21. tekst serijala: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (21/2024) TREBA TRAŽITI NOVE MODELE RAZVOJA MANJINSKE SAMOUPRAVE

Intervju: Zorica Velinovska članica Savjeta za nacionalne manjine RH  iz kvote makedonske nacionalne manjine članica Vijeća makedonske nacionalne manjine Grada Zagreba

Rezultati popisa stanovništva iz 2021. godine pored pada ukupnog broja stanovništva pokazali su i pad broja pojedinih nacionalnih manjina, što je dovelo to toga da u pojedinim jedinicama lokalne i regionalne samouprave izgube pravo na vijeća ili predstavnike. Trebalo bi razmišljati o drugim modelima kako pripadnici nacionalnih manjina ne bi izgubili važnu ulogu društvenog i kulturnog života u sredinama u kojima žive. Za održivost manjinske politike najvažnije je osnaživati međuetničku toleranciju u nizu javnih politika koje su srodne i komplementarne manjinskoj: medijskoj, kulturnoj, obrazovnoj, ekonomskoj i razvojnoj, zastupljenost manjinskih tema u hrvatskim medijima i u obrazovnim sadržajima.

– Prošla je više od  godina dana od 6. po redu izbora za vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Što je novi mandat donio nacionalnim manjinama ? Koje su promjene ? Dosta se govorilo i o mogućim  negativnim utjecajima koje donose rezultati popisa stanovništva?  Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava?

Održani 6. po redu izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina pokazatelj su kontinuiteta ostvarivanja stvarne integriranosti članova manjinskih zajednica u javni, gospodarski, kulturni i politički život uz očuvanje kulturnih specifičnosti. To se očituje na područje obrazovanja, kulture i jezičnih prava uz kvalitetan koalicijski, te partnerskog odnos s tijelima lokalnih, regionalnih i državnih struktura vlasti i njenih institucija.

Rezultati popisa stanovništva iz 2021. godine pored pada ukupnog broja stanovništva pokazali su i pad broja pojedinih nacionalnih manjina, što je dovelo to toga da u pojedine jedinice lokalne i regionalne samouprave izgube pravo na vijeće, odnosno pravo da se može birati predstavnik. Trebalo bi se razmišljati o drugim modelima kako pripadnici nacionalnih manjina ne bi izgubili važnu ulogu društvenog i kulturnog života u sredinama u kojima žive. Sloboda kretanja, studiranja, pravo radnika, članova obitelji, pravo na boravište i slično doprinosi tome da se nesvjesno gubi svijest nacionalnog identiteta te da se ne izjašnjavaju kako pripadnici nacionalne manjine.Makedonska nacionalna manjina svojom uzlaznošću  na izbore i angažmanom u aktivnostima vijeća, predstavnika i brojnim udrugama potvrđuju da održavanje nacionalnog identiteta  nam je bitno, da prepoznajemo vrijednost integracije, nacionalnih manjina u javni, gospodarski, kulturni i politički život uz snažno očuvanje nacionalne pripadnosti i kulturnih specifičnosti.

DODATNO FINANCIRANJE VIJEĆA

– Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i  educirane   za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici   Što bi na tom planu trebalo poduzimati , mijenjati  … 

Imamo odličnu suradnju s Gradom Zagrebom, ostalim lokalnim i regionalnim sredinama, s Vladom i Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Visina proračunskih sredstva osigurana za financiranje manjinske politike je više nego adekvatna. No, smatram da pored financiranja manjinskih udruga koje provode kulturno-umjetničke i izdavačke djelatnosti trebamo kroz unapređenja Kriterija financiranja odnosno javne pozive i natječaje Savjeta uključiti i vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Ta potencijalna mogućnost za sufinanciranje zapravo inicira kvalitetniju realizaciju mnogih aktivnosti i projekata, inicijativa i programa ključnih područja: obrazovanja, očuvanja jezika, kulture baštine, vjere.  S jedne strane kao potpora financiranju – realizaciji određenih  manjinskih aktivnosti u jedinicama lokalne i regionalne samoupravi sa slabijim ili nedefiniranim kriterijima financiranja, odnosno kao produktivnijoj i učinkovitijoj potpori moćnijoj pozicija vijeća i predstavnika i njihovoj povezanosti s vlastitom manjinskom sredinom i zajednicom.

• S kojima su se  problemima predstavnici nacionalnih manjina u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima i strukturama vlasti u proteklom periodu i dalje suočavaju? Što bi na tom planu možda trebalo i dalje  mijenjati  odnosno kako unapređivati  poziciju i ulogu manjinskih predstavnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi?

Smatram važnim da jedinice lokalne i regionalne samouprave, kontinuirano, a pogotovo  nakon dolaska novih struktura vlasti moraju posvećivati pažnju  suradnji i ostvarivanje stvarne integriranosti članova manjinskih zajednica u društveni i politički život svojih sredina. Za održivost manjinske politike najvažnije je osnaživati međuetničku toleranciju u nizu javnih politika koje su srodne i komplementarne manjinskoj: medijskoj, kulturnoj, obrazovnoj, ekonomskoj i razvojnoj, zastupljenost manjinskih tema u hrvatskim medijima i u obrazovnim sadržajima. Ponavljam Grad Zagreb je primjer dobre prakse.

VAŽNOST OPERATIVNIH PROGRAMA 

Kako u tom pogledu djeluje i funkcionira makedonska manjinska zajednica?  

Makedonska nacionalna manjina u Hrvatskoj je potpuno integrirana, svojim radom i našim aktivnostima doprinosimo gospodarskom i društvenom životu u sredinama u kojima živimo, te doprinosimo hrvatskoj multietničnosti i multikulturalnosti. Imamo odličnu suradnju i suživot s većinskim narodom te ostalim nacionalnim manjinama u Hrvatskoj.

–  Da li su i u kojoj mjeri  Operativni  programi  Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama ? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih  lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti  i široj populaciji?

Operativni programi za nacionalne manjine Republike Hrvatske su dokumenti koji zaista unapređuju položaj nacionalnih manjine, odnosno promidžbu i ostvarivanje  naših interesa. Provedba u proteklom razdoblju rezultirala je realiziranjem projekata koji su ne samo od značaja pripadnika makedonske  nacionalne manjine već i od interesa šire zajednice i svih građana Republike Hrvatske. Završavanje izgradnje i opremanje prve Makedonske pravoslavne crkve i pastoralnog centra u Hrvatskoj potaknuta je i realizacija je podržana upravo zahvaljujući Operativnim programima Vlade i tadašnje saborske zastupnice Ermine  Lekaj-Prljaskaj i nadležnih ministarstva.

Važno je istaknuti da smo bili uključeni u procesu kreiranja i novog  Operativnog plana za razdoblje 2024..-2028. Sa svrhom  unapređenje naših položaja, saborski zastupnik Armin Hodžić prilikom izrade prijedloga održao je konsultacije sa svim  nacionalnim manjinama koje predstavlja u Hrvatskom . saboru a u koju naravno spada i naša makedonska nacionalna manjina

Autor: Stojan Obradović 

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija