UDRUGA IDENTITETA ALI I MOST MULTIKULTURALNOSTI , INTEGRACIJE I TOLERANCIJE

Intervju: Senad Pršić, predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre

Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre predstavlja ključan oslonac očuvanju i razvoju identiteta bošnjačke nacionalne manjine na svom području  te im  pruža  prostor za okupljanje, društveni angažman i njegovanje vlastite baštine. No, istovremeno udruga kontinuirano  gradi otvoren dijalog s lokalnom i regionalnom zajednicom, surađuje s drugim udrugama, institucijama i nacionalnim manjinama  te razvija multikulturalnost. Svojim radom izravno doprinosi raznolikosti i kulturnom bogatstvu Istre i aktivno sudjelujem u stvaranju dinamičnog, otvorenog i modernog društva u kojem se svaka zajednica osjeća prihvaćeno i cijenjeno. A za bolji rad udruga važno je dalje graditi i razvijati  kriterija kvalitete rada i programa po kojem bi se dodjeljivala sredstava za potpore , jasno razdvojiti nadležnosti udruga i vijeća , ali i ojačati njihovu institucionalnu suradnju, koordinaciju i logističku podršku te osigurati stalnu edukaciju kadrova.   

Nedavno je uz potporu Savjeta za nacionalne manjine, a u organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre  održana tradicionalna manifestacija. Festival bošnjačke kulture u Istri. Što takve manifestacije znače za vašu manjinu ? Što donose vama ali i široj zajednici ? Što  vaša udruga inače , generalno gledajući , znači za vašu nacionalnu manjinu , najprije u vašoj lokalnoj zajednici , a onda i šire ? Kakva je suradnja , interkulturalna  prožimanja…. ?

Takve manifestacije, poput Festivala bošnjačke kulture u Istri,koji je ove godine održan 21 godinu za redom (čak i za vrijeme epidemije, naravno uz pridržavanje epidemiloškim mjera, ovaj Festival je održan, ali ne samo zbog naše želje da se kontinuitet održavanja Festivala nastavi već i zbog želje naših sugrađana da se ovaj program održi) za našu nacionalnu manjinu imaju neprocjenjivu važnost. Festival nije samo prilika za očuvanje našeg identiteta, običaja, jezika i tradicije, već i izraz ponosa na ono što jesmo. Kroz pjesmu, ples, književnost i gastronomiju održavamo živom vezu s našim korijenima i prenosimo to bogatstvo na mlađe generacije.
Za širu zajednicu, ovakvi događaji donose priliku za susret, upoznavanje i zbližavanje. Istra je odavno prepoznata kao multikulturalna i tolerantna sredina, a naš Festival dodatno učvršćuje te vrijednosti. Kada ljudi zajedno dijele kulturne sadržaje, ruše se eventualne predrasude, a gradi se međusobno razumijevanje i poštovanje.
Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre općenito predstavlja ključni oslonac našim sunarodnjacima — pruža im prostor za okupljanje, društveni angažman i njegovanje vlastite baštine. No, naš rad nikada nije bio usmjeren isključivo prema unutra. Od samog početka gradimo otvoren dijalog s lokalnom i regionalnom zajednicom. Suradnja s drugim udrugama, institucijama i nacionalnim manjinama u Istri izuzetno je dobra, a interkulturalna prožimanja događaju se prirodno.
Svojim radom izravno doprinosimo raznolikosti i kulturnom bogatstvu Istre. Kroz organizaciju našeg Festivala, simpozija, izložbi, tribina i humanitarnih akcija, ne njegujemo samo bošnjačku kulturu, već aktivno sudjelujemo u stvaranju dinamičnog, otvorenog i modernog društva u kojem se svaka zajednica osjeća prihvaćeno i cijenjeno.

MOST KULTURA

Koji su vaši najaktualniji trenutni programi i projekti na kojima radite?

Uz naše redovne i već dobro prepoznatljive programe, s posebnim ponosom ističemo projekt na kojem predano radimo već nekoliko godina — izgradnju i umjetnički razvoj našeg pjevačkog zbora „Istarske gondže” (gondža u tradiciji označava pupoljak ruže). Zbor je posvećen očuvanju i izvođenju sevdalinke, naše tradicionalne gradske ljubavne pjesme koja je 2024. godine doživjela veliko globalno priznanje uvrštavanjem na UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Pod stručnim i nadahnutim vodstvom prof. Đenane Đulepa Levak, zbor je u svega četiri godine od osnivanja izrastao u vrhunski ansambl koji dostizanjem zavidne izvođačke razine osvaja publiku na brojnim značajnim manifestacijama. Kruna našeg dosadašnjeg rada bio je izniman nastup na svečanom otvorenju 73. Pulskog filmskog festivala u pulskoj Areni, gdje je naš zbor zajedno s drugim pulskim zborovima nastupio kao vokalna pratnja poznatom istarskom glazbeniku Liviju Morosinu, predstaviši se pred tisućama gledatelja na toj veličanstvenoj pozornici.
Ono što nas posebno raduje jest činjenica da „Istarske gondže” nisu samo čuvar tradicije, već i most prema drugim kulturama. Izvrsna ilustracija toga je naša suradnja sa Zajednicom Talijana „Giuseppina Martinuzzi” iz Labina na autorskom programu „Most prijateljstva: Pjesma kao zlatna nit zajedništva — moda, sevdah i kancona”.
Ovaj poseban projekt posvetili smo labinskim rudarima, prepoznavši duboku i snažnu nit koja povezuje Labinštinu, Bezu i Bosnu i Hercegovinu — zajedničku, težačku i časnu rudarsku povijest. Spletom emotivnog sevdaha i talijanske kancone i modne revije posvećene rudarima pokazali smo kako se kroz umjetnost kulturne specifičnosti ne samo prožimaju, već stvaraju novu vrijednost koja duboko obogaćuje i oplemenjuje kulturnu baštinu Labina, Istre i Bosne i Hercegovine.

VAŽNOST  KRITERIJA

Kakva je suradnja s lokanim i  regionalnim institucijama i strukturama vlast ? koliko i kako pomažu i ima li na tom planu mogućnosti za daljnji razvoj i unapređenje partnerskih odnosa ? Što bi eventualno, s druge strane ,  istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim  sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada?

Kroz punu 31 godinu kontinuiranog djelovanja Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, izgradili smo iznimno stabilnu, otvorenu i partnersku suradnju s lokalnim i regionalnim institucijama. Uživamo sustavnu financijsku i logističku podršku Istarske županije, Grada Pule i Turističke zajednice Grada Pule, te općina Medulin i Marčana. Posebno nas raduje i počašćeni smo što je Općina Medulin naš Festival bošnjačke kulture u Istri uvrstila u svoj službeni program obilježavanja Dana općine. Redovito prisustvo visokih predstavnika Županije, Gradova i Općina na našim manifestacijama nije samo formalna gesta, već iskrena potvrda međusobnog uvažavanja i zajedničkog rada na dobrobit cijele zajednice.
Kao udruga koja ne djeluje samo unutar svojih okvira, iznimno smo ponosni što smo bili jedan od glavnih inicijatora osnivanja Festivala multikulturalnosti u Istri. Ovaj festival, koji se ove godine održao već 11. put zaredom, postao je jedan od prepoznatljivih simbola istarskog suživota, a naš redoviti nastup na njemu predstavlja naš trajni doprinos očuvanju i promociji interkulturalnog dijaloga u regiji. Ono što smatramo nedostatkom u financiranju programa manjinskih zajednica je nedostatak kriterija kvalitete rada i programa po kojem bi se dodjeljivala sredstava za potpore te bi se s time izbjegle podjele sredstava na način „svakome po malo, nikome dovoljno“. Smatram da vi se zajedničkim naporom mogli odrediti dodatni kriteriji kvalitete programa te s time i pravednija raspodjela sredstava.

NUŽNA EDUKACIJA

Što bi eventualno, s druge strane ,  istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim  sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada?

S druge strane, ako otvoreno i s ciljem napretka sagledamo nedostatke unutar manjinskih institucija, ključni izazov s kojim se susrećemo jest kronični manjak stručnog, obrazovanog i operativno osposobljenog kadra u pojedinim udrugama i Vijećima nacionalnih manjina. Taj nedostatak ljudskih kapaciteta izravno se odražava na kvalitetu ideja i programa, koji bi trebali biti u primarnoj funkciji očuvanja identiteta, kulture i običaja, ali i konkretnog unapređenja društvenog položaja manjina.
Nadalje, zakonski okvir koji omogućuje osnivanje udruge sa samo tri osobe u praksi često potiče nepotrebnu hiperprodukciju i usitnjavanje manjinske scene. Umjesto okrupnjavanja resursa i podizanja kvalitete, dobivamo površno i loše kopiranje tuđih uspješnih programa, što zbunjuje širu javnost, raspršuje i onako ograničena sredstva te u konačnici smanjuje interes građana za manjinske sadržaje.
Dodatno, u nekim se sredinama javlja ozbiljan problem preklapanja uloga i gubitka granica između Vijeća i udruga nacionalnih manjina. Događa se da Vijeća preuzimaju operativnu i izvođačku ulogu udruga, dok se udruge umjesto kulturno-umjetničkim radom počinju baviti pitanjima iz domene predstavničkih tijela. Umjesto priželjkivane sinergije, stvaraju se šumovi u komunikaciji koji zbunjuje i samo članstvo i regionalnu vlast, čime se izravno propušta prilika za kvalitetniju i dublju integraciju manjina u društvo.
Rješenje ovih izazova vidimo u kontinuiranoj i sustavnoj edukaciji kroz specijalizirane radionice i seminare na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Mi u našoj Zajednici taj model već godinama aktivno živimo — kroz blisku suradnju s drugim udrugama u Istri i diljem Hrvatske pružamo nesebičnu podršku u osmišljavanju održivih programa, postavljanju standarda kvalitete te uspješnom apliciranju na natječaje za potpore institucija. Pokazalo se da je postavljanje visokih kriterija izvedbe jedini put prema naprijed, uz ključno pravilo da se svako tijelo i udruga dosljedno drže svojih zakonski i statutarno definiranih ciljeva.

Kakva je suradnja s drugim nacionalnim manjinama na vašem području ? Imate li zajedničkih projekata?

Suradnja s drugim nacionalnim manjinama u Istri za našu Zajednicu nije tek pukom formalnošću ili protokolom — ona predstavlja jedno od temeljnih načela i sam smisao našega djelovanja. Čvrsto vjerujemo da nas raznolikost ne razdvaja, već spaja i stvara dodanu vrijednost, zbog čega konstantno iniciramo i s velikim entuzijazmom sudjelujemo u zajedničkim projektima.
Kao iznimne primjere te interkulturalne sinergije s ponosom ističemo naše nedavne projekte: Suradnja sa Zajednicom Crnogoraca, s kojima smo u Istarskom narodnom kazalištu organizirali iznimno posjećenu, emotivnu i visoko vrjednovanu Večer crnogorske pjesme i sevdalinke, gdje su se kroz glazbu ispreplele dvije bogate tradicije.
Projekt sa Zajednicom Talijana „Giuseppina Martinuzzi” iz Labina, u sklopu kojeg smo realizirali zapažen program „Most prijateljstva: Pjesma kao zlatna nit zajedništva — moda, sevdah i kancona”. Kroz taj smo susret, posvećen i rudarskoj baštini koja povezuje naše krajeve, spojili tradiciju, estetiku i glazbu na najljepši mogući način.
Osim ovih velikih i prepoznatljivih manifestacija, u stalnom smo i otvorenom dijalogu te ostvarujemo redovite mikrosuradnje i s brojnim drugim manjinskim udrugama na našem području. Bilo da je riječ o zajedničkim koncertima, izložbama, tribinama ili neformalnim susretima, kroz takva prožimanja ne samo da predstavljamo i čuvamo vlastitu baštinu, već zajedno aktivno gradimo Istru kao europski prepoznatljiv model multikulturalnosti, tolerancije i istinskog prijateljstva.

