ZA POTICANJE AKTIVIZMA MLADIH VAŽNO JE GRADITI POVJERENJE I SURADNJU I S NOSIOCIMA VLASTI – Intervju : Maša Cek , izvršna direktorica udruge DELTA

Mladi nemaju povjerenja u institucije jer u krajnjoj liniji ni ne znaju kako funkcioniraju pa npr. misle u da u uredima  njihovog grada ili općini sjede predstavnici stranaka a ne zaposlenici uprave. Zato držimo vrlo vrijednim projekte koje smo ostvarili s predstavnicima lokalne samouprave. Oni su jako vrijedni jer spajaju, informiraju i educiraju ne samo mlade već i donositelje odluka. Na neki način ih pripremaju na dijalog, na zajednički rad i provedbu različitih ideja i istinsku i pravu suradnju. I konkretno se kroz te projekte i radilo na nekim pitanjima i problemima koje mladi u tim sredinama drže najznačajnijim. Čitav proces vodi  jačanju povjerenja i to tako da se rješavaju neki problemi, da se nešto mijenja, da se glas mladih čuje …

Udruga DELTA  izrasla je kao samostalna organizacija 2008. godine iz tadašnjeg GONG-ovog područnog ureda u Rijeci. Svrha osnivanja bilo je osnaživanje građana, građanskih inicijativa i udruga građana na području Republike Hrvatske, radi jačanja njihovog utjecaja na društvene procese i razvoj demokratskog i civilnog društva kroz informiranje, savjetovanje i izobrazbu. U daljnjem razvoju DELTA se posebno fokusirala na područja rada s mladima , konkretno osnaživanje mladih za osobni i interpersonalni razvoj te sudjelovanje u društvenim procesima.

Udruga djeluje u području građanskog odgoja i obrazovanja, volontiranja, strukturnog dijaloga, rada s mladima, politika za mlade i društveno-korisnog učenja. Udruga je trenutno angažirana na nizu projekata koji se bave razvojem društvenog i građanskog aktivizma mladih kao što su „Uključivanju mladih u kreiranje lokalnih politika„ ili „Jačanje dijaloga mladih i donositelja odluka na lokalnoj razini„ no i međunarodnih s ciljem upoznavanje i razmijene praksi u radu s mladima na poticanju njihovog društvenog aktivizma. Kakva su uopće iskustva i koji su problemi ali i perspektive u razvoju građanskog aktivizma mladih i što to može donijeti mladima ali i njihovim lokalnim sredinama i društvu uopće razgovarali smo s Mašom Cek, izvršnom direktorica udruge DELTA

Udruga DELTA posebno je fokusirana na rad s mladima, posebno na osnaživanje njihove uloge u društvu odnosno njihovog sudjelovanja u društvenim procesima, njihov politički i uopće širi društveni angažman, rad u lokalnoj zajednici itd. Kako uopće procjenjujete aktualnu situaciju mladih kada je u pitanju njihov građanski aktivizam ?

Kada pričamo o građanskom aktivizmu, aktivizmu mladih treba najprije reći kao on zapravo odražava aktivizam čitavog društva. Aktivizam u hrvatskom društvu u prosjeku je dosta nizak, znatno niži od europskog prosjeka pa je samim tim i aktivizam mladih na dosta niskim granama. Prema „Istraživanju mladih u Hrvatskoj 2018./2019. („Gvozdanović i suradnici”) više od 60 posto mladih se nikad nije uključilo u neki oblik aktivnosti u zajednici (ni volontiranje ). Prema istraživanju političke pismenosti iz ove godine koje je vodio Institut za društvena istraživanja u Zagrebu vidi se da su mladi ne samo neuključeni u nekakve aktivističke procese već su i slabije politički pismeni odnosno imaju prilično slaba znanje o  osnovnim političkim pojmovima koji su potrebni da bi se aktivno sudjelovalo u jednom demokratskom društvu, a ono što su pokazala oba ova spomenuta istraživanja jeste da mladi imaju vrlo slabo, odnosno nisko povjerenje u institucije sustava, a pogotovo u bilo kakve institucije političke prirode. Znači, imamo jednu atmosferu nepovjerenja s jedne strane i neznanja s druge strane, a sve  uronjeno u neku opću pasivnost čitavog društva u kojem živimo i onda kao neku krajnju rezultantu imamo i nisku ili nedovoljnu aktivnost i aktivizam mladih. No, treba isto tako istaći da ima i čitav niz primjera gdje mladi nastupaju vrlo angažirano, gdje zapravo pokazuju potencijal koji bi puno šire mogao obilježavati pa i krasiti čitavu generaciju. Mladi su se nizom aktivnosti npr. uključili na potresom pogođena područja Sisačko – moslavačke županije , imaju zanimljive prosvjedne akcije u vezi klimatskih promjena itd. No, njihovo uključivanje kroz institucionalne oblike je nedovoljno kao npr. njihovo sudjelovanje u donošenju odluka kroz neka predstavnička tijela, vijeća učenika , studentske zborove i Savjete mladih. Mnogi i ne znaju za njihovo postojanje, a pitanje je da li ih i kada znaju za njih doživljavaju kao svoje .

ATMOSFERA NEPOVJERENJA I NEZNANJA

• Što su bili ključni motivi da se vaša udruga usredotoči na pitanja rada s mladima ?

Ono što našu udrugu pokreće od njenog nastanka 2008. godine ( mi smo prvotno djelovali kao GONGOV područni ured da bi se kasnije osamostalili  kao zasebna udruga) i naš rad na podizanju građanskog aktivizma postepeno smo usmjerili baš na mlade odnosno na njihovo osposobljavanje, educiranje i motiviranje jer bi oni potencijalno trebali biti značajni nosioci društvenog aktivizma, jer mladi su ti koji nose veliki potencijal kreativnosti, inovativnosti, energičnosti itd. Oni su ti koji traže više, koji traže bolje, koji traže i donose promjene. Mladi su jedna široka i heterogena  skupina od 15te do 30 godine, tu su mladi u obrazovanju, mladi u svijetu rada ili mladi koji traže da uđu u svijet rada, koji traže zaposlenje ili žele pokrenuti neki vlastiti posao, mladi koji zasnivaju obitelj itd. , a ono što ih povezuje jeste taj njihov novi početak i relativno slabiji položaj u društvu, nedostatak iskustva (koje se nekad i iskorištava). DELTA zapravo kroz svoje djelovanje i programe želi osnažiti mlade, dati im vještine i znanja kako bi nešto napraviti u društvu, kome se i kako obratiti u slučaju kršenja nekih njihovih prava, kome se obratiti kako bi neke svoje i inicijative i ideje mogli provesti u djelo. Tu je i građanski odgoj i obrazovanje, jedna ključna sastavnica koja u hrvatskom društvu jako nedostaje, iako je to sastavni dio obrazovnih sadržaja i jedna tekovina Europske unije koje smo i mi članovi, a mi smo nažalost i po tome u EU negdje pri dnu. Dakle, mi kroz svoje programe i projekte nastojimo educirati mlade o njihovim pravima, radimo s predstavničkim tijelima mladih, dakle s učeničkim vijećima, studentskim zborovima i savjetima mladih kako bi oni što bolje radili i predstavljali mlade. Ali ne treba zaboraviti da treba raditi i s drugom stranom, s donositeljima odlukama pa smo usmjereni i na rad s predstavnicima i dionicima lokalnih vlasti odnosno uprava i samouprava i to upravo kako bi se stvorila jedna pozitivna klima i okruženje u kojoj mladi mogu provesti svoje ideje i gdje postoje dobre i kvalitetne politike za mlade.

Kakav je interes mladih za uključivanje u vaš rad i vaše projekte, kako iskazuju svoje potrebe, kakva je njihova educiranost i osposobljenost za aktivnu građansku ulogu, za širu društvenu participaciju?

Mladi su dosta motivirani za uključivanje u one programe koji im omogućuju druženje , razvoj njihovih identiteta, istraživanja, eksperimentiranje, stjecanje novih znanja i vještina i stoga se rado uključuju u projekte koji imaju neke konkretne ishode. Mi smo npr. s njima radili na uređivanju derutnih dijelova grada, pomagali im da osmišljavaju i vode svoje vlastite projekte. Poseban interes mladi pokazuju za naš dugogodišnji i dugoročni projekt u kojem oni zajedno s predstavnicima lokalnih vlasti i našim mentorima uče kako funkcionira jedna gradska uprava, kako donosi projekte i osmišljava potrebne politike, kako se barata s proračunom, itd. i kroz taj nam je projekt do sada prošlo više od 1000 mladih. U zadnje vrijeme smo primijetili da su sve izraženije razlike među mladima te nastojimo osmisliti projekte stvaranja jednakih mogućnosti za sve bez obzira na njihov background i socioekonomski status.

STVARANJE JEDNAKIH MOGUĆNOSTI ZA SVE

Izuzetno se zanimljivim čine vaši projekti koje realizirate ili ste ih realizirali kao što su „Uključivanju mladih u kreiranje lokalnih politika „(Kastav) ili „Jačanje dijaloga mladih i donositelja odluka na lokalnoj razini „( Pazin ), ali i niz drugih sličnih tema. Što su ti projekti pokazali i što su ti projekti donijeli mladima, ali i njihovim lokalnim sredinama? 

Mladi nemaju povjerenja u institucije jer u krajnjoj liniji ni ne znaju kako funkcioniraju pa npr. misle u da u uredima  njihovog grada ili općini sjede predstavnici stranaka a ne zaposlenici uprave. Zato držimo vrlo vrijednim projekte koje smo ostvarili s predstavnicima lokalne samouprave (Pazin, Kastav… ). Oni su jako vrijedni jer spajaju, informiraju i educiraju ne samo mlade već i donositelje odluka. Na neki način ih pripremaju na dijalog, na zajednički rad i provedbu različitih ideja i istinsku i pravu suradnju. I konkretno se kroz te projekte i radilo na nekim pitanjima i problemima koje mladi u tim sredinama drže najznačajnijim. Čitav proces vodi i jačanju povjerenja i to tako da se rješavaju neki problemi, da se nešto mijenja, da se glas mladih čuje …

Radite i na projektima koji su vezani za problematiku građanskog odgoja u školama ( npr. projekt MODUS ). Kakva je tu situacija ? Koji su problemi, otpori, kako se napreduje?

Problema ima puno, otpora još i više ali ono što mi radimo na planu građanskog odgoja i obrazovanja (GOO)  jeste da mi radimo od ozdola prema gore, od nekih lokalnih inicijativa prema nacionalnom nivou.  Problem je što ne postoji nikakva nacionalna strategija i nacionalni kurikulum na tom planu. GOO se najčešće ne provodi, provodi se samo na papiru, provodi se manjkavo, nije baš jasno tko bi ga trebao provoditi, kako i s kojim metodama, nedostaje mu podrška državnih institucija, nedostaje obrazovanje i edukacija nastavnika  i to sve skupa dovodi do velike frustracije i obrazovnih djelatnika, učenika i roditelja.

A škole često nemaju ni svijest da mogu surađivati s organizacijama civilnog društva koje bi im u tome pomogle. I mi u tri županije sada radimo na tome da vidimo kako u realizaciji GOO možemo potaknuti i promovirati suradnju škola i udruga. Mi promoviramo tzv. riječki model GOO koji se realizira u više gradova i županija i širi se, ali za uspješniju implementaciju GOO u obrazovni sustav nužan je jedan nacionalni plan, jedna nacionalna strategija i podrška relevantnih faktora.

Uključeni ste i u međunarodne projekte. Trenutno surađujete s udrugama iz Poljske, Austrije i Rumunjska upravo s ciljem upoznavanje i razmijene praksi u radu s mladima na poticanju njihovog društvenog aktivizma. Kakva su tu iskustva? Što možemo naučiti ili prenijeti iz iskustva drugih europskih zemalja? Da li je tamo situacija s aktivizmom mladih bolja ili lošija nego kod nas?

Naša međunarodna suradnja nas je naučila da uvijek vidimo sličnosti ali i da jasno uočavamo razlike. U aktualnom projektu tako npr. s Poljskom i Rumunjskom dijelimo iskustvo značajnog odljeva odnosno iseljavanja mladih. Dakle, značajan dio onih koji imaju potencijal i kapacitet za inicijative i aktivizam odabiru da svoju energiju upotrebe u nekoj drugoj zemlji, za neke druge ciljeve . Dio se njih, istina, vraća nazad nakon što su stekli neki kapital, neka znanja i njihov aktivizam je sada usmjeren na poslovnu sferu ali i ostvarivanje nekih prava koja su imali dok su živjeli na „bogatom zapadu”. Mladi u Poljskoj ili Rumunjskoj jesu aktivniji u svojim lokalnim zajednicama ali i zato što su same te zajednice aktivnije u sustavu što se svodi na volontiranje, pomoć starijima, sudjelovanje u humanitarnim akcijama, uređenju prostora pa i osmišljavanju održivog razvoja. No, što se tiče ljudskih prava  npr. kada su u pitanju migranti, LGBT osobe, manjine.. , tu se oni suočavaju s određenim zaoštravanjima autoritarnih nacionalnih vlasti ali su i dalje spremni na aktivizam, često putem raznih digitalnih platformi preko kojih nastoje pružiti potporu i pomoć onima koji je trebaju.

U Austriji pak imamo puno drugačiju situaciju. Tamo se ne raspravlja da li su mladi aktivni , oni to jesu, nego kako da mladi što bolje preuzmu upravljanje. Tamo gradonačelnik sjedi s mladima i s njima raspravlja kako unaprijediti stambenu politiku, a mladi su uključeni na sve moguće načine i to faktički od vrtića pa dalje. Sudjeluju na raznim nivoima od mjesnih odbora pa dalje, znaju svoja prava, znaju kome se treba obratiti, kako se udružiti i djelovati itd. Naši partneri iz Austrije kažu kako su mladi tamo apsolvirali mnoge metode uključivanja i utjecaja na donošenje odluka i kako se sada sve više okreću relativno novim pitanjima kao što je problem migranata, održivi razvoj, klimatske promjene itd., pa tako značajno pomažu migrantima npr. u dobivanju papira, učenju jezika i uopće pružanju podrške njihovoj uspješnijoj integraciji. Mi još uvijek profesorima optuženim za seksualno uznemiravanje dajemo mjesto u školskim odborima, a u Austriji mladi ravnopravno i sve utjecajnije sudjeluju npr. u raspravama o boljoj stambenoj politici. To su razlike !

NUŽNA PODRŠKA DRUŠTVENIH I DRŽAVVNIH STRUKTURA

Kakav je uopće podrška društvenog sustava  i relevantnih društvenih institucija  radu na poticanju građanskog i društvenog aktivizma mladih. Imate li neku pomoć, suradnju?

Podrška institucija je jako složeno pitanje tim više što su mladi kategorija koja se tiče svih institucija koje bi se njima trebale baviti koordinirano od obrazovanja, zaposlenja, stanovanja  i dalje. Nažalost ta koordinacija i briga javnih politika za mlade najčešće izostaje. No, neki mali pomaci postoje. Sada djeluje Središnji državni ured za demografiju i mlade koji se konkretno bavi mladima i pokušava na jednom mjestu objediniti sve ono što mladima treba. Ured djeluje tek godinu dana i treba vidjeti kako će se stvari razvijati, ali mi smo za sada puni optimizma i pozitivnih iščekivanja.  DELTA uspješno surađuje s više lokalnih vlasti s kojima razvijamo različite projekte odnosno s kojima sudjelujemo u kreiranju pojedinih lokalnih politika za mlade, a suradnja s institucijama na nacionalnom nivou je dosta tanka i to dosta teško ide. No, mnogo toga nedostaje, da samo spomenemo da mi čekamo natječaj za Europski projekt vezan za građanski odgoj i obrazovanje od 2016. godine, Nacionalni program za mlade nije donesen od 2017. godine, nije donesena ni Nacionalna strategija za mentalno zdravlja, a da ne spominjem Kurikularnu reformu koja je na ledu od 2016. godine. Institucije puno pričaju da su mladi važni, da treba ulagati u mlade ali kada gledate kakva su realna ulaganja u mlade, u projekte važne za njihov razvoj, projekte i programe koji su konkretno namijenjeni mladima, u poboljšanje njihovog položaja koji je dosta uzdrman i korona krizom, stvari su dosta teške.

Koji su daljnji planovi vaše udruge kada su u pitanju mladi?

I dalje ćemo se fokusirati na pitanjima GOO, zatim rad s participativnim odnosno upravljačkim institucijama mladih, učeničkim vijećima, studentskim zborovima, savjetima mladih. Nastojati ćemo sudjelovati u kreiranju i procjenama politika za mlade te donošenju važnih nacionalnih  dokumenata, programa i strategija za unapređivanje položaja mladih . Dakle, razvijati ćemo svestrane programe rada s mladima , educiranje mladih i daljnje educiranje onih koji rade s mladima .