16. tekst serijala : Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi STEČENA PRAVA JAČAJU MULTIKUTURALNOST I DOPRNOSE BOLJITKU ČITAVE ZAJEDNICE

Intervju: Tanja Novotni Golubić, dožupanica  Bjelovarsko-bilogorske županije iz redova češke nacionalne manjine

Pad udjela pripadnika manjina u ukupnom stanovništvu prema rezultatima popisa predstavlja izazov kako za opstanak manjine u budućnosti ali trenutno i za nadolazeće lokalne izbore, jer bi prema zakonu moglo doći do situacije u kojoj nacionalne manjine neće imati pravo na dožupana i predstavnike u županijskoj skupštini. Ova situacija može smanjiti zastupljenost i utjecaj manjinskih zajednica u donošenju važnih odluka, ali predstavnici naše vlasti već rade na rješenju kojim se želi osigurati kontinuitet zastupljenosti manjina. To uključuje prijedlog izmjene statuta Županije i uvođenje mehanizama koji bi osigurao da manjinske zajednice nastave participirati u političkim procesima, bez obzira na njihov brojčani udio u stanovništvu.. Cilj je da primjena zakona bude nešto što se želi i smatra prirodnim dijelom političkog procesa, a ne samo obveza koju treba ispuniti. Potrebno je razvijati svijest o važnosti multikulturalnog društva kako kod pripadnika većine, tako i kod pripadnika manjina. Edukacija i promocija vrijednosti različitosti ključni su za stvaranje okruženja u kojem će se svi građani, bez obzira na etničku ili kulturnu pripadnost, osjećati povezano i uvaženo.

Bjelovarsko – bilogorska županija jedina je županija koja ima dva dožupana iz redova nacionalnih manjina.  Što to znači za nacionalne manjine, što znači za županiju?  Kako je taj sustav funkcionirao u proteklom mandatu? Koje su mu bile prednosti, koji eventualni problemi?

Imati dva dožupana iz redova nacionalnih manjina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji znači osiguravanje zastupljenosti i utjecaja manjinskih zajednica na regionalnu politiku. Vidljivost manjina kroz ove funkcije daje manjinama društveno važnu ulogu i priznanje. Ovo je značajno i za županiju jer se time pokazuje poštovanje raznolikosti. Prisustvo dožupana iz manjinskih zajednica omogućava bolje razumijevanje specifičnih potreba i izazova s kojima se manjinske skupine suočavaju. Ovakva struktura omogućava kvalitetnu dvostruku komunikaciju između manjinskih zajednica i regionalne vlasti, što doprinosi kvalitetnijem donošenju odluka i osigurava da su interesi svih manjinskih skupina adekvatno zastupljeni i uzeti u obzir. To također potiče međukulturni dijalog, čineći županiju otvorenijom i pravednijom zajednicom za sve njene građane.

U proteklom mandatu, ovaj sustav je pokazao mnoge prednosti. Poboljšana je komunikacija i suradnja između manjinskih zajednica i regionalne vlasti, što je rezultiralo boljim razumijevanjem i rješavanjem problema s kojima se suočavaju manjine. Također, povećana je vidljivost i osnažena uloga manjinskih skupina te  njihovih kulturnih i društvenih potreba. Međutim, bilo je i izazova. Dožupani imaju samo savjetodavnu, ali ne i izvršnu ulogu, što znači da ne donose odluke već lobiraju za njihovo donošenje. Kao zamjenica iz redova manjine prethodna dva sam mandata sam bila članica stranke u oporbi, što je dodatno otežavalo moj rad zbog nestabilnosti odnosa i nedovoljne političke podrške. Unatoč izazovima, trudila sam se biti stalna podrška i pomoć našim manjinskim udrugama, vijećima, školama i institucijama. Vjerujem da je to za njih bilo od velike važnosti, jer sam se uvijek zalagala za ostvarivanje njihovih interesa te im nastojala pomagati i olakšati suradnju i komunikaciju s svim razinama vlasti. U trenutnom mandatu suradnja se značajno poboljšala a time je moja uloga manjinske dožupanice postala učinkovitija. Važno je naglasiti da manjinski dožupani, iako su predstavnici svojih manjinskih zajednica, imaju odgovornost da rade ne samo za interese manjinskih skupina, već i za dobrobit cijele zajednice. Naša uloga nadmašuje granice manjinskih interesa, te smo usmjereni na unapređenje života svih građana unutar županije.

RAD ZA DOBROBIT CIJELE ZAJEDNICE

S obzirom na rezultate popisa stanovništva (pada udjela manjinskih zajednica u ukupnom stanovništvu) za naredne  lokalne izbore (u svibnju sljedeće godine) moguće je da prema slovu zakona ni jedna od nacionalnih manjina možda neće imati pravo na dožupana (te i neke predstavnike u županijskoj skupštini, a zatim i  drugim izvršnim i predstavničkim tijelima pojedinih lokalnih zajednica u županiji) . Kako gledate na taj problem? Da li i predstavnici nacionalnih manjina, ali i predstavnici vlasti  imaju u planu poduzimati određene akcije kako bi se ti problemi  rješavali u obostranom interesu?

Pad udjela pripadnika manjina u ukupnom stanovništvu prema rezultatima popisa predstavlja izazov kako za opstanak manjine u budućnosti ali trenutno i za nadolazeće lokalne izbore, jer bi prema zakonu moglo doći do situacije u kojoj nacionalne manjine neće imati pravo na dožupana i predstavnike u županijskoj skupštini. Ova situacija može smanjiti zastupljenost i utjecaj manjinskih zajednica u donošenju važnih odluka.

Na ovaj problem gledamo u našoj županiji kao na ozbiljan izazov koji zahtijeva aktivan pristup kako nas, predstavnika manjina, tako i predstavnika vlasti. Drago mi je da živimo u tako otvorenoj županiji koja je među prvima poduzela konkretne akcije kako bi se osiguralo da prava manjina budu adekvatno zaštićena i poštovana, bez obzira na demografske promjene. Predstavnici naše vlasti već rade na rješenju kojim se želi osigurati kontinuitet zastupljenosti manjina. To uključuje prijedlog izmjene statuta Županije i uvođenje mehanizama koji bi osigurao da manjinske zajednice nastave participirati u političkim procesima, bez obzira na njihov brojčani udio u stanovništvu.

STABILNOST PRAVA

Svojevremeno je bilo govora da će se u vezi tih problema koji su prisutni i u drugim lokalnim i regionalnim samoupravama u Hrvatskoj ići s određenim zajedničkim inicijativama prema Vladi  i Saboru te da će se pokušati tražiti svojevrsno uvođenje institucije „stečenih prava“  u kojem brojke neće igrati presudnu ulogu ( čak su neki eksperti predlagali da se kao brojčana baza uzmu podaci iz godine ulaska Hrvatske u EU ).  Da li se na tom planu nešto poduzima, planira?         

Inicijative za uvođenje institucije „stečenih prava“ su važne kako bi se osigurala stabilnost i kontinuitet prava manjinskih zajednica, neovisno o promjenama u demografskim kretanjima. Takve inicijative predlažu da brojke ne budu jedini kriterij za zastupljenost manjina, već da se u obzir uzme i povijesni kontekst te značaj manjinskih zajednica za lokalnu zajednicu. Slično kao kod rješavanja klimatskih promjena, kod manjinskih tema moramo reagirati na vrijeme, dok još postoji želja i kritična masa ljudi koji svoje živote žele posvetiti njegovanju svog manjinskog identiteta.

Postoji podrška za ove inicijative među manjinskim predstavnicima i stručnjacima, a neki su predložili da se kao osnova uzmu podaci iz godine ulaska Hrvatske u EU. Svakako je u planu intenzivirati dijalog kako bi se ove ideje pretvorile u konkretne zakonske prijedloge i mjere koje bi osigurale trajnu zaštitu prava manjina.

Koliko su  se promjene Zakona o lokalnim izborima  po kojima su i održani protekli lokalni izbori  pokazale značajnim , uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine?  Što bi eventualno na tom planu trebalo dalje dograđivati  i razvijati ? 

Promjene Zakona o lokalnim izborima, imale su značajan utjecaj na zastupljenost nacionalnih manjina, omogućivši bolju participaciju manjinskih zajednica u političkom životu u lokalnim i regionalnim samoupravama. Kvalitetne zakonske odredbe nužne su za osiguranje prava i zastupljenosti manjina, no jednako je važno da postoji stvarna želja i volja svih uključenih aktera da se ta zakonska rješenja uspješno primjenjuju i stalno unapređuju.

Zakoni bi trebali biti temelj ostvarivanja manjinskih prava, ali istinska participacija se događa kada svi sudionici, od samih predstavnika manjina, političkih lidera,  do građana, prepoznaju vrijednost tih mjera i aktivno rade na njihovom provođenju. Cilj je da primjena zakona bude nešto što se želi i smatra prirodnim dijelom političkog procesa, a ne samo obveza koju treba ispuniti.

Potrebno je razvijati svijest o važnosti multikulturalnog društva kako kod pripadnika većine, tako i kod pripadnika manjina. Samo kroz uzajamno razumijevanje i poštovanje možemo graditi zajednicu u kojoj se svi osjećaju prihvaćeno i ravnopravno. Edukacija i promocija vrijednosti različitosti ključni su za stvaranje okruženja u kojem će se svi građani, bez obzira na etničku ili kulturnu pripadnost, osjećati povezano i uvaženo.

BOLJA PARTICIPACIJA MANJINSKIH ZAJEDNICA

Koji su iz vašeg iskustva  najizraženiji problemi s kojima se pripadnici nacionalnih manjina suočavaju na lokalnom i regionalnom nivou , u lokalnim i regionalnim sredinama? Što bi na tom planu možda trebalo dalje  mijenjati  odnosno kako unapređivati  poziciju i ulogu manjinskih predstavnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi ?

Pripadnici nacionalnih manjina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji općenito su dobro integrirani u lokalnu zajednicu i nisu isključeni segment društva. Većinu problema koje doživljavaju dijele sa svim ostalim stanovnicima županije, bez obzira na njihovu etničku ili kulturnu pripadnost.

Govoreći iz pozicije češke predstavnice, najveći izazovi s kojima se susrećemo uključuju starenje stanovništva, što je problem koji pogađa sve manjinske ali i većinsku  zajednicu. Također, očuvanje češkog jezika, kao temeljnog elementa češkog identiteta predstavlja izazov u sredinama gdje ne postoje češke škole i vrtići, što otežava prenošenje jezika na mlađe generacije. Migracije, posebice odlazak mladih ljudi iz ruralnih područja u kojima se najčešće čuva jezik i tradicija, dodatno smanjuju broj stanovnika u našem kraju, što utječe na održivost kulturne i jezične baštine.

Operativni programi i mjere ruralnog razvoja, izgradnja infrastrukture u mjestima naseljenim manjinama te mjere za poljoprivredu i gospodarstvo od izuzetne su važnosti za opstanak i održivost manjinskih zajednica.

Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i  educirane   za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici   Što bi na tom planu trebalo poduzimati  ? 

U posljednjih nekoliko godina, zabilježen je napredak u razumijevanju i priznavanju važnosti manjinskih zajednica od strane lokalnih i regionalnih vlasti. Povećana je svijest o potrebi za uključivanjem manjinskih predstavnika u donošenje odluka i osiguravanju da njihove potrebe budu zadovoljene. Ipak, postoji potreba za dodatnim radom kako bi se osigurala dosljedna primjena principa suradnje i partnerstva. Potrebno je kontinuirano organizirati edukacije za predstavnike manjina, predstavnike izvršne i predstavničke lokalne i regionalne vlasti koje bi imale cilj povećati razumijevanje specifičnih tema i zakonskih normi.

KONTINUIRANA EDUKACIJA

Što bi eventualno, s druge strane, istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim  sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada ?

Manjinske institucije se često suočavaju se s ograničenim financijskim sredstvima i ljudskim resursima, što može otežati provedbu njihovih aktivnosti i projekata. Manjinske institucije također se suočavaju s velikim administrativnim opterećenjem, što može otežati fokusiranje na strateške ciljeve i kvalitetno služenje zajednici. Pojednostavljenje administrativnih procedura i pružanje podrške u upravljanju može im zasigurno pomoći u poboljšanju njihovog rada.

Kako bi se podigla kvaliteta i efikasnost rada manjinskih institucija potrebno je neprestano se educirati i pratiti primjere najbolje prakse te raditi na promociji manjinskih institucija i njihovih aktivnosti, ne samo unutar manjinske zajednice, već i šire, kako bi se povećala njihova vidljivost i prepoznatljivost.

Kakva je suradnja među nacionalnim manjinama i da li ta suradnja i na koji način može unaprijediti bolju poziciju nacionalnih manjina u lokalnoj i regionalnoj samoupravi?

U našoj županiji, suradnja među nacionalnim manjinama nije samo teorija, već se aktivno primjenjuje u praksi. Ova suradnja značajno doprinosi jačanju pozicije nacionalnih manjina u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Putem Koordinacije vijeća i predstavnika manjina, uspostavili smo snažan okvir za koordinaciju i razmjenu iskustava između različitih manjinskih zajednica. Ova platforma omogućava nam da zajednički radimo na zagovaranju prava, rješavanju izazova i promociji interesa svih manjinskih skupina.

Dodatno, organiziranjem zajedničkih manifestacija i inicijativa, osiguravamo vidljivost i afirmaciju kulturnih i jezičnih doprinosa manjinskih zajednica, čime se potiče bolje razumijevanje i prihvaćanje među širim krugom građana.

Da li su i u kojoj mjeri  Operativni  programi  Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih  lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti  i široj populaciji ?

Operativni programi Vlade za nacionalne manjine značajno su potaknuli veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama. Povećana aktivnost manjinskih zajednica, zahvaljujući ovim operativnim programima, vidljiva je u brojnim lokalnim sredinama kroz unaprijeđene kulturnih sadržaja, obrazovnih  programa, društvenih i infrastrukturnih projekata. Ovi projekti ne samo da jačaju identitet unutar manjinskih zajednica, već i doprinose cjelokupnom razvoju lokalnih sredina.

VAŽNOST KOORDINACIJA

Kakva je suradnja u  realizaciji  sadržaja  iz Operativnih programa  s nadležnim ministarstvima , županijskim i drugim nadležnim institucijama ?

Dobra suradnja u realizaciji sadržaja iz Operativnih programa s nadležnim ministarstvima, županijskim, lokalnim i drugim relevantnim institucijama pokazala se kao ključna za uspješnu provedbu programa namijenjenih nacionalnim manjinama. U realizaciji konkretnih projekata često sudjeluju načelnici, gradonačelnici, župan, manjinski saborski zastupnici i predstavnici ministarstva.

Kakav je suradnja pojedinih nacionalnih manjina na vašem području s matičnim državama? Ima li  većih i značajnijih projekata ili programa suradnje na tom planu? 

Suradnja pojedinih nacionalnih manjina na našem području s matičnim državama varira, ali općenito ocjenjujem da je kvalitetna. U slučaju češke manjine, Češka značajno podržava projekte Čeha u Hrvatskoj. Na primjer, jedan od ključnih projekata je bila dogradnja Češke škole u Daruvaru, za koju su sredstva podijeljena između Češke Republike i Hrvatske, pri čemu je svaka strana osigurala polovicu potrebnih sredstava. Određene matične države su s Hrvatskom potpisale bilateralne sporazume o zaštiti nacionalnih manjina i kulturnoj suradnji. Takvi sporazumi pomažu u jačanju suradnje između matičnih država, države i njezinih manjinskih zajednica, osiguravajući tako dugoročnu zaštitu i unapređenje njihovih prava.

Vlada Republike Hrvatske sklopila je Sporazum s Vladom Republike Češke o suradnji u području kulture, prosvjete i znanosti koji se dijelom odnosi i na nacionalne manjine u obje države no cilj je da se ovaj sporazum dodatno unaprijedi kako bi se u budućnosti osigurala zaštita manjinska prava češke zajednice koja su postignuta do sada.

OPERATIVNI PROGRAMI POTIČU AKTIVNOSTI

Sudjeluju li nacionalne manjine na vašim području u nekim EU ili sličnim projektima ? Koliko su ti projekti značajni i za širu zajednicu ?

Na našem području, udruge nacionalnih manjina sudjeluju u različitim EU i sličnim projektima koji značajno doprinose ne samo njihovom razvoju, već i dobrobiti šire zajednice. Najčešće se radi o partnerstvu na projektima očuvanja kulturne baštine, projektima za obrazovanje i socijalnu uključenost.

Teče i druga godina mandata novoizabranih vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina (6. saziv od njihova uvođenja Ustavnim zakonom )  koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat  manjinske samouprave ?

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina igraju važnu ulogu u oblikovanju politika koje utječu na manjinske zajednice. Oni su aktivno uključeni u donošenje odluka koje se odnose na njihove zajednice, čime doprinose boljoj prilagodbi politika njihovim potrebama i interesima. Aktivno sudjelujem u radu naših vijeća i zadovoljstvo mi je vidjeti kako su njihovi dugogodišnji napori donijeli značajan napredak. Posebno me raduje što su manjinska vijeća stekla dragocjeno iskustvo koje im omogućava učinkovitije obavljanje svojih zadataka i bolju suradnju s lokalnom zajednicom.

Ima li primjera dobre prakse gdje vijeća i predstavnici dobro funkcioniraju i komuniciraju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti ?

Da, postoje mnogi sjajni primjeri dobre prakse u kojima vijeća i predstavnici nacionalnih manjina učinkovito surađuju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti. Na primjer, u našoj županiji, uspješni modeli suradnje uključuju redovite sastanke s predstavnicima regionalne i lokalnih vlasti, što omogućuje pravovremeno rješavanje problema i usklađivanje aktivnosti s lokalnim potrebama.

Ima mišljenja ( stručnih i političkih ) koji upozoravaju da ako ne dođe do promjene uloge i statusa tijela manjinske samouprave moguće je i urušavanje tog sustava. Koliko vam se te ocjene čine realnim ?

Ako manjinska vijeća i predstavnici imaju samo savjetodavnu ulogu, a ne i odlučujuću moć, ili se suočavaju s nedostatkom financijskih sredstava za provedbu svojih preporuka, njihova sposobnost da značajno utječu na ključne odluke može biti ozbiljno ograničena. Međutim, smatram da je ideja o urušavanju sustava manjinske samouprave vrlo pesimistična. Po mom mišljenju, ključno je uspostaviti jednake standarde u svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, temeljeći se na primjerima najbolje prakse. Važno je rad vijeća približiti što većem broju članova zajednice kako bi se osigurala njihova veća uključenost, kvalitetna informiranost i podrška u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

Autor: Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija