DOPRINOSIMO TOLERANTNIJEM DRUŠTVU ŠTITEĆI SVOJU I BOGATEĆI HRVATSKU KULTURU

Intervju : Miroslava Gržinić, predsjednica Matice slovačke Rijeka

Naši najvažniji programi povezani su s očuvanjem slovačke kulture, jezika, tradicije i običaja i tom kontekstu radimo na povezivanju sa slovačkim institucijama, kulturnim društvima i udrugama u Hrvatskoj i Slovačkoj. Jedan od prioriteta je uključivanje djece i mladih, kao i stvaranje programa u kojima se tradicija može predstaviti na suvremen i njima zanimljiv način te pokazati da očuvanje identiteta nije pogled u prošlost već i dio njihove sadašnjosti i budućnosti. Naša je želja sačuvati ono što smo naslijedili od prethodnih generacija, prenijeti to mladima i istovremeno biti otvoreni prema svim građanima. Slovačka kultura dio je kulturnog mozaika Hrvatske i što se bolje poznajemo to se više poštujemo, a upravo su kultura, suradnja i osobni susreti najbolji put prema tolerantnom i povezanom društvu.

-Nedavno je uz potporu Savjeta za nacionalne manjine a u organizaciji  Matica slovačke Rijeka i Savez Slovaka u RH  održana tradicionalna manifestacija  Dani slovačke kulture. Što takve manifestacije znače za vašu manjinu ? Što donose vama ali i široj zajednici?

Dani slovačke kulture za nas imaju iznimno veliko značenje. To nije samo kulturna manifestacija, nego i prilika da predstavimo naš jezik, tradiciju, glazbu, ples, gastronomiju i običaje te da ih prenesemo na mlađe generacije. Takvi događaji okupljaju pripadnike slovačke nacionalne manjine, jačaju osjećaj zajedništva i podsjećaju nas na važnost očuvanja vlastitog identiteta. Istovremeno su otvoreni za sve građane Rijeke i Primorsko-goranske županije. Na taj način hrvatska većina, ali i pripadnici drugih nacionalnih manjina, mogu bolje upoznati slovačku kulturu. Vjerujemo da se međusobno razumijevanje najbolje gradi upravo kroz osobne susrete, kulturu i zajedničko druženje. Zato Dani slovačke kulture nisu važni samo za Slovake nego i za cijelu lokalnu zajednicu, jer doprinose njezinoj raznolikosti, otvorenosti i kulturnom bogatstvu.

MANJINSKA KULTURA KAO DOPRINOS ZAJEDNICI

Kako Matica slovačka Rijeka djeluje u lokalnoj sredini i kako okuplja pripadnike slovačke nacionalne manjine?

Matica slovačka Rijeka djeluje kao mjesto okupljanja Slovaka, njihovih obitelji, prijatelja Slovačke i svih ljudi koji žele upoznati slovačku kulturu. Organiziramo kulturne programe, susrete, obljetnice, izložbe, predavanja, druženja i sudjelovanja na manifestacijama u Rijeci i drugim dijelovima Hrvatske. Članove nastojimo uključiti prema njihovim interesima i mogućnostima. Netko se uključuje kroz glazbu i folklor, netko kroz pripremu tradicionalnih jela, organizaciju događaja, rad s djecom ili povezivanje s drugim udrugama. Interes postoji, ali kao i kod brojnih manjinskih udruga, jedan od najvećih izazova je snažnije uključivanje mladih. Zbog školskih, poslovnih i obiteljskih obveza nije ih uvijek lako aktivirati. Zato želimo razvijati suvremenije sadržaje i oblike komunikacije koji će mladim ljudima pokazati da očuvanje identiteta nije samo pogled u prošlost, nego i dio njihove sadašnjosti i budućnosti.

MOTIVIRATI I UKLJUČITI MLADE

Koji su vaši trenutačno najvažniji programi i projekti?

