ZAŠTO PROJEKT “NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA”?

Aktualni medijski govor o nacionalnim manjinama nedovoljno afirmira nacionalne manjine kao potencijalnu društvenu dobrobit u kulturnom, političkom, gospodarskom smislu te je nedovoljno usmjeren i adresiran prema široj javnosti (većinskom stanovništvu). Stoga je jedan od ciljeva projekta omogućiti medijima kvalitetniji uvid u potencijale manjina koji su neprijeporno na korist hrvatskog društva, što bi onda trebalo potaknuti i veći interes medija, a time i javnosti za manjine. U tom smislu se polazi od činjenice da je lokalni  nivo najznačajniji za ostvarivanje manjinskih prava te mogućnosti da se one učine što vidljivijima, kako svojim potencijalnim doprinosima nekoj sredini, tako i potrebama za rješavanjem svojih problema i zadovoljavanja svojih interesa.

Aktualna ratna zbivanja u svijetu koja stalno prijete daljnjim širenjem , inflacija i rastuća ekonomska kriza te sukladno tome sve veći rast desnice na Starom kontinentu – na što Evropa, za sada, ne nalazi adekvatni odgovor osim u militarizaciji društava, doprinosi sve većoj neizvjesnosti u pogledu budućnosti. To je plodno tlo za dodatni rast ksenofobije, naročito opasan za multietnička društva, kao i ona koja dodatno, kao primjerice hrvatsko, još žive na rastućim podjelama u odnosu na viđenje prošlosti, poglavito one iz Drugog svjetskog rata.

U tim rastućim podjelama u posebno nezavidnoj situaciji su nacionalne manjine. Jedna od refleksija težine problema u odnosu na nacionalne manjine ogleda se i u značajnom padu pripadnika nacionalnih manjina. On je, naime, razmjerno veći od pada ukupne populacije stanovništva Hrvatske, što jasno sugerira da pad broja pripadnika nacionalnih manjina nije samo posljedica ekonomske krize, nego i određenih negativnih kretanja, koje nacionalne manjine osjećaju kao otežavajuće, bilo da se ona očituju izravno kroz otvorene pritiske, ili neizravno, jačanjem nacionalizma.

POTENCIJALNI PROBLEMI

Jedan od razloga koji pogoduje takvim kretanjima je i, s jedne strane, nedovoljno poznavanje nacionalnih manjina, a sa druge potenciranje nekih negativnih karakteristika i konotacija uglavnom vezanih za prošlost, kao kada je u pitanju srpska nacionalna manjina, ili uz predrasude, kao u slučaju romske manjine, odnosno, neka druga manjina, što često ovisi o aktualnim političkim odnosima, kao kada je u pitanju primjerice bošnjačka ili slovenska manjina. Dovoljno je i letimičnim promatranjem medija vidjeti da nacionalne manjine nisu niti dovoljno niti na način kako to upućuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, zastupljene u medijima, kako onima nacionalne razine (prvenstveno televizije s nacionalnom frekvencijom), tisku – bilo nacionalnog ili lokalnog obuhvata te na digitalnim portalima. Same nacionalne manjine očito nemaju dovoljno snage, osim u pojedinačnim slučajevima (koji zadovoljavaju uglavnom njihove interne potrebe) da formiraju medij koji bi objedinjavao sve njihove aktivnosti i koji bi ostalim medijima (kao neko ishodišno mjesto) pružao informacije o aktivnostima i promišljanjima nacionalnih manjina.

To je posebno važno u ovo krizno vrijeme, kada se učestalije mogu čuti zahtjevi za promjenom statusa nacionalnih manjina, prvenstveno kroz traženje smanjivanje prava iskazanih u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Pritom je značajno primijetiti da su ti poticaji dolazili ne samo s desnog, nego i s liberalnog i liberalno-lijevog političkog spektra. Stoga se neprofitnim medijskim projektom “Nacionalne manjine i lokalna samouprava” želi informativno-edukativnim sadržajima usmjeriti pažnju javnosti na pitanja nacionalnih manjina i manjinskih prava, prava na različitost, multietničnost, multikulturalnost, interkulturalnost, kulturu tolerancije te njihovu ulogu i značaj za daljnju demokratizaciju hrvatskog društva i usvajanje europskih vrijednosti i standarda. Posebno se želi ostvariti veća vidljivost manjinskih zajednica, njihovih aktivnosti i njihovog doprinosa lokalnoj zajednici, afirmirati njihov potencijal s ciljem razvoja tolerancije spram ukupnosti manjina i različitosti.

KRITIČKO PRAĆENJE LOKALNE SAMOUPRAVE

Naime, aktualni medijski govor o nacionalnim manjinama nedovoljno afirmira nacionalne manjine kao potencijalnu društvenu dobrobit u kulturnom, političkom, gospodarskom smislu te je nedovoljno usmjeren i adresiran prema široj javnosti (većinskom stanovništvu). Stoga je jedan od ciljeva projekta omogućiti medijima kvalitetniji uvid u potencijale manjina koji su neprijeporno na korist hrvatskog društva, što bi onda trebalo potaknuti i veći interes medija za manjine.

U tom smislu se polazi od činjenice da je lokalni (a time i regionalni) nivo najznačajniji za ostvarivanje manjinskih prava te mogućnosti da se one učine što vidljivijima, kako svojim potencijalnim doprinosima nekoj sredini, tako i potrebama za rješavanjem svojih problema i zadovoljavanja svojih interesa. Lokalni nivo znači ne samo razgovori i razmatranje na lokalnom nivou nego sabiranje i analiza svega što može pomoći djelovanju nacionalnih manjina. Dakle, analitičko i kritičko praćenje funkcioniranja lokalne (i regionalne) samouprave, ali i ocjene tog funkcioniranja s kritičke distance drugih promatrača i iskustava (pa i nacionalne razine). Također, upozoravanje na one aspekte koji mogu doprinijeti poboljšanju njenih funkcija u podizanju ukupne kvalitete zaštite manjinskih prava te otvaranju prostora za uspješniji rad manjinskih institucija i njihova doprinosa, kako lokalnoj zajednici, ali i dobrobiti široj zajednici u smislu npr. imagea važnog za turizam i privrednu suradnju.

RAZVIJATI  MANJINSKI  AKTIVIZAM 

Tako Institut STINA nastavlja sa aktivnim angažmanom u pogledu rada i suradnje s nacionalnim zajednicama, odnosno manjinama. Osim dosadašnjeg izdavanja, vrlo dobro prihvaćenog i ocijenjenog Manjinskog foruma, objavljen je i “Priručnik – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi”, koji je ocijenjen najvišim ocjenama, prvenstveno od samih pripadnika nacionalnih manjina. Priručnik je rezultat shvaćanja potrebe da se pripadnicima nacionalnih manjina približi i na što jednostavniji način predstavi zakonodavno – pravna materija kojom je u Republici Hrvatskoj obuhvaćena problematika položaja nacionalnih manjina, kako ukupno u društvu kao nacionalnih zajednica, tako i njihovog organiziranja, uloge u društvu i državi, kao i mogućnost utjecaja i suradnje na lokalnoj razini, kako u smislu razvoja, tako i u smislu ukupnog obogaćivanja sredina u kojima žive i djeluju. On je svojevrsni preglednik koji na pristupačan način, temeljen na iskustvu potreba pripadnika nacionalnih manjina i suradnji na ostvarivanju zajedničkih zadaća, pomaže da oni kojima je namijenjen, a to nisu samo pripadnici nacionalnih manjina nego svi koji surađuju s njima, u upravnim i izvršnim tijelima, lako i brzo dođu do potrebnih odgovora, ili uputa gdje odgovore potražiti. U njemu je cijeli jedan dio posvećen upravo odnosu nacionalnih manjina i mediji.

Kako je sam Priručnik jedan od poticaja da se krene u snažnije javno zagovaranje poboljšanja položaja nacionalnih manjina, odnosno omogućavanja što boljih uvjeta za njihovo djelovanje, upravo kroz ukazivanje društvenog potencijala manjina tako će, vjerujemo i realizacija projekta “Nacionalne manjine i lokalna samouprava” potaknuti ne samo da se mediji više zainteresiraju za djelovanje nacionalnih manjina, nego i potaknuti same nacionalne manjine da bolje shvate važnost vlastite medijske promocije i vidljivosti i suradnje s ostalim medijima. Na tom putu realizacije projekta, očekujemo suradnju i poticaje od nacionalnih manjina. Također, njihovo informiranje o aktivnostima koje poduzimaju kako bi se i  kroz realizaciju ovog projekta posredovale njihove aktivnosti, prijedlozi i nastojanja, ali i problemi, kako prema drugim medijima, tako i prema najširoj javnosti.

Pero Jurišin

Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA  koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita