SREDIŠNJI REGISTAR STANOVNIŠTVA DONOSI BOLJE MOGUĆNOSTI EVIDENCIJE ZA OSTVARIVANJE MANJINSKIH PRAVA

Intervju: Danijela Gaube, ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etiku, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije 

Danom 1. lipnja 2026. godine na snagu je stupio Središnji registar stanovništva koji bi trebao zamijeniti dosadašnje popise stanovništva .  Podaci o pripadnicima nacionalnih manjina od početka 2034. godine će biti preuzeti iz Registra( popisa)  birača u Središnji registar stanovništva. Do 31. prosinca 2033. pripadnici nacionalnih manjina mogu dati podatke ( izjavu )  o svojoj nacionalnoj pripadnosti za upis u Središnji registar stanovništva, a svoje podatke će  moći provjeriti  putem sustava e-građani ili osobnim odlaskom u nadležne urede.   Građani će imati mogućnost pravodobno provjeriti jesu li njihovi podaci točni , odnosno reagirati ako nisu. No, važna poruka je upravo u tome da se ne čeka da se podaci automatski prenose 2034. već da se iskoristi prelazno razdoblje do kraja 2033. u kojem građani mogu aktivno urediti svoj status a u tome značajnu ulogu mogu imati udruge i institucije nacionalnih manjina .  Središnji registar će u buduće imati veliku praktičnu važnost za utvrđivanje broja  pripadnika pojedinih nacionalnih manjina o čemu će prema sada važećim zakonima ovisiti i neka njihova prava .

 Središnji registar stanovništva koji bi trebao zamijeniti popis stanovništva i koji je stupio na snagu 1. lipnja 2026. izaziva dosta nepoznanica pa i određenih bojazni o tome kakav će učinak odnosno posljedice njegova primjena imati za nacionalne manjine odnosno mogu li određeni brojčani pokazatelji dovesti u pitanja i neka dosadašnja prava pojedinih nacionalnih manjina (posebno u nekim lokalnim i regionalnim sredinama). Što Središnji registar znači za nacionalne manjine odnosno što im donosi?

Posljedica uspostave Središnjeg registra stanovništva je ukidanje klasičnog popisa stanovništva koji se provodio svake desete godine, tako da se u budućnosti više neće provoditi tradicionalan, skupi i dugotrajan popis stanovništva na terenu već će država imati točne demografske podatke u svakom trenutku. Temeljem članka 45. Zakona o središnjem registru stanovništva prava nacionalnih manjina utvrđivat će se na temelju službenih rezultata Popisa stanovništva iz 2021. sve do 31. prosinca 2033., a nakon toga datuma na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva.

Središnji registar stanovništva u primjeni je od 1. lipnja 2026. tako da se pripadnicima nacionalnih manjina ostavlja razuman rok prilagodbe na način da mogu svoju nacionalnost dobrovoljno izjaviti sve od 2034. kada će se početi koristiti i pratiti podaci o nacionalnosti iz Središnjeg registra stanovništva.

Dobrovoljnom izjavom o nacionalnosti svaki pojedinac samostalno odlučuje želi li u službenim evidencijama navesti podatak o svojoj nacionalnosti. Podatak o nacionalnosti nije obvezan i upisuje se samo ukoliko ga pojedinac želi dati pa se tako netko može izjasniti o pripadnosti određenoj nacionalnosti ili navesti drugu informaciju vezanu uz svoju nacionalnost. Podatak o nacionalnosti koristi se u statističke svrhe popisa stanovništva te u svrhe ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Ujedno, Središnji registar stanovništva će sa stanjem na dan 1. siječnja 2034. jednokratno preuzeti podatke o nacionalnosti iz Registra birača.

PERIOD PRILAGODBE

Kako će Središnji registar stanovništva funkcionirati kada su u pitanju nacionalne manjine? Koja će manjinska prava posebno ovisiti o podacima iz Registra ?

Dosadašnji Popis stanovništva kao i Središnji registar stanovništva ne razlikuju se što se tiče dobrovoljnih izjava. Naime i nadalje se ostavlja mogućnost svakoj osobi da dobrovoljnom izjavom upiše podatak o nacionalnosti, kao što je bilo i do sada, samo se sada nacionalnost više ne izjavljuje samo u određenom periodu kada traje popis stanovništva, već se izjava može podnijeti kontinuirano tijekom cijele godine.

Također, kao i do sada, manjinska prava koja se temelje na udjelu nacionalnih manjina u stanovništvu ovisit će o podacima iz Registra stanovništva, primjerice izbor pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, izbor članova predstavničkih i izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz reda pripadnika nacionalnih manjina, izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ravnopravna službena uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina te druga prava.

Poznato je da do kraja 2033. godine za nacionalne manjine vrijede podaci popisa iz 2021. godine. Da li to znači da neće biti apsolutno nikakvih promjena što se tiče ostvarivanja manjinskih prava koje su brojčano uvjetovane bez obzira što se stvarno događalo u manjinskim zajednicama (pad, mogući rast, povećanje ili opadanje njihova učešća u stanovništvu određenih sredina itd.)?

Kao što je navedeno u Zakonu o Središnjem registru stanovništva, prava pripadnika nacionalnih manjina utvrđuju se na temelju službenih rezultata Popisa stanovništva iz 2021. do 31. prosinca 2033., a nakon toga datuma na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva tako da do 31. prosinca 2033. neće doći do promjene u pravima pripadnika nacionalnih manjina koja se temelje na udjelu u stanovništvu.

GARANTIRANA PRAVA

Od početka 2034. važe za nacionalne manjine podaci iz Registra stanovništva. Koje će podatke preuzeti Registar i može li u tom momentu doći do velikih promjena kada su u pitanju određeni manjinski pokazatelji i s tim povezana manjinska prava?

Središnji registar stanovništva preuzet će jednokratno podatak iz Registra birača na dan 1. siječnja 2034. upravo kako bi se izbjegle velike promjene u broju pripadnika nacionalnih manjina. Međutim, pripadnici nacionalnih manjina bez obzira na preuzimanje podataka trebali bi provjeriti svoje podatke u Središnjem registru stanovništva i podnijeti dobrovoljne izjave o nacionalnosti.

Kako će se evidentirati nacionalna pripadnost nakon što je Registar stupio na snagu?

Središnji registar stanovništva sastoji se od općeg i posebnog dijela. U posebni dio Središnjeg registra stanovništva mogu se upisati podaci o stanovništvu na temelju dobrovoljne izjave i to:

– podaci o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu,

– podaci o vjeri i materinskom jeziku,

– podaci o nacionalnosti te

– kontakt podaci.

Podaci u posebni dio Središnjeg registra stanovništva upisuje se prikupljanjem podataka na temelju pisane izjave osobe na koju se ti podaci odnose. Podnošenje izjave je dobrovoljno i ona se može podnijeti korištenjem sustava e-Građani ili osobno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

VEĆA TOČNOST

Da li će i na koji način narednih godina biti moguće preko Registra kontrolirati i analizirati kakva su kretanja u pojedinim manjinskim zajednicama?

Uspostavom Središnjeg registra stanovništva država će u svakom trenutku imati ažurne demografske podatke, dok će podzakonski akti odrediti datum na koji će se preuzimati podaci koji će biti relevantni za utvrđivanje manjinskih prava. Preuzimanje podataka o nacionalnosti sada će svakako biti puno češće pa bi i podaci trebali biti točniji.

Što se u ovom prijelaznom periodu do kraja 2033. odnosno početka 2034. očekuje od manjinskih zajednica odnosno pripadnika nacionalnih manjina. Da li je poželjno ili čak nužno da one na neki način obnove svoj manjinski status ili su dosadašnji upisi i izjašnjavanje dovoljni?

Od svih građana Republike Hrvatske pa tako i od pripadnika nacionalnih manjina očekuje se prije svega da provjere podatke upisane u Središnji registar stanovništva te da podnesu dobrovoljne izjave (uključujući i izjavu o nacionalnosti) i na taj način upišu ili ažuriraju svoje podatke. Ujedno, kako smo već napomenuli, na dan 1. siječnja 2034. podaci o nacionalnosti bit će jednokratno preuzeti iz Registra birača te je stoga uputno da građani provjere i po potrebi upišu ili izmijene svoju nacionalnost i u registru birača.

Kako će teći procedura za one koji se prvi put upisuju ili žele izjaviti i promijeniti svoj manjinski status? Kako osigurati ili potaknuti aktivan odnos pripadnika nacionalnih manjina prema aktualnim promjenama koje donosi Registar?

Podnošenje izjave o nacionalnosti u Središnjem registru stanovništva vrlo je jednostavan postupak, dok za osobe koje nemaju pristup računalima ostaje mogućnost da ju osobno izjave u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Link za pristupi sustavu: https://registar-stanovnistva.gov.hr/

Klikom Prijava u e-Građani korisnik identifikacijom putem vjerodajnica značajne ili visoke razine sigurnosti pristupa svojim podacima.

Klikom u lijevom dijelu odabire se pristup podacima, a tu je i kategorija „Izjave“.

Nakon toga odabire se vrsta Izjave koja se želi podnijeti. Za promjenu nacionalnosti odabire se „Nacionalnost“.

Klikom na točkicu po nacionalnosti sam omogućava se odabir iz padajućeg izbornika. U podajućem izborniku zatim je ponuđena nacionalnost koju je potrebno odabrati (ukupno 83 nacionalnosti). Nakon odabira klikne se na podesi izjavu.

Kako će se nakon 2033. računati broj pripadnika nacionalnih manjina za prava koja ovise o njihovu udjelu u stanovništvu?

Nakon 2033. godine, odnosno konkretno 1. siječnja 2034. godine kada će se jednokratno preuzeti podaci iz Registra birača, nadalje će biti relevantni isključivo podaci koji će se nalaziti u Središnjem registru stanovništva, za sva ona prava za koja je do sada bio relevantan Popis stanovništva.

STALNA EDUKACIJA

Poznato je da je među pripadnicima nacionalnih manjina i značajan (iznadprosječan) broj starijih osoba kojima inovacije i promjene uvijek stvaraju teškoće (posebno ako su još digitalno uvjetovane). Da li će se njima omogućiti neka posebna procedura, edukacija, eventualna pomoć ako je potrebna?

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije provodi u svim županijama edukacije vezano uz izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina te u okviru tih edukacija odgovara i na pitanja o Središnjem registru stanovništva, a neke županije su pozvale i predstavnike Ministarstva financija, Porezne uprave da pripadnicima nacionalnih manjina pojasne upis u navedeni registar. Iako se preporuča podatke pregledati i popuniti putem sustava e-građana, moguć je i osobni dolazak u Poreznu upravu radi davanja izjave.

Kako u svemu ovome mogu pomoći i same institucije nacionalnih manjina?

Vijeća, predstavnici i udruge nacionalnih manjina koji djeluju i rade na svojem lokalnom ili regionalnom području svakako bi svojim aktivnostima trebali pripomoći pripadnicima nacionalnih manjina na terenu, obzirom da su im najbliži pa bi upravo pomoć oko upisa nacionalnosti mogla bi biti jedna od njihovih aktivnosti.

AKTIVNOST MANJINSKIH INSTITUCIJA

U javnosti su prisutne (vjerojatno i neopravdane) bojazni o mogućim redukcijama manjinskih prava  koji može uvjetovati Registar stanovništva, ali da li sam registar može donijeti i određene prednosti odnosno olakšati i primjenu manjinskih prava?

Dakle, kao što smo već naveli, Središnji registar stanovništva zamijenit će s vremenom klasični Popis stanovništva. Međutim, kod Popisa stanovništva imali smo rok u kojem se propis provodio, a dobiveni podaci o nacionalnosti koristili su se za period od deset godina. Podaci iz Registra stanovništva preuzimat će se češće pa će ti podaci biti točniji i ažurniji. Prednost će svakako biti što ukoliko se utvrdi veliki nesrazmjer u broju pripadnika nacionalnih manjina, manjinske zajednice svojim aktivnostima mogu potaknuti na podnošenja izjava o nacionalnosti, a njihove aktivnosti i povećanje broja podnesenih izjava bit će vidljivije puno prije. Pozitivna stvar je svakako što jednom upisana nacionalnost u Središnji registar stanovništva ostaje upisana i nije ju više potrebno upisivati nakon proteka od deset godina.

ZAŠTITA PODATAKA

Kako će se zaštiti osobni podaci i uopće spriječiti da moguće netočni podaci utječu na ostvarivanje određenih manjinskih prava?

Podaci iz registra nisu javno dostupni. Prema Zakonu o Središnjem registru stanovništva pravo pristupa podacima koji se vode u registru imaju isključivo zakonski ovlaštene državne institucije i to samo za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Građani mogu kroz sustav e-Građani ostvariti siguran uvid u vlastite podatke identifikacijom putem vjerodajnica značajne ili visoke razine sigurnosti. Dakle, sigurnost podataka u Središnjem registru stanovništva osigurava se kroz kontrolu pristupa, autentifikaciju korisnika, enkripciju podataka te praćenje i evidentiranje svih obrada podataka. Cilj je spriječiti neovlašteni pristup i osigurati povjerljivost i integritet podataka građana. Izmjenama Zakona o poreznoj upravi, posebno člankom 28.a, dodatno su propisani uvjeti za sigurnu obradu i razmjenu podataka između tijela javne vlasti. Time se osigurava viša razina zaštite podataka i usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka. Kod podnošenja izjave istaknuta je napomena „Putem ove elektroničke usluge moguće je podnijeti dobrovoljnu izjavu, izvršiti uvid u prethodno podnesene izjave te pratiti njihov status u realnom vremenu. Dobrovoljna izjava podnosi se pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, čime podnositelj potvrđuje istinitost i vjerodostojnost podataka koji se ne vode u službenim evidencijama ili koje, sukladno važećim propisima, želi dodatno evidentirati u Središnji registar stanovništva.“ Jednostavne dobrovoljne izjave koje se tiču vjere, materinskog jezika, nacionalnosti i podataka za kontakt ne mogu se naknadno dopuniti, izmijeniti ili povući, već je potrebno podnijeti novu izjavu. Međutim, Zakon o Središnjem registru stanovništva ne propisuje prekršajne sankcije ukoliko se podaci putem dobrovoljne izjave ne upišu ili se upiše netočan podatak.

Da li Ministarstvo odnosno Vaš Sektor priprema neke posebne mjere i akcije vezano za implementaciju i funkcioniranje Registra stanovništva kada su u pitanju nacionalne manjine?    

Središnji registar stanovništva uspostavlja i vodi Ministarstvo financija (Porezna uprava) stoga nemamo utjecaj na implementaciju ili funkcioniranje samog Registra. Međutim, prilikom izrade Zakona o Središnjem registru stanovništva naglašavali smo važnost podataka iz tog Registra koja se tiču prava nacionalnih manjina, što je prepoznato na vrijeme te je produljen rok do kojeg će vrijediti Popis stanovništva 2021., kako nacionalne manjine ne bi ostale bez svojih prava. Ujedno, kako smo već naveli, u okviru edukacija o izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, pokušat ćemo odgovoriti i na pitanja koja se odnose na Središnji registar stanovništva, a koja su važna nacionalnim manjinama.

 

Autori: Antun Brađašević , Stojan Obradović 

  1. tekst projekta  NACIONALNE MANJINE U RH  koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Show More