PROTIV ZABORAVA ALI I PROTIV MRŽNJE
Bošnjačke udruge Splita i Dalmacije komemorativnim mimohodom kojem su se pridružili i brojni Splićani te i sam gradonačelnik Tomislav Šuta i ove godine obilježile su genocid u Srebrenici. Kolona pijeteta i siječanja na najbrutalniji zločin u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije prošla je središtem grada te je na splitskoj Rivi u more bačeno cvijeće za 8.372 do sada pronađenih žrtava tog strašnog genocidnog zloćina. Splitski gradonačelnik tom je prilikom poručio da nam ovakve manifestacije pomažu da se zločini i žrtve ne zaborave, ali i da nam trebaju biti opomena da ratovi ne vode ničemu te naglasio kako grad Split pokazuje maksimalnu solidarnost i uključivost prema svim nacionalnim manjinama. Snažnu poruku uputio je i je predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske županije Kadro Kulašin ističući da je Srebrenica simbol neizmjerne ljudske patnje, ali i simbol odgovornosti, izraz naše zajedničke odgovornosti da istina ostane sačuvana, da pravda bude temelj svakog pomirenja i da buduće generacije odrastaju u društvu koje će prepoznavati vrijednost svakog ljudskog života.
U povodu 31. godišnjice genocida u Srebrenici u Splitu je, u organizaciji vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije te Kulturnog društva Bošnjaka „Preporod“ i Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske ogranka grada Splita i SD županije, održan „Mimohod 8372 – Ne zaboravi Srebrenicu”. Mimohodom, kojem su se pridružili i brojni Splićani, sudionici su odali počast žrtvama genocida počinjenog u srpnju 1995. godine u jugoistočnoj Bosni, šaljući ujedno poruku da se zločin ne smije zaboraviti, ali da je potrebno trajno suprotstavljanje mržnji, nasilju i negiranju zločina.
Nakon što su se okupili na Trgu Gaje Bulata, ispred Hrvatskog narodnog kazališta, sudionici mimohoda su krenuli Marmontovom ulicom, potom Ulicom kralja Tomislava, Hrvojevom te Rivom, zaokruživši hod na dnu Marmontove uz obalu, gdje je u more bačeno cvijeće za 8.372 žrtve genocida u Srebrenici, tada najstrašnijeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
DA NAM SREBRENICA BUDE OPOMENA
Mimohodu se pridružio i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta. „Moramo se prisjetiti svih nevinih žrtava, da se tako nešto ne bi ponovo dogodilo. Ovakve manifestacije pomažu da se zločin i žrtve ne zaborave. Svi moramo zastati i razmisliti o tim žrtvama. Moramo se sjetiti svih majki, očeva i obitelji koje su proživjele teške trenutke. Da nam to bude opomena, jer ratovi ne vode ničemu. U tom smislu grad Split pokazuje maksimalnu uključivost prema svim nacionalnim manjinama i poziva na solidarnost“, kazao je gradonačelnik Šuta.
Josip Matković, izaslanik župana Blaženka Bobana je kazao kako ovakve događaje moramo obilježavati kao trajni spomen na strašan zločin genocida. „Moramo očuvati sjećanje kako bi nove generacije znale što se događalo i koliko zlo može utjecati na sudbinu jednog naroda“, rekao je Matković.
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Splita Edin Nurkić je napomenuvši da „moramo uvijek biti svjesni da se zločin dogodio na evropskom tlu“ istakao kako „.žrtve moraju imati zasluženi pijetet“, ali i da se „trebamo sjećati i onih koji su još među nama, a proživjeli su strašne događaje. Moramo učiniti sve da nam se ovakvo nešto više nikada ne ponovi”.
ČUVATI MIR I BITI GLAS PROTIV MRŽNJE
„Okupljeni smo da se sjetimo više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su u julu 1995. godine brutalno ubijeni, te svih onih čiji su životi nepovratno obilježeni gubitkom najmilijih“,kazao je predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine SD županije Kadro Kulašin, naglašavajući kako su „pred sjenama žrtava riječi male“.te da „nijedna rečenica ne može umanjiti bol majki koje su izgubile sinove, supruga koje su izgubile muževe, djece koja su ostala bez očeva i porodica koje već više od tri decenije nose teret boli i sjećanja“. Ističući da je Srebrenica simbol neizmjerne ljudske patnje, ali i simbol odgovornosti, rekao je kako nas ona podsjeća „da mir nije nešto što se podrazumijeva, već vrijednost koju moramo svakodnevno čuvati. Podsjeća nas da šutnja pred mržnjom i ravnodušnost prema nepravdi mogu imati nesagledive posljedice. Sjećanje na žrtve nije okrenuto prošlosti iz želje za podjelama. Ono je izraz naše zajedničke odgovornosti da istina ostane sačuvana, da pravda bude temelj svakog pomirenja i da buduće generacije odrastaju u društvu koje će prepoznavati vrijednost svakog ljudskog života“. Pozivajući se na stihove velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Memhedalije Maka Dizdara: „Valja nama preko rijeke“, Kadro je istakao kako je u toj „jednostavnoj misli sabrana ljudska sudbina – put kroz iskušenja, kroz bol, kroz vrijeme, ali i vjera da dostojanstvo, istina i sjećanje nadživljavaju zlo. Neka nas uspomena na žrtve Srebrenice obavezuje da čuvamo mir, branimo ljudsko dostojanstvo i budemo glas protiv mržnje, nasilja i svakog oblika negiranja zločina“ kazao je Kulašin.
(STINA)