebu

UNICEF

vijeća romske nacionalne manjine

Udruga “Kali Sara”

Organizacije i pojedinci za hitnu provedbu programa manjinskih jezika i kultura:  

Odsjek za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Odsjek za bohemistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Odsjek za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu

prof. Petar Radosavljević (Odsjek za romanistiku FFZG-a) – bajaški jezik

prof. Ljatif Demir (Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije FFZG-a) – romani chib

osnovne i srednje škole u kojima se provodi nastava na jednom od tri modela manjinskog obrazovanja

Organizacije i pojedinci koji mogu uputiti provedbu rada s djecom pripadnicima manjina:

Zajednica Talijana (Zagreb, Split, Pula)

SKD Prosvjeta u Zagrebu

Zajedničko vijeće općina u Vukovaru

Srpsko narodno vijeće u Zagrebu

Savez Čeha u Republici Hrvatskoj

Udruga “Kali Sara” u Zagrebu

prof. Vedrana Spajić Vrkaš (Odsjek za pedagogiju FFZG-a)

prof. Dinka Čorkalo Biruški (Odsjek za psihologiju FFZG-a)

Vijeća svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

GOOD inicijativa u Zagrebu