1. tekst serijala „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi„ MANJINSKI MEDIJI ČUVAJU IDENTITET ALI MOGU BITI I BRANA GETOIZACIJI I DOPRINOS INTEGRACIJI
Intervju: Lenka Lalić , novinarka i urednica programa na češkom jeziku na Radio Daruvaru
Koliko su mediji ( emisije ) važni za očuvanje češkog jezika unutar češke ,manjinske zajednice ?
Mi se trudimo informirati , ali i na neki način dodatno obrazovati naše slušatelje. Vrlo nam je važno da npr. naše slušatelje upoznamo s izvornim i standardnim češkim jezikom i da skrenemo pozornost na to kakve greške i odstupanja mi kao dislocirana češka zajednica odnosno češka nacionalna manjina radimo u korištenju našeg materinjeg jezika . To nije naravno samo naša specifičnost . Znam da je velika razlika hrvatskog jezika kojim se koriste Gradiščanski Hrvati u odnosu na aktualni standard hrvatskog jezika. Ali to je neka vrsta jezičnog regionalizma i te razlike mogu biti i jezično zanimljive . Mi smo ovdje u Hrvatskoj češka nacionalna manjina, ali smo došli iz raznih krajeva i Češke i svijeta . Razlike postoje i u češkom jeziku kojim se priča u Češkoj , Moravskoj , Šleziji …. To je bogatstvo različitosti , ali ustrajno radimo na promoviranju standardnog češkog jezika i o tome stalno nastojimo educirati naše slušatelje .
INTERES MLADIH
Kakav je interes mladih ? Što na njih posebno utječe kada je u pitanju odnos prema materinjem ( češkom jeziku ) ?
Pa nastojimo na različite načine potaknuti slušanost kod mlađe populacije . Možda im ponekad nekim sadržajima malo i podilazimo , ali treba voditi računa o njihovim interesima , potrebama , navikama . Dio mladih prolazi kroz vrtić , kroz češku osnovnu školu, kroz češka odjeljenja u srednjoškolskom obrazovanju i kada dođu na studije u Zagreb , Osijek ….. tamo se malo i okupljaju. Naravno treba biti realan, došli su studirati , a ne plesati folk , ali eto mi smo vrlo zadovoljni i činjenicom da raste broj studenata iz manjinske zajednice koji studira češki jezik , na katedri Bohemistike na Filozofskom fakultetu u zagrebu . I sve se više tih mladih ljudi vraća u Daruvar , pa i oni koji odlaze na studij u Češku sada se vraća za razliku od početka 90tih kada su u pravilu odlazili na studij bez povratka.
Ima li interesa i među općom populacijom ? Ima li razmišljanja kako njima možda približiti vaše medijske sadržaje ?
Pa mi nudimo naše medijske sadržaje ( na hrvatskom ) uvijek i za opće informativne programe na našem radiju , za emisije za opću , većinsku populaciju . I naravno ovisno o sadržajima interes uvijek postoji . Nemamo neka strogo regulirana pravila već se radi o kolegijalnoj suradnji da se ima što više dobrih priloga i u manjinskim i u većinskim emisijama i ta neformalna razmjena odlično funkcionira i doprinosi kvaliteti i jednih i drugih programa .
Što vidite kao svoje dosege i uspjehe, a što su problemi u vašem djelovanju i vašoj misiji ?
Važno je što nemamo uobičajenih problema kako financirati emisiju . Naravno povremenih teškoća ima kao svagdje, ali imamo jednu manje više kontinuiranu stabilnost i to je pretpostavka kvalitetnog rada . Emisija ima 55 godina i imamo solidnu i dobru slušanost i idemo dalje . Trudimo se pratiti zbivanja u češkoj zajednici , u posljednje vrijeme i s još većim naglaskom na mladu populaciju . Imamo vrlo dobru suradnju s maticom , Češkom Republikom koja pruža potporu u realizaciji naših programa . Ja sam izvorni govornik češkog jezika i znam kako je teško dobiti nove , mlade snage da to nastave . No faktički je najveće postignuće da emisija traje već 55 godina . A puno je radio stanica koje ni izdaleka nisu doživjele takav vijek , a kamoli jedna emisija i to manjinska . Svaki dan , 55 godina postoji i emitira se češka emisija na češkom jeziku . Mislim da je to rijetki unikat. A što se tiče problema, istaknula bih potrebu za mladim ljudima , novinarima profesionalcima , profesionalcima u stručnom i etičkom smislu . Ali to nije naravno samo naš problem i svi većinski mediji suočeni su sa sličnim izazovima .
BOGATA SURADNJA
Imate li pomoć i potporu vaše matične zemlje i u čemu se ona ponajviše ogleda?
Postoji značajna pomoć i briga češke matice , Češke Republike za čašku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj i tu imamo izuzetno dobru suradnju ( i tu se razvija i češko-hrvatska suradnja ). Češka Republika zna i shvaća da češka nacionalna manjina u Hrvatskoj ima jako dobru poziciju i Češka može biti zadovoljna uvjetima u kojima živi i djeluje češka nacionalna manjina u Hrvatskoj . Tu nema uglavnom nikakvog spora . Unutar toga i naš radijski program ima značajnu potporu i pomoć . O dobroj poziciji i dobrim odnosima uvijek govore predstavnici češke nacionalne manjine i tko god dođe u ime Republike Češke u Hrvatsku je na tome vrlo zahvalan. Izdašna je pomoć Češke Republike obrazovnim i kulturnim institucijama češke manjine u Hrvatskoj pa u tome, naravno, participira i naš radio program . Već sam spominjala našu izuzetno važnu i bogatu suradnju s češkim nacionalnim Radijem . Tu imamo veliku lepezu mogućnosti i izbora , a jedna od zanimljivijih je i posebni program tog radija o češkoj dijaspori i za češku dijasporu iz kojih priloga možemo saznati niz vrijednih i zanimljivih stvari , šta rade i kako žive pripadnici češke manjine i dijaspore u Švicarskoj ili Kanadi ili čak na Filipinima. Mislim da je to vrlo važno da vidimo kako naši pripadnici žive na različitim meridijanima i kaka su im manjinska prava na raspolaganju . Te usporedbe mogu uvijek biti produktivne . Naravno tu je i niz seminara , konferencija , redakcijskih posjeta i razmjena s češkim kolegama itd.
Kako uopće vidite poziciju i problematiku manjinskih glasila, medija za nacionalne manjine? Kako jačati i unapređivati njihovu poziciju? Kako izbjeći medijsku getoizaciju koju neki pripisuju i manjinskim medijima?
Mislim da smo sve manje suočeni s medijskom getoizacijom . Došlo je vrijeme , srećom , da i među pripadnicima većine raste interes da se uči češki . To je naravno situacija koja pogoduje češkoj manjini i našem programu . To je put integracije . Češki je jedan od službenih jezika Europske unije i ti uvjetno rečeno novi jezici u Uniji dobivaju sve više na važnosti i značaju i onaj tko njima vlada može biti u određenoj prednosti . Kao što je odavno stvar na primjer s talijanskim jezikom u istri .
Danas manjinski mediji i radio programi u velikoj mjeri imaju potporu s nacionalnog nivoa , ali trebali bi svakako potaknuti nastojanja da se lokalne i regionalne samouprave više u to uključe , da one više raspisuju neke natječaje , javne pozive i sl. za takvu vrstu programa , da na taj način doprinesu poticanju dijaloga većine i manjine u svojim sredinama i da tako otvore veće mogućnosti prosperiteta za sve .
Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija