ZAJEDNICA TALIJANA OBILJEŽILA GODIŠNJICU JEDNOG OD ZAČETNIKA MODERNE HRVATSKE HISTORIOGRAFIJE

Zajednica Talijana Split organizirala je zapaženo predavanje o hrvatskom povjesničaru Šimi Ljubiću povodom 130 godišnjice njegove smrti . Predavanje je održao profesor Antonio Fares iz Pescare, koji je inače delegat Udruge talijanskih Dalmatinaca u svijetu (ADIM). Profesor Fares je kao profesor talijanskog i latinskog jezika te povijesti i zemljopisa vrsni poznavatelj dalmatinske kulture pa time i vremena u kojem je živio i radio Ljubić. . Profesor Fares se posebno osvrnuo na značaj radova u kojima se Ljubić bavio ulogom talijanskog jezika u kulturnom životu toga doba, a kojim su se služili i književnici koji su pisali na hrvatskom jeziku. Sam Ljubić se izjašnjavao kao Hrvat i aktivno je sudjelovao u narodnom preporodu te je bio  upraviteljem Arheološkog muzeja u Splitu, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i ravnateljem Narodnog muzeja u Zagrebu. Njegove rasprave, a  posebno zbirke povijesnih vrela temeljna su djela hrvatske povijesti pa ga se smatra jednim od začetnika moderne hrvatske historiografije.

 Zajednica Talijana Split organizirala je izuzetno zanimljivo predavanje o Šimi Ljubiću (Simeonu Gliubichu), teologu i znamenitom povjesničaru, geografu, slavisti i političaru, rođenom 1822. godine u Sarom Gradu na Hvaru. Kako je pojasnila predsjednica Zajednice Antonela Tomaš Tudor, ove godine se navršava 130 godina od njegove smrti pa je to bio izravan povod da se organizira jedno ovakvo predavanje kojim bi se podsjetilo na tog znamenitog i zaslužnog znanstvenika i dalmatinskog Hrvata.

Predavanje o njemu je održao profesor Antonio Fares iz Pescare, koji je inače delegat Udruge talijanskih Dalmatinaca u svijetu (ADIM). Profesor Fares je kao profesor talijanskog i latinskog jezika te povijesti i zemljopisa vrsni poznavatelj dalmatinske kulture pa time i vremena u kojem je živio i radio Ljubić. Stoga je u svom predavanju uspio dočarati svu turbulentnost tog vremena, političke prilike i previranja te izuzetno zanimljiv životni put istaknutog Hvaranina. i slikovito prikazao. Kao prvu zanimljivost je spomenuo samo ime na talijanskom rekavši da je prvotno školovanje Ljubić završio na talijanskom jeziku.

Kasnije je studirao u Zagrebu i Beču postavši prvo profesorom u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, a potom upraviteljem Arheološkog muzeja u Splitu te  bivajući izabran za redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i ravnateljem Narodnog muzeja u Zagrebu, na kojoj dužnosti je ostao do umirovljenja. Ujedno je osnivač Hrvatskog arheološkog društva i pokretač njegovog glasila. Pisao je o odnosima Južnih Slavena i Mletačke Republikeka, o Markantunu de Dominisu, Petru Hektoroviću, a zadužio je Budvu, Skradin i Hvar objavom njihovih srednjevjekovnih statuta.

Profesor Fares je posebno istaknuo njegov “Biografski rječnik znamenitih ljudi Dalmacije” (Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia iz 1856. g.) te  “Ogledalo književne povijesti jugoslavjanske” iz 1864-1869.g., kao i vrijednu numizmatičku studiju “Opis jugoslavenskih novaca” iz 1875. g. Profesor se posebno osvrnuo na značaj radova u kojima se Ljubić bavio ulogom talijanskog jezika u kulturnom životu toga doba, a kojim su se služili i književnici koji su pisali na hrvatskom jeziku. Sam Ljubić se izjašnjavao kao Hrvat i aktivno je sudjelovao u narodnom preporodu.

Njegove rasprave, a  posebno zbirke povijesnih vrela temeljna su djela hrvatske povijesti pa ga se smatra jednim od začetnika moderne hrvatske historiografije. Ljubić je umro 1896. godine u rodnom Starom Gradu, gdje se nalaze njegova kuća i mauzolej koje je osobno dao izgraditi.

Predavanje su pratili brojni članovi Zajednice, ali i ljubitelji talijanistike i povijesti Dalmacije.(STINA)