Novinarstvo: Borba za mir nije samo izvještavanje o prošlosti
Mediji imaju veliku moć u oblikovanju stavova i ponašanja građana, pa je zato važno da objavljuju priče koje promovišu etničku toleranciju i međusobno poštovanje. Objavljivanjem pozitivnih primjera saradnje i solidarnosti, mediji pomažu u rušenju stereotipa i smanjenju tenzija. Na taj način, oni ne samo da informišu, nego i obrazuju javnost, podstičući mir, razumijevanje i zajedništvo kao temeljne vrijednosti demokratskog društva.
Upravo o ovim potrebama i stavovima razgovarali su u Sarajevu, u okviru projekta „Mediji za mir“ koji izvodi organizacija „Mozaik“, novinari, urednici, studenti komunikacija i civilni aktivisti.
Na konferenciji su predstavljeni i radovi koji su razmatrali širu temu učvršćivanja mira. Novinar portala Buka Ljupko Mišetić, koji je napisao tekst o zločinima u Prijedoru za vrijeme rata, je istakao da se kroz ovakve tekstovi ima cilj dekonstrukcija predrasude i stereotipa.
„Vrlo je važno ohrabriti žrtve da govore o zločinima koje su preživjele. Jedno od važnih pitanja je kako se danas, 30 godina poslije osjećaju ti ljudi i u kakvim kontekstima žive“, istakao je Mišetić.
Sličnu temu, fokusiranu na nacionalnu katarzu, obradila je i Dženita Vilajet Avdičević, novinarka Gracije, kroz dokumentarni film koji razmatra razna pitanja etnički motivisanih zločina.
„Ovakve priče nisu usmjerene ni prema kome, već trebaju da otvore pitanja koja motivišu da se ovo nikada ne ponovi“, smatra Vilajet Avdičević.
No, značajan broj tema koje su producirane kroz projekat se ne tiče prošlosti, ratnih zbivanja i zločina, već su usmjerene na ljudske priče – probleme i uspjehe – koji promovišu nastojanja za boljim, skladnijim i humanijim društvom. Događaji se dešavaju u sadašnjosti i treba da donesu promjene u bliskoj budućnosti.
Mirjana Ribić, urednica u Mreži za izgradnju mira je napravila priču o djeci sa daunovim sindromom i aktivitetu dvije majke koje rade na sistemskim poboljšanjima u položaja ove djece.
„Zabilježila sam nastojanja ove djece i roditelja, njihova iskustva. Do sada su bile nevidljive za društvo i Mreža mira im je dala prostor. Dugo živimo u prošlosti. Trebamo se orijentisati na sadašnjost. Ovakve priče su istinska borba za mir, koji je vrlo široka kategorija“, rekla je Ribić.
Adin Seferović, novinar portala Travnički info je istakao da filantropija ne poznaje granice. Opisao je svoju priču o akciji ovog medija gdje je za potrebe liječenja jedne sugrađanke za sedam dana prikupljen potrebni iznos od 40 000 maraka.
„Pored humanista i lokalnih firmi, uključile su i vjerske zajednice. Posebno je zanimljivo da je pravoslavna crkva u Travniku dala značajan iznos, iako sada u gradu živi 10 puta manje pravoslavaca, Srba, što pokazuje izuzetno lokalno zajedništvo“, naglasio je Seferović.
Zorana Petković, direktorica Radija Osvit iz Zvornika je kao primjer programa koji povezuje ljude i ruši etničke i političke predrasude navela emisiju „Vremeplov“ koju radi Mirzet Mustafić, pisac i radio autor.
„Za ovakve teme ključni je direktni kontakt sa ljudima. Autor obilazi lokalne sredine, snima na licu mjesta. Radijski se produciraju i teme iz njegovog časopisa ‘Džezva’ kao i akcije koje pokreće poput Likovne kolonije, Festivala Sevdalinki, ribarskih takmičenja… To su aktivnosti koje povezuju ljude i koje trebaju biti u medijima“, rekla je Petković.
O ovim temama su u debati govorili i iskusni novinari.
Semir Mujkić, glavni urednik Balkanske istraživačke novinarske mreže (BIRN) je rekao da je karakteristika njegovog medija da producira duge istraživačke tekstove koji tretiraju teme suočavanja sa prošlosti, ali i društvenih devijacija koje opterećuju bh. društvo I region. Međutim, istakao je, iako su u trendu kod publike kraći tekstovi, da i istraživači tekstovi koji su napisani zanimljivo, iz inovativnog ugla, sa mnogo izvora, mogu biti itekako čitani I dijeljeni na društvenim mrežama.
“Naš najčitaniji tekst je bio o nadriljekarima u BiH. Za njegovo detaljno čitanje treba 45 minuta, ali mimo svih trendova, imali smo impozantan broj posjeta. Pogođena i dobro obrađena tema”, rekao je Mujkić.
Radenko Udovičić, istraživač i urednik u Mreži za izgradnju mira je rekao da ljudske priče, koliko god bile pozitivne I isticale primjere saradnje i pomirenja, nikada neće biti dovoljno zanimljive za mainstream medije.
“Ovi mediji upravo žele suprotne sadržaje, sukobe, optužbe I prijetnje. Nažalost to dominantno interesuje publiku. Međutim, to nikako ne znači da pozitivne ljudske priče ne treba producirati. Na lokalnom nivou one su izuzetno zanimljive, ali I značajne za različite ciljne grupe. Npr, problematika djece sa autizmom većinu ljudi koji nemaju takav problem ne interesuje, ali za hiljade onih koji se sa tim susreću su takvi sadržaji značajni jer se dobijaju nova znanja i prakse, ali i promocija problema u široj javnosti”, rekao je Udovičić
Mersiha Drinjaković, glavna urednica magazine Gracija je potvrdila da samo dobar ugao, bilo kroz tekst ili multimediju, može zainteresovati, pa i šokirati, a na taj način I animirati za rješavanje problema. Navela je primjer sa kraja 2018. godine gdje je glavni lik bila civilna aktivistica, kasnije I političarka, Martina Mlinarević.
“Kako bi usmjerili pažnju na rješavanje problema u liječenju I prevenciji raka dojke, imali smo namjeru da objavimo na naslovnici Martininu sliku, gdje pozira otkrivena I gdje se vidi ožiljak nakon otklanjanja dojke. Imali smo dilemu kako će javnost reagovati, ali još više da zaštitimo ovu osobu od mogućih negativnih reakcija javnosti. Na kraju smo to objavili I to je bio I društveni uspjeh u smislu rješavanja problema, ali I uspjeh za medij”, rekla je Drinjaković.
Objavu prenosimo uz odobrenje autora. Izvorna objava se nalazi na portalu UDAR na linku:
Novinarstvo: Borba za mir nije samo izvještavanje o prošlosti – UDAR