Naši najvažniji programi povezani su s očuvanjem slovačke kulture, jezika, tradicije i običaja. Posebno mjesto zauzimaju Dani slovačke kulture, ali tijekom godine organiziramo i druge kulturne, društvene i edukativne aktivnosti. Radimo na povezivanju sa slovačkim institucijama, kulturnim društvima i udrugama u Hrvatskoj i Slovačkoj. Važno nam je i predstavljanje slovačke kulture široj javnosti kroz izložbe, nastupe, književne i glazbene programe te suradnju s drugim nacionalnim manjinama. Jedan od naših prioriteta je uključivanje djece i mladih, kao i stvaranje programa u kojima se tradicija može predstaviti na suvremen i njima zanimljiv način. Želimo dodatno razvijati digitalnu komunikaciju, dokumentirati aktivnosti Matice i sačuvati uspomene, fotografije i svjedočanstva starijih članova zajednice.

Kakva je suradnja s lokalnim i regionalnim institucijama te strukturama vlasti? Koliko i kako pomažu i ima li na tom planu mogućnosti za daljnji razvoj i unapređenje partnerskih odnosa?

 Suradnja s Gradom Rijekom, Primorsko-goranskom županijom i drugim lokalnim institucijama vrlo nam je važna. Bez njihove organizacijske, financijske i institucionalne podrške bilo bi znatno teže provoditi kvalitetne kulturne programe. Zahvalni smo što lokalna i regionalna sredina prepoznaju važnost nacionalnih manjina i njihova doprinosa društvu. Posebno je važno da manjinske udruge imaju prostor za djelovanje, mogućnost prijave projekata i otvorenu komunikaciju s institucijama. Naravno, uvijek postoji prostor za daljnji razvoj suradnje. Voljeli bismo više zajedničkih projekata, veću vidljivost manjinskih programa u javnosti i snažnije uključivanje naših sadržaja u službene kulturne i turističke programe grada i županije. Partnerstvo ne bi trebalo biti ograničeno samo na financiranje, nego bi trebalo uključivati zajedničko planiranje i dugoročnu suradnju.

PARTNERSTVO S LOKALNOM ZAJEDNICOM

Da li, kako i koliko, udruga doprinosi razvoju svoje lokalne ( regionalne )  sredine odnosno njenom kulturnom i drugom obogaćivanju?

Svakako. Nacionalne manjine nisu izdvojeni dio društva, nego aktivni dio lokalne zajednice. Svaki naš program kojim predstavljamo slovačku kulturu obogaćuje kulturnu ponudu Rijeke i cijele regije. Rijeka je grad različitosti, susreta kultura i otvorenosti. Matica slovačka Rijeka doprinosi tom identitetu predstavljanjem slovačke tradicije, umjetnosti, glazbe, gastronomije i povijesti. Osim kulturnog doprinosa, stvaramo i nove kontakte između ljudi, institucija i organizacija iz Hrvatske i Slovačke. Takva suradnja može imati i obrazovnu, turističku, gospodarsku i međunarodnu dimenziju. Kultura je često prvi korak prema drugim oblicima suradnje.

Imate li podršku matične države Slovačke i osjeti li se ona u lokalnoj sredini?

Podrška Slovačke za nas je vrlo važna, ne samo u financijskom smislu nego i kroz institucionalnu, kulturnu i moralnu povezanost. Suradnja sa slovačkim institucijama pomaže nam u organizaciji programa, dolasku kulturnih izvođača, nabavi materijala i predstavljanju suvremene Slovačke u Hrvatskoj. Ta se podrška u lokalnoj sredini osjeti kroz kvalitetnije programe i mogućnost predstavljanja umjetnika, glazbenika, autora i drugih gostiju iz Slovačke. Time naši događaji dobivaju dodatnu vrijednost, a građani Rijeke mogu neposredno upoznati slovačku kulturu. Važna nam je i suradnja s Veleposlanstvom Slovačke Republike u Zagrebu, Savezom Slovaka, Slovačkim kulturnim centrom, zastupnikom za češku i slovačku nacionalnu manjinu g. Vladimirom Bilkom i Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te sa institucijama koje se brinu o Slovacima u inozemstvu, Maticom Slovačkom, Fondom za potporu kulture iz Slovačke te drugim slovačkim organizacijama. Vrlo usko surađujemo i sa Hrvatsko slovačkom gospodarskom komorom i njezinim članovima, tvrtkama iz Slovačke i Hrvatske.

SNAŽNA POTPORA MATIČNE DRŽAVE

Kakva je suradnja sa vašom krovnom organizacijom , Savezom Slovaka u Republici Hrvatskoj i saborskim zastupnikom  vaše nacionalne manjine?

Suradnja sa Savezom Slovaka u Republici Hrvatskoj vrlo je važna jer Savez povezuje slovačke udruge i matice iz različitih dijelova Hrvatske. Kroz Savez razmjenjujemo iskustva, zajednički organiziramo programe i koordiniramo aktivnosti koje su važne za cijelu slovačku zajednicu. Dani slovačke kulture jedan su od primjera uspješne suradnje Matice slovačke Rijeka i Saveza Slovaka u Republici Hrvatskoj. Važna nam je i komunikacija sa saborskim zastupnikom koji predstavlja našu nacionalnu manjinu. Njegova je uloga značajna u zastupanju manjinskih prava, praćenju zakonskih i institucionalnih pitanja te povezivanju manjinskih organizacija s državnim institucijama. Smatramo da redovita komunikacija između udruga, Saveza i političkih predstavnika može dodatno unaprijediti položaj Slovaka u Hrvatskoj.

-Kakva je suradnja s drugim nacionalnim manjinama na riječkom području?

Suradnja s drugim nacionalnim manjinama u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji vrlo je dobra. Susrećemo se na zajedničkim manifestacijama, predstavljanjima kultura, obilježavanjima važnih datuma i programima posvećenima toleranciji i različitosti. Takvi projekti pokazuju da nacionalne manjine, iako svaka čuva svoj jezik, kulturu i identitet, imaju mnogo zajedničkih interesa. To su očuvanje tradicije, uključivanje mladih, bolja vidljivost u javnosti i kvalitetna suradnja s lokalnim institucijama. Voljeli bismo u budućnosti razvijati još više zajedničkih projekata, osobito onih usmjerenih na djecu, mlade, obrazovanje, gastronomiju, kulturnu baštinu i predstavljanje manjina široj javnosti.

VAŽNA ULOGA MANJINSKE SAMOUPRAVE

Jeste li uključeni u međunarodne, prekogranične ili europske projekte?

Međunarodna i prekogranična suradnja za nas je prirodan smjer razvoja jer smo zajednica koja povezuje Hrvatsku i Slovačku. Sudjelujemo u kontaktima i programima sa slovačkim organizacijama, institucijama i partnerima te pratimo mogućnosti uključivanja u međunarodne i europske projekte. Za manju udrugu samostalna priprema velikih projekata europskih fondova može biti administrativno zahtjevna. Zato je posebno važno partnerstvo s gradovima, županijama, kulturnim institucijama, školama i drugim udrugama koje imaju potrebne stručne i organizacijske kapacitete. U budućnosti vidimo mogućnosti u projektima kulturne baštine, obrazovanja, manjinskih jezika, rada s mladima, digitalizacije kulturnih sadržaja i povezivanja gradova i institucija iz Hrvatske i Slovačke.

Mnogi će reći da je za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava najznačajniji upravo lokalni i regionalni nivo. Kako u tom pogledu stoji vaša nacionalna manjina ?

Lokalna i regionalna razina iznimno su važne jer se upravo na toj razini odvija svakodnevni život pripadnika nacionalnih manjina. Zakoni i državni dokumenti stvaraju okvir, ali njihova stvarna provedba ovisi o lokalnim institucijama, gradovima, općinama, županijama, školama i kulturnim ustanovama. Napredak je vidljiv u boljoj institucionalnoj prepoznatljivosti manjina, financiranju kulturnih programa i mogućnostima javnog predstavljanja. Ipak, neki problemi ostaju isti. To su nedostatak mladih koji se aktivno uključuju, ograničeni organizacijski kapaciteti udruga, administrativna opterećenja i nedovoljna vidljivost manjinskih tema u široj javnosti. Važno je da vijeća i predstavnici nacionalnih manjina budu aktivni, dostupni građanima i povezani s udrugama. Njihov rad ne bi se trebao svesti samo na formalno održavanje sjednica, nego bi morao uključivati konkretne inicijative i redovitu komunikaciju sa zajednicom.

POVEĆATI VIDLJIVOST MANJINA

Koliko su vijeća i predstavnici nacionalnih manjina važni za rad kulturnih udruga?

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu imati vrlo važnu ulogu. Oni mogu zastupati interese zajednice pred lokalnim i regionalnim vlastima, upozoravati na potrebe manjine i pomagati u povezivanju udruga s institucijama. Kulturne udruge provode konkretne programe i neposredno rade s članovima, dok vijeća i predstavnici imaju savjetodavnu i predstavničku ulogu. Kada te dvije razine dobro surađuju, rezultati su znatno bolji. Važno je redovito razmjenjivati informacije, zajednički određivati prioritete i usklađivati aktivnosti. Na taj se način raspoloživi resursi mogu bolje koristiti, a projekti mogu imati veći učinak i veću vidljivost.

Za kulturni i nacionalni identitet svake nacionalne manjine od posebne je važnosti pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu . Kakav je situacija u tom pogledu na vešem području?

Pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu jedno je od najvažnijih manjinskih prava. Na riječkom području broj pripadnika slovačke manjine i djece koja bi pohađala nastavu na slovačkom jeziku nije velik, zbog čega je teško organizirati redovite obrazovne modele. Ipak, interes za učenje jezika i upoznavanje kulture treba poticati. To se može ostvarivati kroz radionice, dopunsku nastavu, kulturne programe, ljetne škole, gostovanja nastavnika i suradnju sa školama i institucijama iz Slovačke. Posebno je važno motivirati roditelje da djeci prenose barem osnovno znanje jezika. Jezik nije samo sredstvo komunikacije nego i važan dio identiteta, obiteljske povijesti i povezanosti s matičnom državom.

IDENTITET I INTEGRACIJA  SE POVEZUJU A NE ISKLJUČUJU

Kako ocjenjujete aktualno stanje kulture  tolerancije u hrvatskom društvu i općenito odnos prema nacionalnim manjinama . Kako razvijati procese integracije i prožimanja s većinskim stanovništvom, a čuvati i razvijati svoj kulturni i povijesni identitet. Kako udruge poput vaše tome mogu doprinijeti ?

Hrvatsko društvo napravilo je značajan napredak u razvoju tolerancije i zaštiti prava nacionalnih manjina. U Rijeci se posebno osjeća tradicija otvorenosti, multikulturalnosti i suživota različitih zajednica. Naravno, tolerancija nije nešto što se jednom postigne i zatim podrazumijeva. Na njoj se mora neprestano raditi kroz obrazovanje, kulturu, javnu komunikaciju i osobne susrete. Predrasude se najlakše uklanjaju kada se ljudi upoznaju i kada zajedno sudjeluju u konkretnim aktivnostima. Integracija ne znači odustajanje od vlastitog identiteta. Naprotiv, moguće je biti potpuno uključen u hrvatsko društvo i istovremeno njegovati slovački jezik, tradiciju i kulturu. Upravo udruge poput Matice slovačke Rijeka stvaraju prostor u kojem se ta dva identiteta ne sukobljavaju, nego međusobno nadopunjuju. Naša je zadaća čuvati kulturnu i povijesnu baštinu, ali je istovremeno otvoriti drugima. Kada svoju kulturu predstavljamo s ponosom i poštovanjem prema drugima, tada doprinosimo društvu u kojem različitost nije prepreka, nego zajednička vrijednost.Matica slovačka Rijeka želi ostati aktivno mjesto okupljanja, očuvanja identiteta i povezivanja ljudi. Naša je želja sačuvati ono što smo naslijedili od prethodnih generacija, prenijeti to mladima i istovremeno biti otvoreni prema svim građanima Rijeke. Slovačka kultura dio je kulturnog mozaika Hrvatske. Što se bolje poznajemo, to se više poštujemo, a upravo su kultura, suradnja i osobni susreti najbolji put prema tolerantnom i povezanom društvu.

Autor: Stojan Obradović

Tekst je dio projekta  NACIONALNE MANJINE U RH  (08/2026) koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija