24. tekst serijala: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (24 / 2024) MANJINSKE PREDSTAVNIKE U ZASTUPNIČKIM TIJELIMA LOKALNE SAMOUPRAVE TREBA VEZATI ZA NACIONALNE MANJINE A NE POLITIČKE STRANKE

Intervju: Milan Pucovsky, predsjednik Vijeća slovačke nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije

Ako se gleda čitavo proteklo razdoblje manjinske samouprave tu je bilo dosta lutanja i nesnalaženja  i trebalo je neko vrijeme dok se  prihvate neke norme , dok se usvoje neke vrijednosti itd. I sada još ima prostora za napredak , ali je situacija ipak bolja. Ne možemo reći da nas se ignorira , ali često nema adekvatnih reakcija na naše potrebe i probleme i sve bi to trebalo bolje komunicirati.  I zato onda tu na scenu često stupa naš saborski zastupnik , ali trebalo bi moći mnogo toga rješavati i bez njega .  Vijeća bi trebali biti jači posrednici u rješavanju problema tamo gdje ih ima . Bolja je situacija na nivou županije . Tu je bolja ekipiranost , senzibilitet i  educiranost nadležnih službi . Tu je i Koordinacija i tu se onda puno stvari lakše i neposrednije rješava . A što se tiče zastupljenosti u predstavničkim tijelima lokalne vlasti tu vlada neka vrsta stranačkog monopola nad manjinskim zastupnicima i to nije baš najbolje rješenje . Bilo bi dobro da se pravo na  manjinske zastupnike više veže uz nacionalnu manjine, a ne uz političke stranke .

–  Ušli smo u drugu godinu  šestog mandata  vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina od njihova uvođenja Ustavnim zakonom iz 2002. godine. koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat  manjinske samouprave, po mnogima ključne institucije za ostvarivanja manjinskih prava? Da li se i u kojim segmentima napreduje, a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog?   

Pa što se tiče našeg vijeća , a znam da je tako i s  drugim vijećima i predstavnicima na području naše županije  moram reći da se mi u našem radu dosta oslanjamo na našeg saborskog zastupnika , Vladimira Bileka , zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine .  Naime, naravno da mi kroz naše manjinske institucije detektiramo probleme i adresiramo ih nadležnim i gradskim i županijskim službama , ali za njihovo uvrštavanje i rješavanja vrlo je značajna pomoć našeg zastupnika . Naša zastupnik je dobro organizirao svoj  rad, ima svoj Savjet koji čine predstavnici jedne i druge manjine, češke i slovačke , koje zastupa  i to je vrlo važna spona s situacijom na terenu  u općinama , gradovima i županijama gdje su te manjine prisutne . Dakle, ako imamo nekih problema i potreba na nivou grada ili županije naš saborski zastupnik je spreman doći u naše sredine i zajedno s nama obaviti razgovore i u nadležnim službama i s  vodećim ljudima grada ili županije i tražiti optimalno ,  moguće i realno rješenje. Također, važna pomoć u našem radu je i to što smo već nakon prvih izbora, u prvom mandatu manjinske samouprave osnovali Koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u našoj županiji . To je naravno u prvom redu značilo pomoć nama , manjinama , ali značajno olakšava rad i nadležnih županijskih službi . Naime, na sjednicama Koordinacije redoviti su gosti ljudi iz županijskih struktura , od župana do nadležnih pročelnika i drugih službenika i tu se otvoreno postave problemi i traže moguća rješenja i to se pokazalo vrlo učinkovitom metodom rada jer na toj Koordinaciji i mi kao manjine možemo razmjenjivati iskustva  , preuzimati određena rješenja jedni od drugih itd.

VIJEĆA BI TREBALA BITI JAČI POSREDNICI

-Kako tu komunikaciju i suradnju dalje unapređivati  ? Kako dalje jačati odnose i suradnju manjinske i lokalne ( regionalne ) samouprave  ?

