36. tekst serijala: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (36/2024) DOBRI MEĐUETNIČKI ODNOSI VAŽAN SU OKVIR ZA KVALITETAN RAD MANJINSKE SAMOUPRAVE

Intervju: Stanko Mijić, zamjenik gradonačelnika Obrovca iz redova srpske nacionalne manjine

U lokalnoj vlasti funkcioniramo potpuno ravnopravno sa većinskim narodom, što se naročito ističe u rješavanju infrastrukturnih problema Onaj problem koji je i danas prisutan jeste zapošljavanje. A nema povrataka bez zapošljavanja i nema zapošljavanja bez novih projekata , investicija itd. Na tome radimo. a svemu tome važni su  i Operativni programi Vlade za nacionalne manjine koji su  potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama sa kojima neprekidno komuniciraju predstavnici  Srpskog narodnog vijeća. Što se pak samih pripadnika manjina tiče , članova tijela manjinske samouprave, eventualno bi trebalo da izabrani predsjednici vijećnici budu malo aktivniji te tako utjecati da suradnja s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti i njihovim nadležnim službama  bude još bolja i efikasnija. Uloga vijeća iz našeg iskustva je jako važna. Vijeća su naravno važna u prvom redu za nacionalnu manjinu jer pridonose rješavanju njenih interesa i potreba , ali se u našem slučaju pokazuje da vijeća mogu biti korisna i za ukupno stanovništvo jer ostvaruje neke programe u kojima svi mogu participirati.

Zamjenik ste gradonačelnika Obrovca iz redova srpske nacionalne manjine. Što za jednu manjinu, naravno u ovom slučaju srpsku, znači imati tako visokopozicioniranog predstavnika izvršne vlasti ? Koliko to pridonosi boljoj poziciji te nacionalne manjine, efikasnijem rješavanju njenih potreba, interesa i problema?

Zamjenik sam gradonačelnika Obrovca još od 2009. godine. Dakle na isteku je četvrti mandat. Naravno da za srpsku nacionalnu manjinu to ime veliko značenje, naročito pošto je odnos i suradnja gradonačelnika i zamjenika dobra, a kod nas je zaista odlična. Tako dobra suradnja kako sa gradonačelnikom tako i sa svim službama gradske uprave omogućuje bolju poziciju naše nacionalne manjine, doprinosi rješavanju njenih potreba i interesa.

Kako funkcionirate u lokalnoj vlasti? Kakav je komunikacija i odnosi s predstavnicima većine? U kojoj mjeri osiguravanje predstavnika manjinske zajednice u vlasti doprinosi ukupnom boljitku čitave zajednice?

U lokalnoj vlasti funkcioniramo potpuno ravnopravno sa većinskim narodom, što se naročito ističe u rješavanju infrastrukturnih problema kao što su nerazvrstani putevi, vodovodna mreža, obnova kuća, vraćanje stanova bivšim nositeljima stanarskog prava i dr. Što se tiče infrastrukture, u prvom redu elektro i vodovodne mreže tu je puno učinjeno. Prije je bio problem elektrifikacije , ali sada možemo reći da je to riješeno . Struja je dovedena u sva naselja i do svake kuće . A  postupno se rješava i problem vodovodne mreže gdje su problemi puno veći jer su sela udaljena i na uzvisinama što u velikoj mjeri otežava radove , ali i tu se napreduje  pa je tako u  Žegaru i još nekim mjestima  riješeno 100njak priključaka .

RAVNOPRAVNI S VEĆINSKIM NARODOM

Kakva je uopće pozicija nacionalnih manjina i njihovih predstavnika unutar lokalne samouprave?  Koliko su manjine tu prisutne, koliko su vidljive, koliko su aktivne i djelatne …?

Mi smo, odnosno naša stranka  SDSS u koaliciji sa  HDZ-om još od 2005. godine. U Gradskom vijeću učestvujemo sve ove godine unazad sa 4 vijećnika od ukupno 13 vijećnika koliko broji Gradsko vijeće, a od 2009. godine do danas imamo i svog zamjenika gradonačelnika. Srpska nacionalna  manjina djeluje i kroz Vijeće srpske nacionalne manjine koje ima 15 članova, kao i kroz stranačka tijela kao što su  Gradski odbor SDSS-a, Mjesne organizacije (njih 8) SDSS-a i to nam omogućuju da na izborima osvajamo konstantno 4 vijećnika u Gradskom vijeću.

Kako se razvijala i na čemu se temeljila vaša lokalna suradnja s HDZ-om ?

Naša suradnja s HDZom je čvrsta i kvalitetna i temelji se na zdravim osnovama s ciljem da ostvarujemo što kvalitetniji život u našem gradu za sve njegove stanovnike jer  bez takvog pristupa ne možete osigurati kvalitetu življenja.  Mi smo 2005. od kada datira naša suradnja s HDZom izašli na izbore  s Nezavisnom listom i osvojili smo 4 vijećnička mandata od 13 koliko ih onda , kao i danas,  broji gradsko vijeće i otada smo u stalnoj koaliciji . Godine 2009. suradnja je dalje proširena i ojačana jer sam ja izabran za zamjenika gradonačelnika na zajedničkoj listi koju je predvodio HDZ , a ja sam bio kandidat ispred SDSSa . Znači stalno imamo četiri vijećnika i zamjenika gradonačelnika . Suradnja je zaista odlična. Ovdje na području grada Obrovca postoji pet srpskih sela  od ukupno 9 naselja , a ta ostala naselja su miješana ili većinski hrvatska . Sve probleme na nivou grada i naših naselja rješavamo zajednički i po tom pitanju  zajedničke suradnje nismo imali problema .

PREVLADANE RATNE TRAUME

Kakvi su međunacionalni odnosi?

Vrlo dobri. Svi zajedno uspjeli smo prevladati posljedice ratnih trauma . To je pretpostavka za bolje funkcioniranje multietničke zajednice. Treba reći da su na ovom našem području ti međunacionalni odnosi i suradnja i prije rata bili jako dobri  i da je i to bio važan temelj na kojem je mogla početi i saživiti postratna obnova povjerenja i suživota.

Koji su iz vašeg iskustva  najizraženiji problemi s kojima se pripadnici nacionalnih manjina suočavaju na lokalnom i regionalnom nivou , u lokalnim i regionalnim sredinama? Što bi na tom plan trebalo dalje  mijenjati  unapređivati?

Glavni problemi koji su mučili srpsku nacionalnu manjinu bili su obnova porušenih kuća, povrat stanova bivšim nosiocima stanarskog prava, elektrifikacija, za koje danas možemo reći da su uglavnom riješeni.

Onaj problem koji je i danas prisutan jeste zapošljavanje. Nema dovoljno radnih mjesta, a i kad ih se pojavi, ta radna mjesta su manje pristupačna srpskoj zajednici, pa ljudi koji su se vratili iz izbjeglištva, ponovo odlaze za radnim mjestima. Nema povrataka bez zapošljavanja i nema zapošljavanja bez novih projekata , investicija itd. Na tome radimo i kada to profunkcionira i počne davati rezultate biti će i manje problema oko zapošljavanja .  U svemu tome važni su  i Operativni programi Vlade za nacionalne manjine koji su  potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama sa kojima neprekidno komuniciraju predstavnici  Srpskog narodnog vijeća. Većina obnove je završena (80 posto ), a slično je i s rješavanjem stanarskih prava (traju još neki žalbeni postupci , ali i to je pri kraju ) .

Prošla je godina dana od 6. po redu izbora za vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat  manjinske samouprave?

Kao i svih dosadašnjih izbora za vijeća i predstavnike  i ovi zadnji održani prošle godine na našem području provedeni su u najboljem redu. Izabrano je Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Obrovca , predsjednik i zamjenik predsjednika, te tri odbora. Grad je osigurao prostoriju za rad Vijeća, kako u Obrovcu, tako i u najvećem srpskom selu Žegaru, kao i potrebnu opremu.Kako gradska vlast, tako i županijska ima odličnu suradnju sa Županijskim vijećem srpske nacionalne manjine. Kao i Grad Obrovac, tako i Zadarska županija osigurala je prostorije za rad  Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine , kao i plaću za tajnika  Vijeća što je posebno značajno za efikasniji rad ovog tijela manjinske samouprave. Što se pak samih pripadnika manjina tiče , članova tijela manjinske samouprave, eventualno bi trebalo da izabrani predsjednici vijećnici budu malo aktivniji te tako utjecati da suradnja s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti i njihovim nadležnim službama  bude još bolja i efikasnija. Uloga vijeća iz našeg iskustva je jako važna. Vijeća su naravno važna u prvom redu za nacionalnu manjinu jer pridonose rješavanju njenih interesa i potreba , ali se u našem slučaju pokazuje da vijeća mogu biti korisna i za ukupno stanovništvo jer ostvaruje neke programe u kojima svi mogu participirati . Npr . naše Vijeće ima autu za prevoz i pomoć starima i nemoćnima , ali taj auto koji vozi u Zadar, u Biograd itd. vozi  i Srbe i Hrvate .

VIJEĆE POMAŽE SVIMA

Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine? Koliko su  se promjene Zakona o lokalnim izborima po kojima su i održani protekli lokalni izbori  pokazale značajnim, uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine?  Što očekujete od sljedećih lokalnih i regionalnih izbora? 

Kad su u pitanju nadolazeći lokalni izbori Maj 2025. godine, srpska nacionalna manjina se priprema kao i na sve dosadašnje izbore. Već 4 izborna ciklusa osvajamo po 4 vjećnika u GV-u od ukupno 13 vijećnika, a isto tako od 2009. godine osvajamo mjesto Zamjenika gradonačelnika. Mi očekujemo da najmanje postignemo isti rezultat i na budućim lokalnim izborima.

Dosta se govorilo o mogućim  negativnim utjecajima koje donose rezultati popisa stanovništva odnosno značajnog pada udjela nacionalnih manjina što u nekim segmentima i sredinama može ugroziti i  poziciju i prava nacionalnih manjina?  Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava?

Rezultat popisa stanovništva 2021. godine, kod nas u Obrovcu nije znatnije umanjen. Naime, po predzadnjem popisu u Obrovcu je bilo 32,50% Srba, dok je po zadnjem popisu bilo 31,70%. Prema tome pozicija i prava nacionalne manjine se nije promijenila.

Srba koji stalno žive u Obrovcu ima  oko 700 , ali ako gledamo biračke spiskove  to su i oni koji rade vani  ( ima ih 300- 400 ).  Prema zadnjem popisu Srba je u Obrovcu 1082, a 10 godina prije bilo nas je 1359 . Nakon Oluje 1995. dosta je naših ljudi otišlo u BiH , Srbiju ili treće zemlje ( u Europi i svijetu ). Prema biračkom popisu, a tu su svi oni koji imaju važeće hrvatske  dokumente ima nas više od 2000 , ali među njima je zapravo i puno onih koji su se trajno za svoju budućnost i živote opredijelili negdje drugdje i koji dolaze samo povremeno.

Autor: Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija