ZA SLJEDEĆU ŠKOLSKU GODINU MORAJU SE PRIPREMITI DODATNE MJERE KOJE ĆE POMOĆI DJECI IZ RANJIVIH SKUPINA

Print Friendly, PDF & Email

Intervju: Sanja Brajković , direktorica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak i koordinatorica REYN mreže za Hrvatsku ( Mreža podrške romskoj djeci) povodom apela  REYNa  evropskim vladama  za pomoć Romima i romskoj djeci u otklanjanju posljedica korona krize

 ZA SLJEDEĆU ŠKOLSKU GODINU MORAJU SE  PRIPREMITI  DODATNE MJERE KOJE ĆE POMOĆI DJECI IZ RANJIVIH SKUPINA

U novom obrazovnom modelu škole na daljinu jednostavno se zaboravilo da neka djeca za to nemaju uvjeta, znanja, vještina, tehničkih mogućnosti i posebno  odgovarajuću roditeljsku podršku  jer je poznato da je angažman, pomoć i podrška  roditelja u ovom obrazovnom modelu bila od izuzetnog značaja, a  to mnoga romska djeca iz potpuno objektivnih, egzistencijalnih razloga i teškoća s kojima se suočavaju pripadnici romske zajednice nisu imal . I zato moramo shvatiti i prihvatiti da određene grupacije djece imaju izraženih problema s ovakvim tipom nastave koji nas možda očekuje djelom i u slijedećoj školskoj godini i onda moramo na to reagirati dodatnim mjerama, a ne samo mantrati kako smo ustrojili odličan sustav koji se pokazao u praksi. Prakse su različite i rezultati su različiti.  

-Mreža podrške romskoj djeci (REYN)  nedavno je upozorila da je izbijanje pandemije COVID-19 donijelo novi izazov, povrh onih već postojećih i dugotrajnih, pogoršavajući tešku situaciju u kojoj žive mnoge romske zajednice te smatra da je neophodno hitno skrenuti pažnju na romsku djecu i porodice koji su obično zanemareni. U svom javnom priopćenju  apeliraju na  sve europske države ali i EU da poduzmu konkretne , odgovarajuće i brze mjere kako bi se izbjegle mnoge teške posljedice. Da li je taj apel došao i do Hrvatske i kako kao koordinatorica REYNa za Hrvatsku uopće procjenjujte našu aktualnu situaciju na tom planu ?

S obzirom na to što se sve dešava s covidom nekima se može učiniti da je ugroženost nekih grupacija beznačajna pa samim tim mnogi problemi i ostaju što se kaže ispod radara, a u to svakako spada i problematika Roma i posebno romske djece koja žive u izrazitom siromaštvu i što još sada dodatno opterećuje čitavu situaciju, najčešće u segregiranim  područjima odnosno naseljima. Možemo reći da se u Hrvatskoj na tu situaciju reagiralo, posebno iz pozicije nevladinog sektora, a treba kazati i da je ministarstvo znanosti i obrazovanja prepoznalo barem potrebu da se na neki način reagira kada su u pitanju obrazovni problemi romske djece pa je REYN Hrvatske u suradnji s MZO osmislio jedan upitnik za škole koji smo počeli primjenjivati vrlo brzo nakon što je počela škola na daljinu te smo tražili podatke o tome kako su se u tom procesu snašla romska djeca i da li uopće sudjeluju u tom procesu. I dobili smo podatke da skoro trećina romske djece nije redovito sudjelovala u tom novom obrazovnom procesu, a problem se dalje proširio jer je stalno rastao broj romske djece koja su odstajala i izbivala iz tog obrazovnog procesa. Tako je nedvojbena činjenica da su ta djeca izgubila dio školske godine te da nisu bila u ravnopravnom položaju pa to bez sumnje traži i nameće potrebu za dodatnim intervencijama za buduću školsku godinu. Posebno i zato što se to u velikoj mjeri propustilo učiniti u ovoj školskoj godini. 

  • REYN u svom apelu upozorava da je romska populacija najbrojnija manjina u Evropi, od kojih su 80 posto djeca i porodice koje žive u siromaštvu, bez adekvatnog stambenog prostora. Mnoga nemaju pristup električnoj energiji, tekućoj i pitkoj vodi, te kanalizaciji. Na njihove živote utječu prisilne deložacije, slab pristup osnovnim obrazovnim i zdravstvenim uslugama, te uslugama socijalne pomoći, kao i rastuća diskriminacija, segregacija i isključivanje. Imamo li uvida  da li je i koliko romska populacija bila više pogođena epidemijom korone i kako se uopće  u toj populaciji ( kojim mjerama ) boriti protiv te epidemije s obzirom na okolnosti u kojima Romi žive ?

 TREBAJU NAM RAZLIČITA RJEŠENJA

REYN Hrvatska uvije na romsku djecu gleda poglavito iz perspektive obrazovanja jer to jeste ključni dio naše misije, iako briga za djecu nikad ne počinje s obrazovanjem niti se na to isključivo može svesti. Kada se radi o razvoju i dobrobiti romske djece situacija je tu vrlo složena i zahtjevna i traži međusektorsku suradnju. U tom kontekstu smatramo da se svakako treba osloboditi jedne dosta raširene predrasude, a to je da postoji samo jedno, isto rješenje za svu djecu pa i za sva područja gdje žive Romi.  Mislim da su taj problem upravo u  ovoj situaciji prepoznali neke škole, vrtići i civilne udruge te da su ponudili i  različita rješenja kako bi se pomoglo romskoj djeci. Tako je vrlo zanimljiv primjer iz  mjesta Orehovice gdje je pokrenuta akcija da romska zajednica koja tamo živi dobije besplatni internet što je romskoj djeci otvorilo značajne mogućnosti. U nekim drugim mjestima odnosno školama pružila se značajna pomoć i podrška romskim pomagačima  u nastavi  ( kompjutorska tehnika i sl.) tako da su oni mogli vrlo kvalitetno odraditi svoj dio posla, pa čak i za djecu koja se  nisu mogla uključiti u on line nastavu. Oni su im tiskali radne listiće i  na druge načine pomagali njihovo sudjelovanje u obrazovnom procesu koji se odvijao u posebnim okolnostima.

U  našoj javnosti zabilježene su neke kritičke inicijative ( npr inicijativa prof.  Antonije Petričušić , članice Savjetodavnog odbora  Vijeća Europe za praćenje ostvarivanja okvirne Konvencije za prava nacionalnih manjina )  vezano za  probleme organizacije škole na daljinu koja je u nekim aspektima dodatno dovela u pitanje kvalitetu obrazovanja pojedinih ranjivih skupina i posebno romske djece.  Imate li uvida da li su te inicijative dale nekog rezultata ?

Polazeći od te inicijative , GONG je npr ( čiji smo i mi članica ) uputio otvoreno pismo u kojem se ponovno i dodatno upozorilo na probleme organizacije škole na daljinu s kojima se susreću ranjive skupine. Mi shvaćamo da je obrazovni sustav morao brzo reagirati i iznaći određena rješenja nakon početka epidemije. No, sada s jednim odmakom možemo kazati da je očuvan sustav  i osigurano obrazovanje mnoge djece, ali ne sve odnosno da neka u tome nisu mogla dovoljno kvalitetno sudjelovati. Naime, u novom obrazovnom modelu škole na daljinu jednostavno se zaboravilo da neka djeca za to nemaju uvjeta, znanja, vještina, tehničkih mogućnosti i posebno  odgovarajuću roditeljsku podršku  jer je poznato da je angažman, pomoć i podrška  roditelja u ovom obrazovnom modelu bila od izuzetnog značaja, a  to mnoga romska djeca iz potpuno objektivnih, egzistencijalnih razloga i teškoća s kojima se suočavaju pripadnici romske zajednice nisu imali . I zato moramo shvatiti i prihvatiti da određene grupacije djece imaju izraženih problema s ovakvim tipom nastave koji nas možda očekuje djelom i u slijedećoj školskoj godini i onda moramo na to reagirati dodatnim mjerama, a ne samo mantrati kako smo ustrojili odličan sustav koji se pokazao u praksi. Prakse su različite i rezultati su različiti.   

ZABORAVLJENI PREDŠKOLCI

  • Da li REYN Hrvatske u tom pogledu priprema neke inicijative , projekte , programe ?

Konkretno u ovom momentu mi u našoj organizaciji sada smo usredotočenu upravo na djecu predškolske dobi koji će na jesen krenuti u škole. Pripremili smo i podijelili 150 odgojno-obrazovnih paketa jer smo između ostalog utvrdili da su upravo djeca predškolske dobi bili veliki gubitnici ove krize i obrazovnih redukcija i deficita koji su je pratili. Predškola je izuzetno važna, a posebno je važna za djecu koja dolaze iz ranjivih skupina dakle i naše male Rome ( i npr. njihove izražene probleme s hrvatskim jezikom ) . Tako naši obrazovni paketi ( slikovnice , upute za roditelje…) ) nastoje bar malo pomoći u popuni te praznine.  Namjeravamo utemeljiti i jedan mali fond za pomoć školama koje bi organizirale različite akcije dobrodošlice novim školarcima  s posebnim naglaskom na integraciju djece iz ranjivih skupina. Naravno, nastavljamo dalje s nizom zagovaračkih aktivnosti koje trebaju potaknuti relevantne institucije da se puno više posvete ovim temama. REYN je inače poznat po tome da pruža primjere dobre prakse odnosno da  praktičnim radom pokazuje kako se stvari mogu mijenjati, iako su  za dublje promjene nužne i nove javne politike i strategije, a mnoge aktualne treba  dorađivati  i na tome ćemo intezivno raditi.

IZVUĆI POUKE IZ KRIZE

  • Što možemo očekivati ? Ima li možda šansi da kriza pokrene i neke pozitivne procese kada su Romi u pitanju ?
  • Prije svega željela bi reći da je REYN organizacija koja ne mijenja niti romsku kulturu niti romska naselja ni same Rome . Mi sebe vidimo kao organizaciju koja mijenja sustav i koja priprema sustav da bude spreman za djecu koja dolaze iz ranjivih grupa . Drugim riječima mi volimo reći da mi ne radimo s Romima , mi radimo za Rome. Ono što je nama jako bitno i što želimo postići je participacija, da Romi participiraju u odgoju i obrazovanju svoje djece, a za to treba pripremiti odgojno-obrazovni sustav. Svaki je roditelj zainteresiran da u tome sudjeluje , ali je pitanje kolike i kave mu mogućnosti sustav za to pruža. I ova obrazovna kriza pokazala je zanimljive stvari. Iako nismo imali sustavnih istraživanja imamo indikacija i informacija koji govore da je dio djece koji su do ove nove obrazovne situacije bili da tako kažemo «nevidljivi»  u ovoj novoj situaciji su došli do izražaja ako su imali određene digitalne vještine i potporu jer su imali stalnu povratnu informaciju kako uče i kako napreduju. A nastavnici su bili izuzetno angažirani jer su osjetili to novu motivaciju kod mnoge djece. Tako je dio djece u ovom novom sustavu, bez obzira na njegove nedostatke i probleme koji su nekima štetili,  sigurno profitirao i na neki način postao uvažen od same školske zajednice jer se škola promijenila i počela koristiti drugačije načine poučavanja  te otkrivati neku djecu  koja su to tada da tako kažemo ostajali sa strane. I zato mislim da iz ovoga možemo izvući zanimljive pouke i početi razmišljati o nekim novim obrazovnim strategijama i metodama koje nam mogu pomoći u daljnjem obrazovnom radu  uopće te s ranjivim skupinama 

RAZLIČITOST KAO  ČINILAC KVALITENIJEG OBRAZOVANJA  

  • Koji su vam najznačajniji projekti na kojima trenutno radite ?

Pa mislim da bi u svakom slučaju trebalo istaknuti naš program «Zajedno stariji i djeca « . Mi smo na dvije lokacije u Sisku i Orehovici u Međimurju otvorili tzv. « Centre igre « , a koji su tako koncipirani i opremljeni da jednostavno privlače i roditelje da dođu i sudjeluju u igri svoje djece ili druženju  i to postaje mjesto i igre i susreta, a za Rome je to vrlo bitno jer je to prostor i koncept koji doprinosi prevladavanju segregacije kojoj su oni u velikoj mjeri izloženi i jačanju socijalne kohezije u široj zajednici gdje Romi žive. Značajno je i zanimljivo da su ovi centri radili i u vrijeme korone na jedan digitalni i online način i da  je to posebno dobro primljeno.  Naravno i dalje smo  najviše angažirani na pitanjima promocije romske kulture i romskog jezika odnosno romskih jezika  i na tome dugo i sustavno radimo.  Izdali smo više slikovnih rječnika ( jedan je bajaškorumunjsko – hrvatski rječnik , a drugi je romani chib – hrvatski rječnik). Time smo željeli ne samo pomoći romskoj djeci da lakše uče hrvatski već i da  hrvatska zajednica bude upućena u to kakvi jezici postoje pa da ih mogu i sami učiti. A posebno smo željeli da se time upoznaju odgajatelji, učitelji i nastavnici koji rade s romskom djecom te da  oni mogu i prenijeti tu kulturu u okruženje u kojoj rade s tom djecom. Među budućim projektima pak istaknula bi programe kojima ćemo početi zagovarati i promovirati različitost među profesionalnim osobljem s ciljem osvještavanja odraslih o značaju upoznavanja djece s bogatstvom, s značajem, s prednostima različitosti, s svim onim pozitivnim što različitosti mogu donijeti svakoj kulturi i pomoći djeci  u njihovom odgojno-obrazovnom razvoju.

Antun Brađašević

Show More