Pa ako se gleda čitavo proteklo razdoblje manjinske samouprave tu je bilo dosta lutanja i nesnalaženja na samim počecima posebno kada je, što se nas tiče, u pitanju grad Ilok  i trebalo je neko vrijeme dok se  prihvate neke norme , dok se usvoje neke vrijednosti itd. I sada još ima prostora za napredak , ali je situacija ipak bolja . Ne možemo reći da nas se ignorira , ali često nema adekvatnih reakcija na naše potrebe i probleme i sve bi to trebalo bolje komunicirati.  I zato onda tu na scenu često stupa naš saborski zastupnik , ali trebalo bi moći mnogo toga rješavati i bez njega .  Vijeća bi trebali biti jači posrednici u rješavanju problema tamo gdje ih ima . Bolja je situacija na nivou županije .  Tu je bolja ekipiranost , senzibilitet i  educiranost nadležnih službi . Tu je i Koordinacija i tu se onda puno stvari lakše u i neposrednije rješava . Viši nivo je uvijek važan i  operativniji  jer tu je onda lakše osigurati i podršku nacionalnih matičnih organizacija ( matice Slovaka npr. ) Savjeta za nacionalne manjine itd. Nama je  važno da stvaramo ozračje i uvijete za rad naših kulturnih udruga. Mislim da je stvaranje optimalnih uvjeta za rad naših kulturno-umjetničkih udruga jedna od naših najznačajnijih zadaća .

-Spomenuli ste matice Slovačke. Koliko su one značajne u vašem radu?

Naš Iločka matica Slovačka je jedna od naših najbrojnijih matica. Sada nas ima oko 900 , a prilikom osnivanja bilo nas je ii više od 1200 , ali demografska kretanja , odlazak mladih u potrazi za boljom egzistencijom itd. učinili su svoje. Uostalom kao i kod drugih , nismo iznimka . Matica ima brojne sekcije , plesnu , glazbenu , pjevačku , tradicijsku pa čak i sportsku . Tu je više generacijskih skupina i nastupamo diljem Hrvatske , regije , ali i Europe prenoseći tradicijske vrijednosti slovačke kulture , ali predstavljamo i Hrvatsku kada god nastupamo u inozemstvu . Aktivni smo u Savezu Slovaka Hrvatske , u koji je uključeno 15 matica od Rijeka pa eto do našeg Iloka koja spada u jednu od najaktivnijih . Naravno imamo i dobre veze sa našom matičnom državom Slovačakom  koja daje punu potporu našem radu i programima. Ured za iseljene Slovake svake godine raspisuje natječaj za različite programe i naša Matica svake godina aplicira par projekata koji uglavnom svi prolaze. Posebno je značajno da u te programe nastojimo uključiti djecu, mlade  koji onda preko različitih programa odlaze u Slovačaku ili ovdje usvajaju zanimljive i vrijedne kulturne , jezične , tradicijske ali i aktualne umjetničke sadržaje.

MANJINE KAO NOSITELJI SURADNJE  

-Da li koristite veze s maticom i za razvijanje nekih drugih projekata , npr . gospodarske suradnje s nekim njihovim lokalnim ili regionalnim jedinicama koji mogu donijeti benefite i vama ali i široj zajednici ?

Da o tome intezivno razmišljamo i na tome radimo. Pokušali smo preko našeg gradskog i županijskog vijeća uspostaviti suradnju s gradom  Pezinokom koji ima razvijenu poljoprivredu i posebno vinogradarstvo kao  naš Ilok, te sa samom Bratislavom na županijskom nivou , preko našeg Županijskog vijeća , ali za sada nismo uspjeli . No, to nam je veliki cilj i nastavljamo ga u ovom mandatu, a posebno ćemo ga intezivirati nakon novih lokalnih izbora s lokalnim i županijskim čelnicima koji će biti izabrani . Imamo kulturnu razmjenu i suradnju ali htjeli bi to sve institucionalizirati i dignuti na jedan službeni nivo i ispuniti i drugim sadržajima , poput ekonomske odnosno gospodarske suradnje za što postoje potencijali i s jedne i s druge strane . Osim toga npr . u bratislavskom okrugu ima nekoliko sela u kojima žive Hrvati , pripadnici hrvatske etničke zajednice u Slovačkoj i to je značajna poveznica . To su jedina sela u Slovačkoj gdje žive Hrvati koji su tamo jako dugo , već više od par stotina godina .

Naša županija ima iskustva i njeguje te međunarodne veze ( npr . s Poljskom ) pa ne bi trebalo biti prepreka da to radimo i sa Slovačkom . To su konkretni doprinosi naše nacionalne manjine , naših manjinskih slovačkih institucija našim zajednicama u kojima živimo.

OBRAZOVANJE NA MANJINSKOM JEZIKU ZAHTJEVA KVALITETU

– Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i  educirane   za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici   Što bi na tom planu trebalo poduzimati  ?

To značajno ovisi o samim gradskim i županijskim strukturama. Kod nas je na županijskom nivou ta osposobljenost na zavidnom nivou, razumijevanje manjinske problematike i spremnost na suradnju izrazito visoka .Dok npr. već na nivou grada Iloka kapacitiranost za rad na manjinskim problemima nije zadovoljavajuća , nedostaju neka kompetentna služba koja bi se time sustavnije bavila . A to je važno jer bez te administrativne infrastrukture stvari idu puno teže , čak i kada je prisutna dobra volja . Osim dobre volje treba kompetencija i profesionalnost i onda će stvari ići puno bolje . Mi nemamo političkih problema ali egzistencijalni , infrastrukturni , komunalni problemi itd. uvijek postoje i to treba rješavati .

Kako koristite pravo na obrazovanje i kakav je rad s mladima koji postaju krucijalno važni za skoro svaku nacionalnu manjinu i njeno očuvanje ?

Što se obrazovanja tiče mi koristimo svoja prava u skladu s zakonskim mogućnostima i tu nemamo nikakvih problema i uglavnom smo usmjereni prema modelu C dakle na dodatnu nastavu slovačkog jezika i kulture u školama gdje je to moguće.

Imali smo i model A ( cjelokupnu nastavu na slovačkom jeziku )  u razrednoj nastavi međutim model A je vrlo zahtjevan program i morate imati određenu visoku kvalitetu ako ga hoćete zadržati i njegovati jer je inače vraćanje odnosno prelazak u većinske obrazovne programe problematično. Jednostavno ako kvaliteta manjinskog obrazovanja nije na nivou onda i interes za to pada . No imamo i vjeronauk na slovačkom jeziku u okviru naše crkve pa je i značajan obrazovni doprinos na vlastitom jeziku.

PREDSTAVNICI MANJINA A NE STRANAKA

A što se mladih tiče naravno da ih pokušavamo potaknuti i vezati za sadržaje koje nudimo i tu nam je vrlo dragocjeno iskustvo suradnje  na programima koji dolaze iz Slovačke jer kroz njihovu raznovrsnost i  bogate sadržaje lakše privlačimo mlade. Moramo misliti i na smjenu generacija koja neminovno slijedi i mladi moraju preuzeti vodeće pozicije u zajednici , u matici i u našim tijelima. A mladi odlaze iz egzistencijalnih razloga i tu prazninu i jaz neće biti lako nadoknaditi.

• Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine ? Koliko su se promjene Zakona o lokalnim izborima  po kojima su i održani protekli lokalni izbori  pokazale značajnim , uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine ?  Što očekujete od sljedećih lokalnih i regionalnih izbora ?  

Slovačka nacionalna manjina ima pravo na dva predstavnika u gradskoj skupštini grada Iloka . Međutim moram reći da se slovački predstavnici u gradskoj skupštini se baš i nisu dokazali kao predstavnici naše slovačke zajednice . Problem je što se sve stranke trude da imaju nekog Slovaka na izbornoj listi za lokalne izbore . To je neka vrsta stranačkog monopola nad manjinskim zastupnicima i to nije baš najbolje rješenje . Bilo bi dobro da se pravo na  manjinske zastupnike više veze uz nacionalnu manjine a ne uz političke stranke . No,  u svakom slučaju  u planu nam je da odmah po održanim izborima kontaktiramo novoizabrane gradske i županijske čelnike, konkretno iznesemo svoje probleme i potrebe, damo prijedloge i utvrdimo okvire  daljnje suradnje.

Autor: Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija