RADIMO NA PROJEKTIMA INTEGRACIJE

Intervju: Tatjana Grubić, predstavnica ruske nacionalne manjine u Gradu Splitu

Sustavno se radi na projektima vezanim za integraciju pripadnika ruske manjine u hrvatsku zajednicu kroz razna putovanja, različite radionice i sastanke. Predstavnik također pruža financijsku pomoć Ruskom kulturnom društvu „Izvor„ u Splitu čiji je rad prepoznat od građana koji rado posjećuju njegove projekte. No, suradnja s Gradom i Županijom traži jače partnerske odnose, koji, na žalost, u posljednje vrijeme nisu uvijek na odgovarajućoj razini. To se posebno odnosi i na prisustvovanje događajima koje organiziraju manjine za što bi lokalne strukture mogle pokazati veći interes, jer nacionalne manjine ne samo da predstavljaju svoju kulturu i baštinu, već doprinose i cjelokupnoj gradskoj kulturi.

Kako vidite položaj vaše manjine u gradu Splitu i kakav je odnos građana prema vama?

Ruska nacionalna manjina u Splitu već je dugi niz godina prilično aktivna zahvaljujući radu Ruskog kulturnog društva IZVOR-SPLIT i predstavnika ruske nacionalne manjine u Splitu od 2023. godine. Cijelo to razdoblje karakterizira dobar stav građana grada, koji ne samo da posjećuju kulturne događaje, već i sudjeluju u provedbi projekata.

Kako ocjenjujete vašu suradnju s Gradom Splitom, jeste li zadovoljni odnosom u odnosu na vaše potrebe? Jeste li zadovoljni načinom i visinom financiranja? Je li riješeno pitanje prostora za vaše aktivnosti i aktivnosti vaše udruge?

Suradnja Ruskog kulturnog društva IZVOR-SPLIT s gradom Splitom bila je prilično plodna u posljednjih 9 godina. Grad financira projekte, iako ne uvijek u cijelosti, kako je navedeno u proračunu projekta. Suradnja s predstavnikom ruske nacionalne manjine u Splitu također je prilično visoka, unatoč činjenici da prostor za predstavnika još nije osiguran, što stvara određene poteškoće u radu na poslovima ruske manjine.

PROBLEM PROSTORA

Smatrate li da ima neriješenih pitanja i prostora za poboljšanje suradnje na razini grada?

U odnosima s gradom postoji samo jedna neriješena točka, a to su prostorije za predstavnika. Nadamo se da će se to pitanje riješiti u bliskoj budućnosti.

Koji su vaši planovi i programi u narednom razdoblju i na čemu ćete raditi?

Predstavnik ruske nacionalne manjine u Splitu provodi projekte vezane za integraciju pripadnika ruske manjine u hrvatsku zajednicu kroz razna putovanja, različite radionice i sastanke. Predstavnik također pruža financijsku pomoć Ruskom kulturnom društvu u Splitu te aktivno sudjeluje i u provedbi projekata.

U Splitu se dva puta godišnje vrši smotra djelovanja udruga nacionalnih manjina na kulturnom planu. Riječ je o manifestacijama u povodu Dana grada i proslave svetog Dujma 7. svibnja i obilježavanje Dana ljudskih prava 10. prosinca. Smatrate li da bi nacionalne manjine mogle organizirati još neku zajedničku manifestaciju, ili udruženo djelovati na nekom projektu i kojem?

Da, smatramо  da bi nacionalne manjine mogle organizirati još neku zajedničku manifestaciju, npr. možda bi mogli udruženo djelovati na nekom projektu posvećenom Danu ljudskih prava.

Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati?

Suradnja s Gradom i Županijom doista podrazumijeva partnerske odnose, koji, na žalost, u posljednje vrijeme nisu uvijek na odgovarajućoj razini. To se odnosi i na prisustvovanje događajima koje organiziraju manjine, kao i na oglašavanje Grada o održanim događajima. Voljeli bi vidjeti veći interes Grada, jer nacionalne manjine ne samo da predstavljaju svoju kulturu i baštinu, već i ulažu napore u cjelokupnu sliku gradske kulture, osjećajući se kao punopravni građani.

JAČATI PARTNERSKE ODNOSE

Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?

Da, Operativni programi Vlade za nacionalne manjine su potaknuli veću aktivnost ruske nacionalne manjine koja ima dovoljnu svijest o benefitima u ostvarivanju svojih projekata. Zbog toga sve više pripadnika ruske nacionalne manjine u Splitu i SDŽ sudjeluje u realizaciji projekata i rješavanju nekih privatnih problema.

Kako vidite odnos medija prema vama i vašem djelovanju? Ima li u tom odnosu prostora za poboljšanje suradnje, a time i za veću vidljivost vašeg djelovanja i uvažavanje vaših potreba i problema?

Na žalost, mediji posljednjih godina nisu posjećivali naše događaje pa je šteta da šira javnost ne zna za događaje ruske manjine u Splitu. Voljela bih da se odaziv na naše pozive poveća.

U posljednje vrijeme sve češće se pojavljuju zahtjevi za promjenama ustavnog položaja manjina u RH, kako u pogledu njihovog financiranja, ograničavanja prostora djelovanja pa do promjena u njihovoj zastupljenosti kako u tijelima lokalne samouprave tako i na razini Sabora RH. Što mislite o tim zahtjevima i kako ocjenjujete ukupnu riješenost položaja nacionalnih manjina u RH? Ima li potrebe za promjenama i u kom smislu bi vi eventualno predlagali promjene?

Današnji ustavni položaj manjina u RH potpuno zadovoljava rusku nacionalnu manjinu u Splitu.

OČUVATI STEČENA PRAVA

Dosta se govori o negativnim utjecajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva pokazavši značajan pad udjela nacionalnih manjina što je u nekim segmentima i sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Koliko su i kako po vašem mišljenju ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku, odnosno ostvarivanje manjinskih prava?

Što se tiče ruske nacionalne manjine u Splitu i SDŽ karakterističan je porast sve više pripadnika ruske manjine.

Broj pripadnika nacionalnih manjina se smanjuje ne samo na razini Splita, nego i županije te cijele RH. Neke manjine u tom procesu gube određena prava (na financiranje, prostor za djelovanje, korištenje jezika…). Mislite li da bi se u takvim slučajevima trebalo (kao što je to učinjeno u nekim jedinicama lokalne samouprave) neka prava manjina tretirati kao stečena (npr. financiranje, upotreba jezika)?

Mislim da u takvim slučajevima treba, kao što je to i učinjeno u nekim jedinicama lokalne samouprave, neka prava manjina tretirati kao stečena prava (npr. financiranje, upotreba jezika).

Kako gledate na posljednja zbivanja prilikom kojih je došlo do incidentnih situacija. Stvaraju li takvi ekscesi među pripadnicima nacionalnih manjina nelagodu pa i strah da bi moglo doći do eskalacije takvih pojava koja bi onda, eventualno imala i teže posljedice?

Da, stvara se određena nelagoda zbog takvih ekscesa.

Kako ocjenjujete stanje tolerancije u hrvatskom društvu kada su pitanju nacionalne manjine? Da li se standardi poboljšavaju ili narušavaju? Da li su posljednji događaji istovremeno i izazov za manjine? Kako se s tim nositi i što mislite da bi trebalo poduzimati?

Tolerancija civilnog društva u Hrvatskoj je prilično visoka, ali istovremeno postoji i određeni strah od incidenata povezanih s političkom situacijom.

Autori: Pero Jurišin – Stojan Obradović

 Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA  koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita