ŽIDOVSKA OPĆINA U SPLITU OBILJEŽILA EUROPSKE DANE ŽIDOVSKE KULTURE
Europski dani židovske kulture su manifestacija koja se održava na evropskoj razini, a koju je 1999. godine pokrenula Evropska udruga za očuvanje i promicanje židovske kulturne baštine (AEPJ). Svojim djelovanjem AEPJ nastoji istaknuti važnost židovske baštine u evropskom kulturnom mozaiku, potičući građane da sudjeluju u njenom očuvanju, interpretaciji i predstavljanju javnosti. Cilj je istaknuti raznolikost i bogatstvo židovstva te njegovu lokalnu, regionalnu i nacionalnu povijesnu važnost pri čemu je naglasak na promicanju dijaloga, međusobnog prepoznavanja i razmjene putem konferencija, koncerata, izložbi, obilazaka i drugih aktivnosti, koje se istovremeno odvijaju diljem Evrope.
Prigodnom izložbom postavljenom u prostorima splitske sinagoge te predavanjem „Ljubav i brak u židovstvu, s osvrtom na Split“ u prostorima Židovske općine u Splitu su obilježeni Evropski dani židovske kulture. To je manifestacija koja se održava na evropskoj razini, a koju je 1999. godine pokrenula Evropska udruga za očuvanje i promicanje židovske kulturne baštine (AEPJ).
Riječ je o mreži evropskih institucija , općina i gradova , muzeja, židovskih zajednica, kulturnih ustanova, istraživača i stručnjaka koji djeluju u području židovske baštine. Ta mreža u stvari služi kao stručno mjesto susreta i platforma za razvoj kulturnih inicijativa i obrazovnih programa usmjerenih na evropske lokalitete i baštinu židovske kulture. Svojim djelovanjem AEPJ nastoji istaknuti važnost židovske baštine u evropskom kulturnom mozaiku, potičući građane da sudjeluju u njenom očuvanju, interpretaciji i predstavljanju javnosti.
Evropski dani su jedan od tri glavna projekta AEPJ, a kako je kazala predsjednica Židovske općine Split Ana Lebl, otvarajući izložbu , cilj ovog događaja je „istaknuti raznolikost i bogatstvo židovstva te njegovu lokalnu, regionalnu i nacionalnu povijesnu važnost“, pri čemu je „naglasak na promicanju dijaloga, međusobnog prepoznavanja i razmjene putem konferencija, koncerata, izložbi, obilazaka i drugih aktivnosti, koje se istovremeno odvijaju diljem Evrope“.
Ova manifestacija se svake godine održava na središnju temu , koja služi kao nadahnuće za sve aktivnosti, koje se odvijaju počevši od prve nedjelje u rujnu.
„Odluka da tema ovogodišnjih Dana bude Ljubav počivala je na ocjeni da je najbolji način za slavljenje židovske baštine u Evropi, u ovim izazovnim vremenima, staviti naglasak upravo na ljubav, koja pokreće život te ga održava i kroz radost i kroz tugu“, kazala je Lebl. Realizaciju projekta je značajno poduprla Nacionalna knjižnica Izraela, koja je omogućila raznovrsne izložbene i obrazovne materijale pa tako i splitski izložbeni postav izložen u sinagogi. Nakon otvaranja izložbe u prostorima Židovske općine predsjednica Lebl je održala predavanje na temu „Ljubav i brak u židovstvu“, otkrivajući kako su židovske zajednice kroz povijest shvaćale, prakticirale i prenosile ljubav, navodeći pritom načine sklapanja, ali i razvode brakova, kao i kako su se oni sklapali na ovim prostorima kroz sve pa i turbulentne povijesne mijene. Tako je navela da je 1942. godine po okupaciji ukinuto sklapanje brakova u sinagogi, već su se oni sklapali u državnim uredima, a prvi brak u sinagogi je sklopljen nakon 70 godina pauze, 2012. godine. Vezano uz to kroz mrežu arhive obitelji Morpurgo, kojima se oslikalo ne samo glavnu temu, nego i dio povijesti ovog kraja, prisutne je provela Margita Grgurević iz Državnog arhiva u kojem su pohranjeni brojni dokumenti koji svjedoče o življenju Židova u Splitu i Dalmaciji.
Inače, iako postoje određeni tragovi da su Židovi živjeli još na području Salone, splitska sinagoga je ustanovljena oko 1507. godine. Ona djeluje u nekadašnjem Židovskom getu, danas Židovskom prolazu gdje su Židovi kupili dvije srednjevjekovne kuće, izgrađene u 13. stoljeću i spojivši ih tu uredili molitveni prostor, koji spada u najstarije aktivne evropske sinagoge i predstavlja drugu najstariju kontinuirano korištenu sefardsku sinagogu na svijetu.
U Drugom svjetskom ratu kao žrtve fašističkog terora stradalo je 115 Židova, među kojima i predsjednik općine Viktor Morpurgo. U partizanskim redovima je pak poginulo njih 24-ero, među kojima i dr. Perera Izidor, prvi liječnik partizan na području srednje Dalmacije, koji je prošao i bitke na Neretvi i Sutjesci. Po njemu je ime nosila splitska bolnica na Križinama do početka 90-tih godina.
Danas, kako reče predsjednica Lebl, u Splitu živi stotinjak Židova. Uz dio njih Danima su prisustvovali i brojni Splićani, kao i zamjenica splitskog gradonačelnika Matea Dorčić. (STINA )