PROJEKTI MULTIKULTURALIZMA

Da li ste uključeni u neke međunarodne ili prekogranične projekte, natječaje EU fondova itsl. ?

Naša međunarodna i prekogranična suradnja iznimno je bogata, dinamična i predstavlja izravan produžetak našeg rada u Istri. Kroz Festival bošnjačke kulture i brojne druge manifestacije koje organiziramo tijekom godine, kontinuirano ugošćujemo priznata kulturno-umjetnička društva, umjetnike i intelektualce iz Bosne i Hercegovine, Austrije te drugih europskih zemalja. Na taj način ne samo da čuvamo živu vezu s matičnom domovinom i našom dijasporom u Europi, već Istru redovito stavljamo u središte međunarodne kulturne razmjene.
Ono što nas posebno ispunjava ponosom jest činjenica da naš rad ne ostaje isključivo na razini kulturnih i umjetničkih susreta, već djeluje kao stvarni pokretač širih društvenih, gospodarskih i europskih inicijativa. Upravo je kroz naše programe, inicijativu i posredovanje započela i ostvarena iznimno vrijedna suradnja između Općine Medulin i Općine Ključ u Bosni i Hercegovini.
Ta je suradnja prerasla početne kulturne okvire te su obje općine zajednički aplicirale i uspješno povukle bespovratna europska sredstva iz EU fondova za svoj partnerstvom osmišljen projekt. Kao prirodna kruna tog procesa, pokrenut je i formalni postupak bratimljenja Općine Medulin i Općine Ključ.
Ovaj je primjer najbolji dokaz da organizacije nacionalnih manjina nisu samo čuvari tradicije, već iznimno snažan most i partner koji može povezati jedinice lokalne samouprave, otvoriti vrata ozbiljnim prekograničnim EU projektima te donijeti konkretnu i dugoročnu korist cjelokupnoj zajednici u kojoj djelujemo.

PLODNA PREKOGRANIČNA SURADNJA

Imate li podršku vaše matične države i osjeti li se to u vašoj lokalnoj sredini kroz neke specifične kulturne ili druge doprinose i benefite ?

Tijekom svih 31 godine našeg djelovanja imamo kontinuitet kvalitetne suradnje s Ambasadom Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, no želim posebno naglasiti kako je ta suradnja u posljednje vrijeme dobila novu energiju i zamah. Sa sadašnjom ambasadoricom, njezinom ekselencijom Elmom Kovačević-Bajtal, ostvarujemo iznimno bliske, otvorene i partnerske odnose. Njezina otvorenost prema našoj zajednici te prepoznavanje našeg rada u Istri daju nam dodatni vjetar u leđa.
Ambasada nas doživljava kao ključnog i pouzdanog partnera u očuvanju bosanskohercegovačkog identiteta, jezika i kulture, ali i kao važnog aktera u jačanju dobrosusjedskih i interkulturalnih veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Ta se podrška u našoj lokalnoj sredini osjeti na nekoliko konkretnih razina:
Službena podrška Veleposlanstva našim ključnim projektima i manifestacijama daje dodatni ugled našem radu u očima lokalnih i regionalnih vlasti u Istri.
Dolasci i osobna prisutnost ambasadorice Kovačević-Bajtal na našim kulturnim događajima u Istri šalju snažnu poruku uvažavanja, poštovanja i brige matične države za svoje sunarodnjake.
Ambasada nam pruža izravnu podršku u uspostavljanju kontakata s vrhunskim kulturnim i znanstvenim institucijama, umjetnicima i intelektualcima iz BiH.
Zahvaljujući toj snažnoj sinergiji, u mogućnosti smo u Istru donositi najkvalitetnije kulturne sadržaje — od izložbi i predstava do glazbenih i književnih večeri. Time ne samo da čuvamo vlastiti identitet, već izravno obogaćujemo i oplemenjujemo kulturni život cjelokupne lokalne sredine u kojoj živimo i radimo.

Bošnjačka nacionalna manjinu spada među 5 nacionalnih manjina koje u Hrvatskom saboru zastupa jedan manjinski zastupnik, u ovom mandatu – Bošnjak  Imate li suradnju i kako je i na kojim sadržajima ostvarujete  ? Koliko je to predstavljanje adekvatno i da li bi bilo dobro nešto mijenjati odnosno na koji način, uvjetno rečeno,  male  nacionalne manjine bolje predstaviti u Hrvatskom saboru , u nacionalnom parlamentu ?

S aktualnim saborskim zastupnikom ostvarujemo korektnu i dobru suradnju koja se u ovoj fazi prvenstveno ogleda kroz podršku radu naše udruge i našim projektima. Ta nam je podrška na nacionalnoj razini važna jer daje dodatnu vidljivost i legitimitet aktivnostima koje provodimo na terenu. S druge sadašnji saborski zastupnik gdin Armin Hodžić doprinio je svojim radom u Hrvatskom saboru boljoj vidljivosti bošnjačke nacionalne manjine kao kvalitetnog dijela društva. Kvaliteta njegovog rada je ovisna i o podršci koju uživa od strane manjinskih institucija koje predstavlja.
Što se tiče opće adekvatnosti takvog modela predstavljanja, činjenica je da sustav u kojem jedan zastupnik predstavlja pet različitih nacionalnih manjina nosi svoje objektivne izazove. Svaka od tih manjina ima svoje specifičnosti, povijesni kontekst i prioritetne potrebe u lokalnim sredinama. Zastupniku zasigurno nije jednostavno balansirati i podjednako se posvetiti problemima svih pet zajednica širom Hrvatske.
Kako bi se pozicija i glas takozvanih “manjih” nacionalnih manjina još bolje čuli u Hrvatskom saboru, bilo bi iznimno korisno raditi na daljnjem jačanju institucionalnog dijaloga između saborskog zastupnika i terena. Model koji bi zasigurno podigao kvalitetu predstavljanja temelji se na redovitim i strukturiranim konzultacijama sa stabilnim i aktivnim udrugama i Vijećima na terenu. Na taj način saborski zastupnik dobiva izravne i točne informacije o realnim problemima s kojima se susrećemo u lokalnim sredinama te ih može još konkretnije i efikasnije zastupati kroz rad Sabora i saborskih odbora.

JAČATI INSTITUCIONALNI DIJALOG

-No, mnogi će reći da je za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava najznačajniji upravo lokalni i regionalni nivo. Kako u tom pogledu stoji vaša nacionalna manjina ? Teče šesti saziv manjinske samouprave , vijeća i predstavnika. Imate li uvida kako se mandat odvija ?  Da li se i u kojim segmentima napreduje , a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog?

Slažem se s tezom da je upravo lokalna i regionalna razina ključna za stvarno ostvarivanje manjinskih prava, jer se ovdje rješavaju svakodnevna i životna pitanja naših sugrađana.
Kada analiziramo trenutni, šesti saziv manjinske samouprave, vidimo i pomake, ali i izazove koji se, nažalost, ponavljaju. Ono što s ponosom želimo istaknuti kao konkretan napredak i rezultat naše vlastite inicijative jest osnivanje Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Općini Marčana. To je iznimno značajan korak naprijed jer je time naša zajednica dobila službeni institucionalni glas i u toj sredini, čime širimo prostor za zaštitu i promociju naših prava.
S druge strane, kada govorimo o problemima koji opterećuju rad vijeća, na prvom je mjestu kronični nedostatak stručnog i obrazovanog kadra. Kada usporedimo sadašnji saziv s ranijim godinama, dojam je da smo ranije imali kvalitetniju i profiliraniju strukturu vijećnika. Kada u vijećima nedostaje ljudi s operativnim i stručnim znanjima, pati sama kvaliteta predloženih programa i inicijativa.
Uz to, jedan od najvećih sustavnih problema koji ostaje prisutan iz izbora u izbore jest iznimno slaba izlaznost na manjinske izbore. Glavni razlog tome leži u nedovoljnoj informiranosti građana, ali i u određenom pasiviziranju dijela zajednice. Zbog slabe izlaznosti gubi se puni legitimitet i motivacija, pa Vijeća često ne iskorištavaju sve zakonske mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.
Zbog svega toga, ključno je raditi na edukaciji novih vijećnika, motiviranju mladih i stručnih ljudi te na jasnom razgraničenju uloga između Vijeća i udruga, kako bi manjinska samouprava uistinu bila snažan poluga napretka na lokalnom nivou.

 OSPOSOBLJAVATI KADROVE

Koliko su inače institucije manjinske samouprave , vijeća i predstavnici , važni i za bolji rad manjinskih kulturnih udruga i da li im i kako doprinose njihovom radu?

Institucije manjinske samouprave, vijeća i predstavnici u teoriji i po svojoj zakonskoj svrsi imaju iznimno važnu ulogu u podršci radu manjinskih kulturnih udruga. One bi trebale biti institucionalni oslonac, most prema lokalnim vlastima te pokretač inicijativa koje olakšavaju djelovanje udruga na terenu.
Njihov doprinos radu udruga ogleda se prvenstveno u nekoliko ključnih segmenata:
1. Financijska i logistička podrška: Vijeća iz svojih proračunskih sredstava mogu i trebaju sufinancirati konkretne kulturne programe, projekte i manifestacije koje udruge organiziraju, kao i pomagati u osiguravanju adekvatnih prostora za rad.
2. Institucionalno zagovaranje:Vijeća imaju izravan pristup gradskim i županijskim tijelima te mogu komunicirati potrebe kulturnih udruga na višoj, službenoj razini, otvarajući im vrata za lakšu realizaciju programa.
3. Sinergija i koordinacija: Kada postoji dobra suradnja, Vijeća mogu pomagati udrugama u umrežavanju, pripremi strateških dokumenata te zajedničkom nastupu prema lokalnoj samoupravi i fondovima.
Međutim, da bi taj doprinos bio zaista djelotvoran, ključno je da postoji jasno razgraničenje uloga. Vijeća ne bi trebala preuzimati ulogu izvođača kulturnih programa — jer je to primarna zadaća udruga koje za to imaju iskustvo i ljudske resurse — već moraju djelovati kao savjetodavno, koordinativno i potporno tijelo.
Kada Vijeća i udruge djeluju u sinergiji, poštujući međusobne nadležnosti i usmjeravajući resurse na podizanje kvalitete sadržaja, tada i kulturni rad udruga dobiva sasvim novu dimenziju i znatno veću snagu u lokalnoj zajednici.

OBRAZOVANJE KAO TEMELJ IDENTITEA

Za kulturni i nacionalni identitet svake nacionalne manjine od posebne je važnosti pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu . Kakav je situacija u tom pogledu na vešem području?

Pravo na obrazovanje i njegovanje materinskoga jezika temeljni je stup očuvanja identiteta svake nacionalne manjine. Na području Istre nastava Bosanskog jezika po Modelu C (njegovanje jezika i kulture) već se provodi u nekoliko škola, što je iznimno značajan pomak i dobar temelj za budućnost.
Međutim, smatramo da na tom polju još uvijek postoji velik prostor za napredak. Ključni izazov s kojim se susrećemo jest nedovoljna informiranost samih roditelja. Naime, među roditeljima još uvijek vlada kriva percepcija da se kroz Model C uči isključivo jezik — koji djeca u velikoj mjeri već razumiju i govore. Zbog toga ne prepoznaju uvijek punu vrijednost i važnost upisa djece na taj nastavni program.

