17. tekst serijala : Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi – I ove godine, po 12 put dostojanstvena komemoracija u Uštici u spomen na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen obilježio se kao sjećanje na 2. kolovoza 1944. godine kad je 2897 Roma ubijeno u koncentracijskom logoru Auschwitz. Ovaj datum, koji je prihvaćen od Vijeća Europe, se obilježava u brojnim europskim zemljama kao dan na koji se komemoriraju sve romske žrtve Drugog svjetskog rata. Povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Samudaripena / Holokausta, komemoracije se organiziraju i u Auschwitzu, ali i Krakowu, Londonu, Budimpešti, Bratislavi, Strasbourgu i drugim europskim gradovima. Ovaj dan se u Republici Hrvatskoj, u organizaciji Saveza Roma u RH “KALI SARA”, obilježava na lokaciji romskog groblja Uštica pored Jasenovca.

Prema procjenama povjesničara, među žrtvama Drugog svjetskog rata bilo je i između 220 i 500 tisuća Roma. Dio njih stradao je i pod ustaškim režimom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, koja je donijela i provodila rasne zakona. U tom razdoblju su i Romi u Hrvatskoj bili progonjeni i odvođeni u logore, ponajviše u Ušticu u sklopu logora Jasenovac. Prema službenim podacima Spomen područja Jasenovac, tijekom Drugog svjetskog rata između 1941. i 1945. godine na tom je mjestu ubijeno najmanje 16 173 Roma, među kojima i velik broj žena i djece, a u Uštici je evidentirana 21 masovna grobnica. Obilježavanje ovog Međunarodnog dana jedan je od načina održavanja sjećanja na žrtve, podizanja svijesti i edukacije o strahotama Drugog svjetskog rata, uključujući i zločinima ustaškog režima na području današnje Hrvatske. S tim ciljem se na ovaj dan na romskom groblju u Uštici odaje počast svim žrtvama s ovog područja. Komemoraciju su i ove godine organizirali Savez Roma u RH “KALI SARA” na čelu s gospođom Suzana Krcmar u suradnji sa saborskim zastupnikom Veljko Kajtazi i vijećima romske nacionalne manjine.

U vezi obilježavanaj ovog dana iz ureda pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter objavljeno je slijedeće: „Drugi svjetski rat jedno je od najtragičnijih razdoblja modernog doba, a u povijesti će ostati zapisano kao vrijeme bujanja mržnje i sustavnog proganjanja koji su doveli do više desetaka milijuna smrti.Prema procjenama povjesničara, među žrtvama Drugog svjetskog rata bilo je i između 220 i 500 tisuća Roma. Kako bi se očuvalo sjećanje na žrtve, a njihovo stradanje ostalo stalan podsjetnik na opasnosti rasizma, 2. kolovoza obilježava se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen. Naime, na ovaj datum 1944. godine u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno je gotovo tri tisuće Roma. Dio Roma je u Drugom svjetskom ratu stradao i na prostoru današnje Republike Hrvatske, pod ustaškim režimom koji je donio i provodio rasne zakona. U tom, razdoblju Nezavisne Države Hrvatske (NDH), Romi su bili progonjeni, odvođeni u logore i ubijani. Prema službenim podacima Spomen područja Jasenovac na području Uštice ustaše su domove i imanja lokalnog stanovništva ogradili žicom i pretvorili u sabirni logor smrti, koji je od 1942. do 1945. djelovao kao ustaški logor za Rome. U Hrvatskoj se stoga Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, Samudaripen, tradicionalno obilježava na romskom groblju Uštica, a obilježavanje organiziraju Savez Roma u RH „Kali Sara“ i Ured saborskog zastupnika Veljka Kajtazija. Vijenac u spomen stradalima položio je i zamjenik pučke pravobraniteljice Saša Rajić.“ –stoji u spomenutoj objavi.

Kako su izvijestili novinari HRTV (koja je i ove godine imala izravan televizijski prijenos događaja), poruke s komemoracije i ove godine vrlo jasne. Treba se obilježavati kako se nikada ne bi zaboravilo i posebno kako se nikada ne bi ponovilo. Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine, danas je u svom govoru podsjetio na vrijeme Drugog svjetskog rata i istaknuo kako su Romi u Jasenovcu, ali i ovdje u Uštici, bili posebno nehumano tretirani i ubijani. Također je istaknuo kako je romska zajednica u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina puno napredovala, kako sudjeluju u vlasti kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, ali isto tako i da su vrlo aktivni u političkom, ali i društvenom životu. Ipak, istaknuo je kako se Romi u Hrvatskoj i dalje susreću s brojnim problemima, posebno naravno su tu istaknuti diskriminacija, ali i mržnja s kojima se susreću i istaknuo je kako to treba zaustaviti. I ove godine dotaknuo se negiranja holokausta, ali i ustaškog pozdrava ‘za dom spremni’ i istaknuo je kako za to trebaju biti veće kazne. Inače, ovdje u Uštici nakon Drugog svjetskog rata pronađena je 21 masovna grobnica, ovdje je ubijeno više od 16 tisuća Roma, a više od pet tisuća bili su žene i djeca.“ – javila je novinarka HRTV-a Magušić-Dumančić.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi prisjetio se svih romskih žrtava Drugog svjetskog rata, pa i onih iz Jasenovca, čiji broj još nije konačan. U ustaškom Jasenovačkom logoru, tzv. “logoru 3c”, Romi su, dodao je evidentirani kao broj, a ne osobnim podacima. Kajtazi je posebno upozorio na termin “Samudaripen”, koji je za ratni genocid nad Romima odabrala romska zajednica. „- Trebalo nam je gotovo 80 godina da se demografski oporavimo od tog pokušaja uništenja našeg naroda. Zbog toga to svake godine moramo ponavljati. Ovaj datum je izabran jer upravo 2. kolovoza, kada je 1944. godine u Auschwitzu ubijena posljednja grupa od 2897 Roma, uglavnom žena, djece i starijih osoba.“ –  rekao je Kajtazi.

„Poruka je svake godine ista. Doista, za mir, cijeniti, poštivati jedno drugog, pogotovo da se ovakve stvari nikad više ne dese, ali evo, nažalost, imamo taj rat u Ukrajini i svi mi molimo Boga da to prestane što prije,“ – ističe Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”. „Svi moramo raditi na tome, graditi jedno bolje zajedničko društvo kako priliči jednoj prozapadnoj državi, kao što je to Republika Hrvatska,.“- poručio je Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Na području Romskog memorijalnog centra, uz grobnicu ekshumiranih žrtava brojna su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeća u spomen na 2. kolovoza 1944. godine, kada je u koncentracijskom logoru Auschwitz pogubljena posljednja skupina od 2897 Roma. Vijence su uz ostale, položila izaslanstva Predsjednika RH, Sabora, Vlade, Saveza Roma “Kali Sara”, brojnih diplomatskih izaslanstava veleposlanstava u Hrvatskoj, te udruge i pojedinci. U sklopu svečanosti, koju su organizirali Savez “Kali Sara” i Ured saborskog zastupnika Veljka Kajtazij otvorena je Aleja romskih žrtava, te skulptura i park Hajrije Imeri Mihaljić, prve romske pravednice među narodima, koja je riskirajući vlastiti život iz koncentracijskog logora spasila malu židovku Ester. U povodu Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu u srijedu će u 20 sati na zagrebačkom Zrinjevcu biti održan koncert Europskog orkestra za mir “L’Orchestra Europe per la Pace” predvođenog talijanskim glazbenim virtuozom Santinom Spinellijem. Iako se posljednjih godina komemoriraju romske žrtve, povjesničar Danijel Vojak ističe kako nam unutar hrvatskog obrazovnog sustava nedostaje sjećanje na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu.

„Nedostaje nam to sjećanje na neki način unutar hrvatskog obrazovnog sustava. U većini udžbenika ide sintagma – i oni su stradali, a da nemate nikakvu popratnu informaciju tko su bili ti Romi, da Romi nisu bili strani element, oni su bili ljudi koji su se tu doselili najmanje od 13. stoljeća. Oni su jedna od najstarijih manjinskih zajednica u Hrvatskoj. Isto tako treba se govoriti o hrabrosti Roma koji su bili aktivni sudionici narodno oslobodilačkog pokreta, koji su se borili aktivno protiv ustaške vlasti.“- poručio je Vojak.

Pripremio i fotografije snimio:  Antun Brađašević

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija