ZNAČAJAN MANJINSKI DOPRINOS RAZVOJU HRVATSKO-MAKEDONSKE SURADNJE – Serijal tekstova: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (13/2025)
Intervju : Milena Zlateska, predsjednica Makedonskog kulturnog društva istarske županije „Sv. Kiril i Metodij“
Sporazum o prijateljstvu koji su svibnju polazeći od sličnih i povezanih interesa dva grada potpisali Pula i Ohrid predviđa mogućnosti bogate i plodonosne suradnje na različitim područjima te doprinosi suradnji dviju država i obogaćuje njihovu kulturnu razmjenu. Istovremeno Sporazum je i snažan poticaj daljnjem jačanju pozicije makedonske nacionalne manjine čije institucije su se značajno angažirale u donošenju ovog Sporazuma , a u budućnosti namjeravaju još veću energiju uložiti u njegovu implementaciju kroz različite kulturne , gospodarske i druge programe. To iznova potvrđuje kako nacionalne manjine imaju potencijale koji mogu bitno doprinijeti ne samo njihovim potrebama i interesima već i razvoju šire zajednice. Ističući snažnu podršku i visok nivo suradnje koje imaju s gradom Pulom i Istarskom županijom predstavnici makedonske zajednice smatraju kako svaka suradnja danas jača ono što dolazi sutra te da predano rade na tome da ta ravnopravnost, uvažavanje, poštovanje i suradnja bude obostrana. Želja nam je da Hrvatska nacionalna manjina u Makedoniji uživa sva prava koja mi imamo ovdje u Hrvatskoj. Dvije domovine u srcu. Imamo priliku pokazivati kulturu svoje države, ali istodobno treba poštovati i kulturu države u kojoj živimo. Volimo svoju tatkovinu, a obožavamo svoju domovinu. Obje su nam u srcu i duši. Jednu smo ponijeli sa sobom, a u drugu uživamo svaki dan, poručuju istarski Makedonci.
Grad Pula i grad Ohrid su u svibnju potpisali Sporazum o prijateljstvu i suradnji, koji polazeći od sličnih i povezanih interesa dva grada predviđa mogućnosti bogate i plodonosne suradnje na različitim područjima od gospodarstva, kulture, obrazovanja i turizma, do IT tehnologija, zaštite okoliša, brige o mladima i t d. Što jedan ovakav sporazum znači za makedonsku nacionalnu manjinu u Puli i šire istarsko područje kojeg je Pula centar?
Ovaj sporazum ima velik značaj za makedonsku nacionalnu manjinu u Istri. Već na početku, bogat program naglašava međusobno upoznavanje oba grada, razvoj turizma te, što je posebno važno, uvođenje izravne zrakoplovne linije između Pule i Ohrida, koja trenutačno ne postoji. Ta linija je iznimno bitna za sve nas koji živimo u Istri. Sporazum, čiji je fokus na posebnoj suradnji, budi nadu da će se raditi na rješavanju ključnih pitanja makedonske nacionalne manjine koja su povezana s Ohridom. Posebno je važno, kako sam i naglasila na dan potpisivanja Memoranduma, da ove riječi ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru. Potrebno je svakodnevno raditi na što većem povezivanju ova dva grada. Što se više međusobno upoznaju, kroz programe, tribine i događaje na kojima se govori o povijesti i kulture i Pule i Ohrida, to će suradnja biti plodonosnija.
VELIKA ULOGA MAKEDONSKE ZAJEDNICE
Koliko je sama makedonska nacionalna zajednica bila angažirana na poticanju donošenja jednog ovako vrijednog sporazuma i koliko je osim toga doprinijela njegovom donošenju?
S velikim ponosom i zadovoljstvom mogu reći da su naše Društvo i ja, kao predsjednica, od samog početka bili aktivno uključeni u proces koj je doveo do potpisivanje ovog Sporazuma. Pripreme su trajale oko dvije godine , a inicijativa je krenula od Makedonskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj. Veliki doprinos dala je Maja Apostolova Balaburski, tadašnja opunomoćena ministrica i zamjenica veleposlanika. Nakon razgovora s njima, aktivno sam se uključila i ja kao predsjednica našeg Društva. U tom razdoblju, Veleposlanstvo i naše Društvo uputili su dopise Gradu Puli i uslijedili su brojni razgovori sa zamjenikom gradonačelnika Grada Pule, Brunom Cergnulom, koji je uvelike ubrzao cijeli proces. Osim formalne komunikacije, održano je niz kulturnih manifestacija i tribina na kojima se govorilo o Ohridu. Memorandum je svečano potpisan 5.svibnja 2025.godine u Pulskoj gradskoj palači, što je bio vrhunac našeg dvogodišnjeg rada i truda.
Kako ocjenjujete dosadašnji položaj makedonske nacionalne manjine u Puli i kakve nove mogućnosti donosi jedan ovakav sporazum?
U Puli i Istri sve su manjine ravnopravne i uživaju sva prava, bez ikakve diskriminacije, što je izuzetno važno. Ovakav Sporazum donosi brojne prednosti, prije svega pojačan obostrani turizam, međusobno upoznavanje s kulturom i svim bogatstvima gradova, a tu je i gospodarska suradnja koja će dodatno ojačati Pulu i Ohrid. Želja za putovanjem među članovima našeg Društva sve je veća, prije svega želja za putovanjem u Ohrid. Društvo teži tome da jedanput godišnje članovi putuju u Makedoniju, a Ohrid je postao omiljena destinacija, pogotovo sada kada o njemu svakodnevno govorimo. Radujemo se suradnji i vjerujemo da će ovaj Memorandum stvoriti bolju budućnost za sve nas.
Kakva je dosad bila uloga vašeg kulturnog društva u prezentiranju makedonske kulture široj (i većinskoj) javnosti? Koje projekte i programe bi u tom smislu posebno istakli?
Unutar našeg Društva rade osam sekcija: Zbor, orkestar, folklor, etno-kreativna radionica, tradicionalna makedonska kuhinja, likovna, filmska i literarna sekcija. Tekom godine organiziramo pet ključnih kulturnih manifestacija: „Dani makedonske kulture“, „Dani glagoljaša“, „Dani Kočo Racina“, „Dani makedonskog filma“, „Festival raznolikosti i sličnosti jezika i govora u Istri – sličnost i razlike s makedonskim jezikom“. Uz to, tijekom Dana makedonske kulture, obilježavamo važne makedonske praznike. Prema godišnjem Informatoru, provedemo preko osamdeset događaja ili obilježavanja važnih datuma. Posebno bih istaknula Dan Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj, koji je 2023.godine održan u Puli u organizaciji našeg Društva i Zajednice, čiji smo ponosni član. Posebni program manifestacije Dani makedonske kulture „Akademska večer Sv. Ćirila i Metoda i Sv.Joakima Osogovskog“, koj se održava 29.kolovoza, bila je osobito značajna 2024.godine. Programu je prisustvovao ministar vanjskih poslova Makedonije, Timčo Mucunski, dok je premijer Hristijan Mickoski, nažalost, otkazao dolazak u posljednji čas. Godinu prije, na istom su programu nazočili čak četiri veleposlanstva: makedonsko, kanadsko, englesko i američko. U sklopu proslava obljetnica i suradnja, ove godine pripremamo poseban, veliki program jer slavimo značajne obljetnice: 30 godina rada Makedonske pravoslavne crkvene općine „Sv. Joakim Osogovski“ iz Pule, 22 godina rada Vijeća Makedonske nacionalne manjine Grada Pule i Predstavnika makedonske nacionalne manjine Istarske županije, 18 godina rada škole makedonskog jezika po modelu C, 15 godina rada Makedonskog kulturnog društva Istarske županije „Sv.Kiril i Metodij“ iz Pule. Ovaj dan, koji se slavi na imendan MPCO-a, 29.kolovoza, posvećen je svim asocijacijama makedonske nacionalne manjine u Istarskoj županiji. Poseban program u 2024.godinu bio je i koncert u Ohridu gdje su nastupili naš zbor i orkestar, kao i članovi literalne i etno-kreativne sekcije. Bila je i izložba svih knjiga izdanih preko ZMRH, financiranih sa strane Savjeta nacionalnih manjina Republike Hrvatske. Nastojimo da se naši programi održavaju diljem Istre i cijele Hrvatske, no istovremeno želimo Istru predstaviti u Makedoniji i na taj način još snažnije povezati dvije kulture.
BROJNI SADRŽAJI
Što bi istakli kao probleme s kojima se suočavate u radu. Kako ih prevladati i dalje unapređivati vašu ulogu u očuvanju makedonskog kulturnog identiteta, ali i širenja kulturne suradnje s većinskim okruženjem?
Volonterski rad ispunjava naše Društvo, ali ono što nas uvijek muči je nedostatak vremena. Ako želite nešto pokazati i postići, morate uložiti mnogo truda. Iako imamo mnogo planova i ideja, često ne stižemo sve realizirati. Svaki program, svaka kultura, zahtjeva osmišljavanje, planiranje i realizaciju, a sav naš rad je volonterski. To znači da većina nas ima redovne poslove, a rad u Društvo dodatni je angažman koji nam oduzima mnogo vremena. Ipak, svaki uspješno odrađen program, bilo da ga organiziramo sami ili smo gosti, donosi nam neopisivu sreću, radost i ispunjenje. Sjećam se kada mi je kći, tada desetgodišnjakinja, obučena u narodnu makedonsku nošnju s makedonskom zastavom u ruci, rekla: „Mama, danas sam bila tako ponosna dok sam hodala gradom sa zastavom“. Taj osjećaj ponosa i sreće nešto je što nas ispunjava, ne samo nas Makedonce, već i naše članove drugih nacionalnosti te većinskog naroda. Svi su oduševljeni makedonskom pjesmom, plesom, ali i jezikom. Mnogi nam govore kako im je makedonski jezik melodičan i kako ga rado slušaju dok čitamo poeziju. Kao predsjednici, srce mi je puno ljubavi, sreće i neopisivog elana za daljnji rad, pogotovo kada čujem sve te rijeći podrške i ohrabrenja.
VELIKI VOLONTERSKI POTENCIJALI
Potpisani Sporazum o prijateljstvu i suradnji gradova Pule i Ohrida sigurno predstavlja snažnu podršku održavanju i jačanju njegovanja makedonskog kulturnog i uopće nacionalnog identiteta. Kakve ujedno nove izazove stavlja pred vas? Pripremate li nove projekte i programe kulturne suradnje i promoviranja makedonske kulture?
Putovanja i obogaćivanje kulture. Naši planovi uključuju organizaciju putovanja i koncerata u Ohridu, kao i pjesničkih večeri. Sve više članova žele posjetiti taj prelijepi grad i uživati u njemu. Kroz te programe, jačamo makedonsku kulturu u Istri, čineći je sve bližom ovom podneblju i cijeloj Hrvatskoj. Zamjenik gradonačelnika Grada Pule, Bruno Cergnul, uručio mi je zahvalnicu Grada Pule i tom prilikom rekao nešto što me duboko dirnulo: „Vi ste nam pokazali svoju kulturu o kojoj smo malo znali. Donijeli ste nam Ohrid u Pulu i pokazali da je Ohridsko jezero slično našem moru. Svaki dan smo bogatiji za jednu novu tradiciju, običaj, jezik koji je u mnogočemu sličan našoj kulturi i tradiciji. Bez Vas to ne bismo mogli vidjeti i doživjeti, a na kraju, zašto se svega ovoga što Vi radite ne sjeti svatko? Hvala Vam na Vaš trud.“ Takve riječi daju snagu, novi elan i ispunjavaju dušu i srce za daljnji rad i trud, koji moramo ulagati svakodnevno, bezuvjetno. Želim da članovi Društva vide i dožive svaki kutak Makedonije, da osjete njezinu kulturu, čuju melodiju makedonskog jezika i kušaju svaki zalogaj tradicionalne hrane i pića. Želim da zauvijek pamte okus makedonskih vina i mastike, kao i naših posebnih rakija. Okus makedonske paprike, na primjer, ne može se osjetiti nigdje drugdje. Nadam se da ću uspjeti u svemu što poželim, a to je moguće zahvaljujući podršci Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Istarske županije i Grada Pule. Ne bi smo mogli opstati bez odličnog tima, kojeg zaista imamo. Članovi naših sekcija i cijelog Društva pokretači su tog „kotača“ koji lagano klizi cestom sreće i radosti dvaju naroda.
Obrazovanje i njegovanje vlastitog jezika u tom kontekstu je izuzetno značajno. Jeste li i koliko zadovoljni ostvarivanjem obrazovnih prava (prava na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu) za vašu nacionalnu manjinu? Kakve su mogućnosti, a kakav interes unutar same nacionalne manjine?
Ponosni smo što u Puli već 18 godina imamo školu makedonskog jezika i kulture po modelu C. To nam je iznimno važno jer se ocjene učenika upisuju u dnevnik, a nastavnici su plaćeni preko Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Dodatni uspjeh je i postojanje Katedre za makedonistiku na Sveučilištu u Rijeci. Ovo su postignuća ne samo za našu, već i za sve nacionalne manjine. Jezik je identitet jednog naroda, a ako se on uči i očuva, znači da taj narod postoji i da će nastaviti postojati. I ako bi smo voljeli da je interes još veći, raduje nas što makedonski jezik uče i druga djeca drugih nacionalnosti, uključujući i djecu većinskog naroda. To je dokaz da naš jezik i kultura nailazi na pozitivan odjek i izvan granica naše države.
VAŽNOST JEZIKA I OBRAZOVANJA
U Puli djeluje Vijeće makedonske nacionalne manjine, a na razini županije makedonska nacionalna manjina ima svoju predstavnicu. Kako ocjenjujete suradnju s njima? Koliko oni mogu doprinijeti vašem radu, a na koji način vi možete pomoći i dati podršku njima?
Članovi Vijeća Makedonske nacionalne manjine Grada Pule su iz redova Društva i na izbornoj listi na prijedlog MKD IŽ „Sv.Kirila i Metodija“ iz Pule, a isto tako i Predstavnica makedonske nacionalne manjine za Istarsku županiju. Predsjednik VMNM je Orce Stojkoski , a Predstavnica makedonske nacionalne manjine Istarske županije je Saška Solomonovska Janevska koja je i nastavnica makedonskog jezika po modela C, tako da je ta suradnja besprijekorna. Jako je bitno u jednoj nacionalnoj manjini sloga i zajednički rad, uzajamno uvažavanje i poštovanja i usuglašavanje prijedloga rada.
Sporazum svoje uporište ima i u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Kakva je suradnja s njima? Koji su problemi, a koje su mogućnosti djelovanja vaše manjine kroz strukture lokalne i regionalne samouprave? Kakve mogućnosti ta suradnja otvara, ima li prostora za njeno jačanje i širenje te što ona donosi?
OBOSTRANO UVAŽAVANJE
Podrška i suradnja s Istarskom županijom i Gradom Pulom doista je na visokoj razini i zahvaljujem im na tome od srca. Bez njihove podrške ne bi bilo ni Društvo ni programa. Svaka suradnja danas jača ono što dolazi sutra. Nadamo se da će zakoni ostati na snazi i da će nacionalne manjine i dalje biti uvažavane i ravnopravne s većinskim narodom. Također, radimo na tome da ta ravnopravnost, uvažavanje, poštovanje i suradnja bude obostrana. Želja nam je da Hrvatska nacionalna manjina u Makedoniji uživa sva prava koja mi imamo ovdje u Hrvatskoj. Dvije domovine u srcu. Imamo priliku pokazivati kulturu svoje države, ali istodobno moramo poštovati kulturu države u kojoj živimo. Uvijek kažem: Volimo svoju tatkovinu, a obožavamo svoju domovinu. Obje su nam u srcu i duši. Jednu smo ponijeli sa sobom, a u drugu uživamo svaki dan.
Imate li suradnju s drugim nacionalnim manjinama na vašem području? Koji su zajednički izazovi i mogućnosti?
S drugim nacionalnim manjinama surađujemo svako dnevno, gostuju u našim programima i mi u njihovim. Posebna suradnja je sa Mađarima, Srbima, Bošnjacima te i ostalim nacionalnim manjinama.
Može li se ovaj ili sličan model suradnje Pule i Ohrida širiti i na neke druge jedinice lokalne samouprave na vašem području? Ima li interesa za tako nešto?
Suradnja između gradova, poput ovu između Pule i Ohrida, izuzetan je primjer koji bi smo željeli ponoviti i s drugim gradovima. Međutim, pokretanje takvog procesa, od same ideje do potpisivanja sporazuma ili memoranduma, zahtjeva strogu proceduru propisanu zakonom. Tijekom rada na sporazumu Pule i Ohrida, naučila sam da gradovi koji se žele povezati putem prijateljstva trebaju imati sličnosti. To se može odnositi na programe, događaji ili određene lokacije.. Za pokretanje takve inicijative potrebno je uložiti puno truda: netko se mora sjetiti, detaljno proučiti oba grada i predložiti ideju. Nakon toga slijedi mukotrpan rad kako bi se gradonačelnika uvjerilo da prijedlog uputi Gradskom vijeću. Tek ako prođe u jednom gradu, procedura se nastavlja u drugome. Za sada nemamo novih ponuda, ali to ne znači da u budućnosti nećemo raditi na povezivanju još nekog istarskog grada s nekim iz Makedonije.
Autori: Antun Brađašević – Stojan Obradović