Zato smatramo da je izuzetno važno dodatno i kvalitetnije educirati roditelje te im približiti cjelokupan koncept učenja bosanskog jezika po modelu C, kroz koji se uče i povijest, geografija, običaji, tradicija i cjelokupna kulturna baština bošnjačkog naroda.
Uloga naše udruge u tom je procesu iznimno velika. Kako bismo nadoknadili te praznine i pružili cjelovito obrazovanje o našem identitetu, kontinuirano organiziramo brojne kulturne i edukativne sadržaje. Posebno ističemo redovite promocije knjiga i književne večeri, među kojima se izdvaja svečana i iznimno značajna promocija kapitalne Edicije „Bošnjaci”.
Osim toga, naša je Zajednica iznimno ponosna na vlastitu izdavačku djelatnost — izdali smo nekoliko vlastitih knjiga koje su danas dostupne široj javnosti i čitateljima u gradskim knjižnicama, a u prostorima udruge imamo i našu malu knjižnicu koja je na raspolaganju svim članovima i zainteresiranim građanima. Kroz vlastita izdanja, bogat knjižni fond i edukativne radionice dajemo izravnu i trajnu podršku obrazovanju i mladih i odraslih.
Naš je dugoročni cilj u suradnji sa školama i lokalnom zajednicom proširiti obuhvat Modela C na još veći broj škola i učenika, jer su formalno obrazovanje u školama i naši izvanškolski programi najbolji spoj za očuvanje identiteta za generacije koje dolaze.

DVOSMJERNI PROCES

Kako ocjenjujete aktualno stanje kulture  tolerancije u hrvatskom društvu i općenito odnos prema nacionalnim manjinama . Kako razvijati procese integracije i prožimanja s većinskim stanovništvom a čuvati i razvijati svoj kulturni i povijesni identitet. Kako udruge poput vaše tome mogu doprinijeti ?

Kada govorimo o kulturi tolerancije i odnosu prema nacionalnim manjinama, moramo istaknuti da mi u Istri živimo u specifičnom i iznimno poticajnom okruženju. Istarska županija i njezini gradovi i općine već desetljećima prednjače kao primjer suživota, multikulturalnosti i otvorenosti, pa se u našoj lokalnoj sredini osjećamo uvaženo i ravnopravno. Općenito u hrvatskom društvu postignut je dobar zakonodavni i institucionalni okvir, no stvarna kultura tolerancije ne gradi se samo zakonima, već svakodnevnom praksom i životom u zajednici.
Ključ za uspješnu integraciju koja nikada ne smije značiti asimilaciju leži u dvosmjernom procesu. Integracija znači biti aktivni sudionik društva u kojem živiš, doprinositi njegovu razvoju i poštovati njegove vrijednosti, a istovremeno ponosno čuvati, njegovati i prezentirati vlastiti nacionalni, kulturni i vjerski identitet.
Udruge poput Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre u tom procesu imaju presudnu ulogu. Mi nismo i ne smijemo biti zatvoreni otoci koji se bave sami sobom. Naš doprinos razvoju tolerancije i prožimanju s većinskim stanovništvom ostvarujemo kroz nekoliko ključnih smjerova:
1. Otvorenost i uključivost programa: Naši festivali i kulturne manifestacije nisu posvećeni isključivo bošnjačkoj tradiciji — na našim Festivalima uvijek ugošćujemo i domaće KUD-ove iz Istre koji predstavljaju tradicionalne istarske plesove i pjesme. Time odajemo poštovanje i uvažavanje prostoru u kojem živimo te stvaramo istinski prostor susreta dviju kultura.
2. Javnost i dostupnost sadržaja: Naši su programi namijenjeni svim građanima, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Kada donose sevdalinku ispred Zlatnih vrata u Puli ili kod Malina na vitar u Medulinu, naši izvođači stvaraju predivne, zajedničke uspomene i trajne mostove s publikom.
3.Interkulturalna suradnja i dijalog: Kroz zajedničke projekte s udrugama većinskog naroda i drugih nacionalnih manjina te kroz predstavljanje naše povijesti i umjetnosti, razbijamo predrasude i gradimo međusobno uvažavanje, jer se pravo poštovanje uvijek rađa iz upoznavanja.
Vjerujemo da je upravo kultura najsnažniji medij za spajanje ljudi. Nastavit ćemo raditi na tome da naša baština bude ponos bošnjačkog naroda, ali i prepoznatljiv, vrijedan dio ukupnog kulturnog identiteta Istre i Hrvatske.

Autor; Stojan Obradović

Tekst je dio projekta  NACIONALNE MANJINE U RH  (12/2026 ) koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija