Što donosi Središnji registar stanovništva nacionalnim manjinama u RH?– aktualni panel ovogodišnjih 52. Lipovljanskih susreta

1 mjesec ago

Broj pregleda: 2.045

Dana 29. kolovoza 2026. u Narodnoj knjižnici i čitaonici, u Lipovljanima, u okviru ovogodišnjih Lipovljnskih susreta održaan je panel na temu „Središnji registar stanovništva i nacionalne manjine u RH“. Sudjelovali su: Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, Mirela Balint, voditeljica Službe za prava nacionalnih manjina u Sektoru za nacionalne manjine, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, i Mirjana Oluić, zamjenica župana iz reda srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije. Voditelj panela je bio Josip Krajči. I ove godine pokrovitelji cijele manifestacije bili su Vlada Republike Hrvatske, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH, Savjet za nacionalne manjine RH, Ministarstvo kulture i medija i Sisačko-moslavačka županija. Zemlja partner ovogodišnjih Lipovljanskih susreta bila je Ukrajina.

Prije početka panel rasprave, Nikola Horvat, predsjednik Odbora za organizaciju ”Lipovljanskih susreta 2026.” i načelnik općine Lipovljani, pozdravio je sve prisutne, zahvalio im za dolazak. On je izrazio zadovoljstvo što su i ovogodišnji 52. Lipovljanski susreti okupili veliki broj pripadnika nacionalnih manjina i što se nastavlja tradicija jer mnogi smatraju kako je upravo ovo jedna od najvažnijih manifestacija tijekom godine koja doprinosi uvažavanju i poštovanju različitosti u RH kao i poštovanju Ustavom zajamčenih manjinskih prava. Pohvalio je i temu panela jer je vrlo aktualna i doprinjet će boljem informiranju. Potom se krenulo s uvodom i obrdom teme.

Glavno je pitanje što Središnji registar stanovništva donosi nacionalnim manjinama? Hoće li im olakšati rad, ili će izazvati strah od gubitka prava i kako iskoristiti dragocjeno vrijeme do 2034. godine, kad će se početi primjenjivati skupljeni podaci u Središnjem registru? O tome su se očitvali sudionici panela a svakako s posebnom pozornošću pratilo se ono što su rekli predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga te predstavnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Mirela Balint.

Sudjelujući u raspravi Mirela Balint, voditeljica Službe za prava nacionalnih manjina u Sektoru za nacionalne manjine Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u svom je izlaganju posebno istakla da će podaci o pripadnicima nacionalnih manjina od početka 2034. godine biti preuzeti iz popisa birača u Središnji registar stanovništva. Do 31. prosinca 2033. pripadnici nacionalnih manjina mogu dati podatke ( izjavu ) o svojoj nacionalnoj pripadnosti za upis u Središnji registar stanovništva, a građani će svoju nacionalnu pripadnost moći provjeriti putem sustava e-građani. Građani će imati mogućnost pravodobno provjeriti jesu li njihovi podaci točni , odnosno reagirati ako nisu. Porezna uprava ima odgovarajuće podatke o građanima Hrvatske, tako da će svatko moći provjeriti svoje podatke online ili izravno u Poreznoj upravi. Važna poruka je upravo u tome da se ne čeka da se podaci automatski prenose 2034. već da se iskoristi prelazno razdoblje do kraja 2033. u kojem građani mogu aktivno urediti svoj status. Središnji registar će u buduće imati veliku praktičnu važnost za utvrđivanje broja pripadnika pojedinih nacionalnih manjina o čemu će prema sada važećim zakonima ovisiti i neka njihova prava .

Rezultati popisa stanovništva 2021. godine ukazuju na značajan pad ukupnog broja stanovništva u Hrvatskoj. Još veći pad dogodio se u manjinskim zajednicama. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj pripadnika nacionalnih manjina u RH, bio je 328.738, a prema popisu iz 2021. godine, taj broj iznosi 240 079 pripadnika, što znači da se tijekom 10 godina, iz više razloga, smanjio za čak 88 659 osoba, što je čak 26,8% manje tijekom tih 10 godina.

Rezultati popisa stanovništva utjecali su izravno na gubitak nekih prava pripadnika nacionalnih manjina, kod primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koje s temelje na broju pripadnika manjina.

Što činiti da se to dalje ne smanjuje, ili vrati na prijašnje stanje? Odgovori se moraju pokušati naći. O svemu treba educirati članove vijeća nacionalnih manjina, ali i pripadnike manjina.

U panel raspravu su se, kao sudionici i predstavnici manjina, uključili Slavko Burda, predsjednik UKPD Kobzar iz Zagreba i Damir Malina, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine u Bjelovarsko bilogorskoj županiji, pitanjima koja zanimaju i pripadnike njihove manjinske zajednice.

Na kraju je zaključeno kako ima još puno posla pred pripadnicima zajednica nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali da ima još dosta vremena za sav posao i da im u tome podaci iz Središnjeg registra stanovništva mogu znatno pomoći. U svakom slučaju tema ovog panela je vrlo zanimljiva i aktualna i tek će o njoj itekako biti riječi u vremenu koje tek dolazi.