OČUVATI IDENTITET, OMOGUĆITI INTEGRACIJU I RAZVIJATI RUMUNJSKO-HRVATSKU SURADNJU – Intervju: Alina Dobrescu predsjednica Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj

Rumunji su u Republici Hrvatskoj jedna od 22 priznate nacionalne manjine . Iako se prema posljednjem popisu stanovništva u RH njih 337 izjašnjava pripadnost rumunjskoj nacionalnoj manjini, procjenjuje se kako je ovdje novi dom pronašlo njih više od dvije tisuće. O njegovanju rumunjske kulture u Hrvatskoj te okupljanju zajednice brine Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj kroz svoja sjedišta u Zagrebu, Splitu i Rijeci i brojne suradnje s veleposlanstvom i obrazovnim institucijama. Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj štiti društvene interese Rumunja u Republici Hrvatskoj ali i pomaže u promicanju, razvoju i unapređenju hrvatsko-rumunjske suradnje.

U povodu Dana rumunjskog jezika Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj s partnerima organizirala je izuzetno zanimljivu izložbu o rumunjskoj kulturnoj baštini „Najpoznatiji Rumunji „ . Kako je uopće došlo do izložbe i koji su vam bili motivi i ciljevi njene organizacije? Što vam je bio razlog da upravo u Splitu organizirate jednu ovakvu izložbu i kakav je bio interes?

U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika Split svečano je predstavljena interaktivna izložba „Najpoznatiji Rumunji“ upravo 31. kolovoza, na dan kada svi Rumunji obilježavaju Dan rumunjskog jezika, iz želje za približavanjem rumunjskoj zajednici u splitsko-dalmatinskoj regiji. Dan rumunjskog jezika predstavlja posebnu prigodu za slavlje naše kulture, identiteta te bogatstva koje nosi naša tradicija. To događanje je bila idealna prilika da odamo počast jeziku koji nas povezuje s našim korijenima i vrijednostima te istovremeno prikažemo koliko smo doprinijeli svjetskim uspjesima radom naših inspirativnih pojedinaca. Događaj je organiziran uz potporu Počasnog konzulata Rumunjske u Splitu i  konzula Stjepana Roglića, počasnih konzula drugih europskih država prisutnih u Splitu, članova rumunjske zajednice koja je prisutna na ovom području već više od 15 godina, kao i gostiju iz Rumunjske.

“Najpoznatiji Rumunji” prikazuje zbirke priča i edukativne materijale, a prilagođena je svim uzrastima – djeci, mladima i odraslima. Posjetitelji su skeniranjem QR koda pomoću svog mobilnog telefona imali priliku saznati manje poznate živopisne priče o Rumunjima koji su svojim iznimnim postignućima u glazbi, književnosti, slikarstvu, sportu i povijesti zaslužili svoje mjesto među najznačajnijim osobama rumunjske nacionalnosti. Samo neki od njih su izumitelj Aurel Vlaicu, gimnastičarka Nadia Comăneci, književnica i aktivistica za prava žena Sofia Nădejde, slikar Nicolae Grigorescu, povjesničar Nicolae Iorga, filozof Lucian Blaga, skladatelj George Enescu, vojnikinja Ecaterina Teodoroiu te mnogi drugi. Za djecu rođenu u Hrvatskoj vrlo je važno očuvati jezik svojih roditelja i baka i djedova jer kod kuće govore i rumunjski i aktivno sudjeluju u online tečajevima rumunjskog jezika koje organizira naša udruga.

VAŽNOST NACIONALNOG IDENTITETA

-Izložba je organizirana u sklopu projekta „ Budućnost rumunjske kulturne baštine „ . O kakvom se projektu radi ?

Riječ je o projektu u svom drugom izdanju, pod čijim smo kišobranom okupili niz kulturnih događanja oko rumunjske tradicije (kao što je IA – tradicionalna rumunjska bluza, koja je od 2023. uključena u baštinu UNESCO-a), kao i ključne elemente rumunjskog identiteta (rumunjski jezik npr.). Želja nam je Rumunjima u Hrvatskoj približiti elemente rumunjskog identiteta, pobuditi znatiželju mališana (kroz radionice šivanja na tradicionalan način na starom platnu) ili kroz radionice čitanja na rumunjskom jeziku. Prošle godine u gostima nam je bio rumunjski autor dječjih knjiga, vrlo omiljen i s brojnim nagradama dobivenim u posljednjih 10 godina. Riječ je o Alecu Blencheu koji je izveo glazbeni nastup inspiriran svojim pričama, a djeca su bila vrlo uzbuđena. Odraslima smo približili izložbe rumunjskih narodnih nošnji 19.-20. stoljeća, upoznali smo rumunjska djela prevedena na hrvatski te čak oživjeli rumunjsko-hrvatski dvojezični časopi VERSO koji je već nekoliko godina dostupan u Hrvatskoj. S tim elementima naše kulture želimo upoznati i druge nacionalne manjine prisutne u Hrvatskoj i hrvatske prijatelje koji sudjeluju u svim našim događanjima.

– Rumunjska nacionalna manjina relativno je mala nacionalna manjina među 22 nacionalne manjine koje priznaje hrvatske Ustav. Kakvi su povijesni korijeni rumunjske nacionalne manjine u Hrvatskoj , a kakva njena aktualna situacija ?

Rumunjskim jezikom u svijetu govori 28 milijuna ljudi. Rumunji su u Republici Hrvatskoj jedna od 22 priznate nacionalne manjine . Iako se prema posljednjem popisu stanovništva u RH njih 337  izjašnjava pripadnost rumunjskoj nacionalnosti , procjenjuje se kako je ovdje novi dom pronašlo njih više od dvije tisuće. O njegovanju rumunjske kulture u Hrvatskoj te okupljanju zajednice brine Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj kroz svoja sjedišta u Zagrebu, Splitu i Rijeci i brojne suradnje s veleposlanstvom i obrazovnim institucijama. Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj nevladina je organizacija koja štiti društvene interese Rumunja u Republici Hrvatskoj te pomaže u promicanju, razvoju i unapređenju hrvatsko-rumunjske suradnje. Rumunjsku zajednicu u Hrvatskoj velikom većinom čine rumunjski građani koji su se u Hrvatskoj doselili nakon 1990. godine. Među prvim Rumunjima koji su došli u Hrvatsku, možda s izuzetkom onih koji su dio hrvatske zajednice koja živi u Rumunjskoj, a koji su se vratili u Hrvatsku, imamo značajan broj balerina, koje nastupaju u nacionalnim kazalištima u Zagrebu, Rijeci i Splitu, odnosno menadžeri koji vode međunarodne brendove prisutne i u Hrvatskoj. Također, već 20 godina se rumunjski jezik uči na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a Rumunjska je tijekom godina stekla nove prijatelje među onima koji su odlučili studirati naš jezik i kasnije postati rumunjsko-hrvatski prevoditelji.

RAZVIJATI RUMUNJSKO-HRVATSKU SURADNJU

– Kako njegujete rumunjsku kulturu, jezik ? 

Jedan od naših ciljeva, kao udruge, je promovirati svaki od elemenata nacionalnog identiteta i održati ga živim, čak i ako smo daleko od kuće. Neki od članova zajednice privremeno žive u Hrvatskoj, ali većini je to postao dom: ovdje su vjenčani, djeca su im rođena u Hrvatskoj i uče na hrvatskom, ali se kod kuće govori i rumunjski. Za najmlađe organiziramo tečajeve rumunjskog jezika (online i uz fizičku prisutnost), 2021. otvorili smo rumunjsku knjižnicu koja ima preko 1000 naslova na rumunjskom (imamo i sveske za odrasle). Za tinejdžere smo imali pilot program tečajeva debate, također na rumunjskom, koji želimo nastaviti sljedeće godine. Ove godine smo imali grupu od 10-oro djece iz Hrvatske koji su bili u kampu u Rumunjskoj tjedan dana i koji su imali priliku (ponovno) otkriti Rumunjsku, upoznati drugu djecu iz rumunjske dijaspore, razmijeniti ideje i steći nova prijateljstva. Uz potporu lokalnih vlasti ili onih u Rumunjskoj, organiziramo najmanje 4 velika događanja godišnje, diljem Hrvatske, ali također sudjelujemo u događanjima drugih udruga nacionalnih manjina, poput kulinarskih festivala ili konferencija i izložbi. Za nas je svaki događaj prilika da ispričamo o Rumunjskoj i pozovemo sve one koji su znatiželjni da je posjete.

– Kako ste zadovoljni ostvarivanjem i zaštitom manjinskih prava kada je u pitanju rumunjska nacionalna manjina ali i manjinska politika uopće ?

Naša manjina je malobrojna, možda najmanja među priznatim u Hrvatskoj, a ove godine udruga navršava 6 godina od osnutka.Za  svaki projekt koji smo imali i svaki dobro dokumentirani prijedlog koji smo podnijeli  za financiranje Savjetu za nacionalne manjine RH ili Ministarstvu znanosti i obrazovanja dobili smo financijsku potporu i potporu za promociju. Rumunji su topli, gostoljubivi ljudi, baš kao i Hrvati: vole dobru hranu, živu glazbu i imaju bogatu povijest koja zaslužuje da se zna. Radimo i na promociji Hrvatske u Rumunjskoj, kroz bliske veze s Veleposlanstvom RH u Rumunjskoj, Savezom Hrvata u Rumunjskoj ili hrvatskim poslovnim okruženjem prisutnim na rumunjskom tržištu. Prošli tjedan sam na www.afostodata.ro objavila kratku audio priču o Hrvatskoj s manje poznatim stvarima i u prva 3 dana doživio je preko 1000 preuzimanja.

SVE VIŠE ČLANOVA

– O rumunjskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj najviše brine Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj. Kakve su vam aktivnosti , kakvi programi , na čemu trenutno radite, s kim surađujete ?

Vođenje udruge preuzela sam 2021. godine, kada smo još bili u pandemiji, no uspjeli smo okupiti članove oko naših aktivnosti svim teškoćama i ograničenjima uprkos. U posljednje 2 godine udvostručili smo broj aktivnih članova, uspjeli privući sredstva za svoje projekte, povezati partnerstva s drugim udrugama u Hrvatskoj i biti vidljivi na nacionalnoj razini. Bio je to timski rad, uz volonterski angažman onih koji su imali vremena posvetiti se našim aktivnostima i uz podršku naših partnera. Već tri godine imamo vrlo dobru suradnju s Veleposlanstvom Rumunjske u Hrvatskoj, sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom (preko Odsjeka za rumunjski), s uredništvom dvojezičnog časopisa VERSO, ali i s predstavnikom rumunjske manjine u Hrvatskom saboru. Postoji značajan  interes  za okupljanje  naše zajednice oko udruge i vidljivost našeg djelovanja. Kako kreiramo naš plan aktivnosti? Na kraju svake godine provodimo anketu među članovima, pitamo ih na kojim događanjima bi bili zainteresirani sudjelovati te ih na temelju tih informacija i ne odstupajući od cilja udruge nastojimo što bolje realizirati. Oni projekti koji budu uspješni nastavljaju se i sljedećih godina.

– Doprinosite li i kako hrvatskoj kulturi ?

Kultura je instrument nacionalnog identiteta, ali i društvenog uključivanja. Valorizacija nematerijalne kulturne baštine (festivali, nacionalna i međunarodna kulturna događanja i prije svega živo stvaralaštvo) i očuvanje materijalne baštine trebali bi predstavljati činilac gospodarskog rasta i za zemlju domaćina. I Rumunjska i Hrvatska dio su velike obitelji Europske unije. Danas globalizirano društvo je svijet u kojem pojedinci različitog podrijetla, kulture, jezika, različitih svjetonazora  su u stalnom kretanju iz ekonomskih, obrazovnih ili turističkih razloga. Ova povećana mobilnost na nacionalnoj i međunarodnoj razini proizvodi sve raznolikija društva s gledišta sociokulturnog sastava. Mnoga su društva etnički ili kulturno nehomogena, postaju ili su na putu postati multikulturalna. Europska unija takav je primjer multikulturalnog prostora u izgradnji, čiji moto “jedinstvo u različitosti” sažima pojam i fenomen interkulturalnosti.

HRVATSKA ZAJEDNICA U RUMUNIJI

– Kakva je suradnja s matičnom državom ? Kakvu podršku imate ? Imate li suradnju s Hrvatima u Rumunji odnosno njihovim organizacijama ? Što su sadržaji te suradnje ako je imate ?

Kao što sam rekla,  imamo jako dobro partnerstvo sa Zajednicom Hrvata iz Rumunjske koja nam kroz preko 20 godina iskustva pomaže da malo po malo rastemo. U Rumunjskoj, na području Karasove, trenutno živi oko 6000 Hrvata. Zajednica je vrlo aktivna i učimo od njih. Išli smo na njihove manifestacije, kao gosti i partneri, a oni su dolazili u Hrvatsku, bilo na naša kulinarska događanje, bilo na manifestacije posvećene narodnim nošnjama (donoseći u goste hrvatske narodne nošnje iz Karasova). Rumunjske vlasti, posebno Odjel za Rumunje koji žive van Rumunjske, nude nam financijsku potporu u organizaciji događaja i dijele s nama dobre prakse drugih zajednica u rumunjskoj dijaspori.

– Spomenuta izložba bila je vezama uz obilježavanje Dana rumunjskog jezika . Kakav je percepcija Rumunjskog jezika u Hrvatskoj ? Ima li interesa za učenjem tog jezika ? Ima li mladih pripadnika manjine koji su zainteresirani za učenje materinjeg jezika ?

Rumunjski je indoeuropski jezik, iz italske skupine. Među romanskim jezicima rumunjski je peti po broju govornika, iza španjolskog, portugalskog, francuskog i talijanskog, a ispred npr. katalonskog i retoromanskog. Radi tipološkog razlikovanja rumunjski se jezik u komparativnoj lingvistici naziva i dakorumunjskim jezikom ili dakorumunjskim dijalektom. Rumunjski je jedan od službenih jezika u Latinskoj uniji, međunarodnoj organizaciji koja okuplja zemlje svijeta u kojima se govori jedan od romanskih jezika te u Europskoj uniji, od 1. siječnja 2007. godine. Većina rumunjskih lingvista ova tri idioma smatra povijesnim dijalektima istog jezika:

• arumunjski ili macedorumunjski, kojim se govori uglavnom u Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Albaniji i Bugarskoj
• meglenorumunjski, kojim se govori uglavnom u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj
• istrorumunjski, kojim se govori u nekoliko sela na sjeveroistoku Istarskog poluotoka u Hrvatskoj, geografski mnogo bliže Italiji nego Rumunjskoj, ali pokazuje očite sličnosti s rumunjskim jezikom. Čini se da je zajednica govornika istrorumunjskog ovdje postojala od početka 16. stoljeća. Stanje istrorumunjskog dijalekta (koji ima oko 200 govornika) prilično je zabrinjavajuće, zbog čega ga je UNESCO uvrstio na popis jezika kojima prijeti velika opasnost od izumiranja.

Svi ovi dijalekti tvore takozvanu istočnu skupinu romanskih jezika (dalmatski, još jedan jezik iz ove balkanske skupine, izumro je u 19. stoljeću). Možemo spomenuti i da više od 3/4 Roma u Hrvatskoj, poznatih pod raznim imenima, Bajaši, Ludari, Munćani, govore rumunjskim dijalektima. Rumunjski jezik prvi je put u Hrvatskoj predavao poznati lingvist Petar Skok, dvadesetih godina 20. stoljeća, no studij rumunjskog jezika utemeljen je tek 2003. godine, u sklopu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za romanistiku. Izvodi ga Katedra za rumunjski jezik i književnost: http://www.ffzg.unizg.hr/roman.

ZAŠTITA ISTRORUMUNJSKOG JEZIKA

– Malo se zna da je se u Istri sačuvao Istrorumunjski jezik. O kakvom se jezičnom blagu radi ? Da li ga njegujete ? Koliko je i kako zaštićen ? Surađujete li na tome s hrvatskim institucijama ?

Govornici istrorumunjskoga žive u nekoliko istarskih sela, uključujući Žejane i Šušnjevicu (koja je najveća). Istrorumunjski dijalekt upisan je u Registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.  Između Rumunjske i Hrvatske postoji bliska suradnja kako bi se zaštitila jezična zajednica i istrorumunjski dijalekt, koji je na rubu izumiranja, dio europske kulturne baštine. Od 2017. istrorumunjski dijalekt uči se u školi Šušnjevica, obnovljenoj uz financijsku potporu vlada Rumunjske i Hrvatske. Na našim događanjima, posebice riječkim, uvijek sudjeluju djeca i učitelji s područja Susnevite, koji se aktivno uključuju čak i podupirući neke umjetničke trenutke na istrorumunjskom dijalektu. Prošle godine smo otvorili izložbu fotografija koje su 2017.-2019. snimila 3 rumunjska fotografa iz Oradea, u srcu istro-rumunjske jezične zajednice. Izložba je bila prisutna od Rijeke, do Splita i Zagreba.

– Koji su budući planovi Udruge ?

Sljedećih godina fokusiramo se na tri glavna  smjera. U prvom redu to je privlačenje potrebnih sredstava za razvoj projekata. Naša udruga ne naplaćuje članarinu, a za pokrivanje tekućih troškova nužno je samofinanciranje. Sretni smo što imamo sjedište koje besplatno nudi Grad Zagreb, gdje možemo organizirati susrete s članovima i događanja u Zagrebu. Drugi smjer je okupljanje  rumunjske zajednice u Hrvatskoj, aktivno uključivanje u život društva, podrška integraciji pridošlica i razvijanje održivog partnerstva s ostalim nacionalnim manjinama prisutnim na cijelom području Hrvatske. Na kraju, ali ne i najmanje važno, stalno težimo podizanju kvalitete naših događanja, kroz vrijedne goste, nove koncepte, atraktivne posebice za mlade. Iako je broj Rumunja koji ovdje živi mali, sve više Rumunja  bira Hrvatsku kao turističko odredište. A naša uloga je također pričati priču o našem novom i starom domu.

Autor: Stojan Obradović