ARHIVA KOLEKTIVNOG PAMĆENJA

Intervju:  Slavko Burda, predsjednik Ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva „Kobzar“ – Zagreb

Izlazak novog broja zbornika „UKRAJINCI U HRVATSKOJ „ u izdanju ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva KOBZAR iz Zagreba u ovom teškom vremenu za ukrajinsku državu , naciju pa tako i njenu nacionalnu manjinu u Hrvatskoj ima posebnu i kulturnu i političku težinu. U okolnostima, kada se zbog ratnih događanja u Hrvatskoj privremeno nalazi više od 30 tisuća raseljenih osoba iz Ukrajine, ovakve publikacije dobivaju dodatnu važnost. One mogu biti most između doseljenih Ukrajinaca i ukrajinske zajednice koja već generacijama živi u Hrvatskoj, pružajući novopridošlima priliku da upoznaju povijest, iskustva i doprinos svojih sunarodnjaka koji su ovdje stvarali svoj dom kroz više od jednog stoljeća. Zbornici stoga nisu samo zbirke znanstvenih i kulturnih priloga, nego i sredstvo povezivanja, očuvanja identiteta te boljeg međusobnog upoznavanja ukrajinske zajednice u Hrvatskoj – one povijesno ukorijenjene i one koja je u Hrvatsku došla u novijim okolnostima i čiji će dio možda tu tražiti i svoju novu budućnost. Na očuvanju kulturnog identiteta ali i s tim povezanih integracijskih procese uz podršku i hrvatskih i ukrajinskih institucija uporno rade predstavnici ukrajinske nacionalne manjine pri čemu posebno ističu kako je  važno pitanje budućnosti  uključivanje mladih. Očuvanje identiteta nije moguće bez aktivnog sudjelovanja novih generacija, zbog čega obrazovanje, kulturna društva i obiteljski prijenos jezika i običaja imaju ključnu ulogu.

Nedavno je iz tiska izašao novi, osmi zbornik „Ukrajinci u Hrvatskoj“ koji kontinuirano izdaje vaša udruga KOBZAR. Na što je fokusiran ovaj novi zbornik, koji su njegovi ključni sadržaji i koje nove pristupe donosi u odnosu na prethodna izdanja?

Osma knjiga zbornika „Ukrajinci u Hrvatskoj: Materijali i dokumenti“ nastavak je dugogodišnjeg znanstveno-dokumentarnog projekta koji se sustavno razvija više od dva desetljeća. Riječ je o projektu koji kontinuirano prati povijest, kulturu, duhovnu baštinu i suvremene društvene procese ukrajinske i rusinske zajednice u Hrvatskoj te u širem prostoru južnoslavenskih zemalja. Prvi zbornik objavljen je 2002. godine, čime je započet ovaj višedesetljetni izdavački niz. Novi, osmi svezak predstavlja dosad najopsežnije izdanje u cijeloj seriji. Tiskan je u formatu B5 i ima 576 stranica, no u kontekstu cjelokupnog zbornika i njegove kumulativne strukture, s osmom knjigom ukupni opseg serije povećan je na 2789 stranica te 80 autora. Time se dodatno potvrđuje rast i kontinuirano širenje projekta kroz vrijeme.

Sadržajno, osmi svezak u kojem su 32 rada  nastavlja interdisciplinarni pristup, ali dodatno povezuje povijesna istraživanja sa suvremenim društvenim i kulturnim procesima. Poseban naglasak stavljen je na teme identiteta, migracija, kulturne baštine te položaja ukrajinske zajednice u suvremenom društvenom kontekstu. U odnosu na prethodna izdanja, osmi svezak dodatno ističe međunarodni karakter projekta te suradnju istraživača različitih generacija. Posebno je značajno sudjelovanje ukrajinskih znanstvenika koji su, unatoč ratnim okolnostima, nastavili svoj istraživački rad, čime se potvrđuje kontinuitet znanstvene suradnje i otpornost projekta. Važan dio zbornika posvećen je i duhovnoj dimenziji ukrajinske i rusinske zajednice, osobito ulozi grkokatoličke tradicije i Križevačke eparhije u očuvanju jezika, identiteta i kulturne baštine. Crkvene institucije pritom se promatraju kao ključni nositelji kulturnog i povijesnog kontinuiteta. Projekt izdaje Ukrajinsko-kulturno prosvjetno društvo „Kobzar“ iz Zagreba, koje više od pola stoljeća djeluje na očuvanju i promicanju ukrajinske kulture, jezika i identiteta te na povezivanju s Ukrajinom i međunarodnim institucijama.

VAŽNOST POVIJESNIH KORIJENA 

Kako je zbornik prihvaćen u vašoj nacionalnoj zajednici ? Kakav je interes među pripadnicima ukrajinske nacionalne manjine u Hrvatskoj za ovakvu produkciju ?

Zbornik je u ukrajinskoj nacionalnoj zajednici u Hrvatskoj prihvaćen vrlo pozitivno jer predstavlja važan doprinos očuvanju i predstavljanju ukrajinske kulturne, povijesne i društvene baštine. Posebna vrijednost ovakvih izdanja jest u tome što ona ne govore samo o prošlosti, nego povezuju različite generacije i omogućuju bolje razumijevanje ukrajinske prisutnosti u Hrvatskoj. Interes među pripadnicima ukrajinske nacionalne manjine u Hrvatskoj postoji, osobito među članovima kulturnih društava, istraživačima, mladima i svima koji žele očuvati vezu s ukrajinskim jezikom, tradicijom i identitetom. Ovakvi zbornici imaju i širu društvenu ulogu jer omogućuju upoznavanje hrvatske javnosti s činjenicom da Ukrajinci nisu nova pojava u Hrvatskoj, nego zajednica koja na ovim prostorima živi i djeluje više od 130 godina, dok su Rusini prisutni već više od 280 godina. U novim okolnostima, kada se zbog ratnih događanja u Hrvatskoj privremeno nalazi više od 30 tisuća raseljenih osoba iz Ukrajine, ovakve publikacije dobivaju dodatnu važnost. One mogu biti most između doseljenih Ukrajinaca i ukrajinske zajednice koja već generacijama živi u Hrvatskoj, pružajući novopridošlima priliku da upoznaju povijest, iskustva i doprinos svojih sunarodnjaka koji su ovdje stvarali svoj dom kroz više od jednog stoljeća. Zbornici stoga nisu samo zbirke znanstvenih i kulturnih priloga, nego i sredstvo povezivanja, očuvanja identiteta te boljeg međusobnog upoznavanja ukrajinske zajednice u Hrvatskoj – one povijesno ukorijenjene i one koja je u Hrvatsku došla u novijim okolnostima.

ŠIROKA MEĐUNARODNA SURADNJA

Kakav je interes šire većinske  zajednice za ovakvim manjinskim sadržajima ? Zbornik izlazi na ukrajinskom jeziku što je normalni dio njegovanja ukrajinske nacionalne kulture , tradicije i jezika , ali postoje li mogućnosti ili planovi da se ti sadržaji približe i široj  javnosti, da se bar nešto od tih sadržaja prevede na hrvatski jezik pa možda ponudi bar u digitalnom obliku ?

Interes šire većinske zajednice za manjinskim kulturnim sadržajima postoji, iako često nije dovoljno vidljiv jer su ovakve publikacije prvenstveno usmjerene na očuvanje jezika, identiteta, tradicije i kulturne baštine same manjinske zajednice. Ipak, zbornici koji nastaju u okviru ukrajinske zajednice u Hrvatskoj imaju širi značaj jer doprinose razumijevanju ukrajinske povijesti, kulture, književnosti i iskustava dijaspore, te mogu biti vrijedni i za hrvatsku znanstvenu i širu javnost. Svi dosad objavljeni zbornici dostupni su i u elektroničkom digitalnom obliku na nekoliko ukrajinskih kulturnih i znanstvenih portala, među kojima su „Ukrajinski svijet“, Institut za ukrajinsku dijasporu te portal „Diasporiana“. Na taj način dostupni su Ukrajincima diljem svijeta i svima koji poznaju ukrajinski jezik. Njihova objava na ukrajinskom jeziku ima ključnu ulogu u očuvanju jezika i kulturnog identiteta te u povezivanju Ukrajine i dijaspore. Posebnu vrijednost ovim zbornicima daje široka međunarodna znanstvena suradnja. U Ukrajini u istraživanjima sudjeluju brojni ugledni instituti i sveučilišta, među kojima su Nacionalno sveučilište „Taras Ševčenko“ u Kijevu, Sveučilište „Boris Griščenko“ u Kijevu, Vladimirski pedagoški stručni koledž „Agatangel Krimski“, Državno sveučilište u Sumima, Institut za ukrajinsku dijasporu imena Ljubomira Vinara pri Nacionalnoj ostroškoj akademiji u Ostrogu, Nacionalno karpatsko sveučilište „Vasilj Stefanyk“ u Ivano-Frankivsku te Nacionalno sveučilište „Lavovska politehnika“ sa svojim Međunarodnim institutom za kulturnu i prosvjetnu suradnju s Ukrajincima u inozemstvu. Osim Ukrajine, u istraživačkim i znanstvenim aktivnostima sudjeluju i stručnjaci iz drugih zemalja, uključujući Italiju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Njemačku, što dodatno potvrđuje međunarodni karakter i relevantnost ovih tema.

U Hrvatskoj važnu ulogu ima akademska zajednica, posebno profesori i studenti ukrajinistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i širi regionalni akademski interes na sveučilištima u Beogradu i Novom Sadu. Značajan doprinos daju i istraživači koji se bave pitanjima migracija i manjina, poput dr. Filipa Škiljana iz Instituta za migracije i narodnosti u Republici Hrvatskoj, čiji radovi pridonose boljem razumijevanju ukrajinske zajednice i njezine povijesti, a dio istraživanja je i preveden na ukrajinski jezik. Sve navedeno pokazuje da ovi zbornici nisu samo unutarnja publikacija jedne manjinske zajednice, nego rezultat široke znanstvene i kulturne suradnje koja povezuje Ukrajinu, Hrvatsku i međunarodnu akademsku zajednicu. Upravo zato postoji realna mogućnost i potreba da se dio sadržaja približi hrvatskoj javnosti kroz prijevode, sažetke, dvojezična izdanja i digitalnu dostupnost, čime bi se dodatno ojačalo međusobno razumijevanje i kulturna razmjena.

KONTINUIRANA IZDAVAČKA DJELATNOST  

Udruga KOBZAR kojoj ste na čelu osnovana je još 1997 godine s ciljem  promicanja kulture , tradicije , jezika … ukrajinske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Kako udruga djeluje, koja postignuća je vrijedno posebno istaknuti , s kojima se problemima suočava ?

Udruga KOBZAR, odnosno Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo „Kobzar“ iz Zagreba, danas je jedan od ključnih nositelja kulturnog života ukrajinske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Društvo je prvotno osnovano 13. svibnja 1972. godine pod nazivom Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca. Nakon što su Rusini i Ukrajinci u Hrvatskoj priznati kao dvije zasebne nacionalne manjine, društvo mijenja naziv u Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo „Kobzar“ – Zagreb. U svom današnjem obliku djeluje kao udruga koja sustavno njeguje i promiče ukrajinsku kulturu, tradiciju, jezik i identitet u Republici Hrvatskoj. Djelovanje Društva odvija se kroz više međusobno povezanih područja: kulturno-umjetnički rad, izdavačku i informativnu djelatnost, organizaciju manifestacija te znanstveno-edukativne programe. Poseban naglasak stavlja se na očuvanje jezika i kulturne baštine te na prijenos tradicije na mlađe generacije. Na području izdavačke djelatnosti Društvo je do sada objavilo četrdesetak knjiga na ukrajinskom, rusinskom i hrvatskom jeziku. Već pet godina redovito izdaje časopis „Slovo Kobzara“, od kojeg je do sada objavljeno 17 brojeva, s obzirom na kvartalno izlaženje. Posebno mjesto zauzima i osma objavljena antologija, koja potvrđuje kontinuitet i ozbiljnost izdavačkog rada.

Posebno mjesto u radu Društva zauzima i kulturna manifestacija „Dani ukrajinske kulture u Zagrebu“, koja se tradicionalno organizira svake godine. U okviru njezina programa održano je i nekoliko središnjih kulturnih manifestacija za Ukrajince u Hrvatskoj i širem regionalnom prostoru. Tijekom Dana ukrajinske kulture organiziraju se i međunarodne znanstvene konferencije posvećene različitim temama iz života, povijesti i suvremenog položaja Ukrajinaca u Hrvatskoj i regiji, koje okupljaju znanstvenike i stručnjake iz zemlje i inozemstva.

Od osnutka do danas nažalost mnogo se toga promijenilo. Ukrajina je danas žrtva brutalne ruske agresije i rata. Kakve je to posljedice ostavilo na vaš rad ? Kako se s time nosite ?

Od osnutka 1972. godine do danas, ukrajinska zajednica u Hrvatskoj, a time i UKPD “Kobzar” Zagreb, prošla je kroz niz dubokih povijesnih i društvenih promjena. Posebno snažan utjecaj imala su razdoblja raspada bivše Jugoslavije i Domovinskog rata, kada je društvo imalo važnu ulogu oslonca zajednici i pomoći izbjeglicama iz ratom pogođenih područja u Hrvatskoj. Tijekom ratnih godina i neposredno nakon njih, aktivnosti društva odvijale su se u Zagrebu, najprije u prostorijama „Češke besede“ na Dolcu, a potom u Vodovodnoj ulici 15. Upravo je to razdoblje bilo značajno i za širu organizacijsku strukturu zajednice, budući da je u tim prostorijama jedno vrijeme djelovalo i središte Saveza Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, prije njegova povratka u istočnu Slavoniju, u Vukovar. Danas, međutim, djelujemo u okolnostima koje su u potpunosti obilježene brutalnom ruskom agresijom na Ukrajinu, povijesnu domovinu Ukrajinaca. Ta činjenica bitno je promijenila i proširila naš rad, koji se danas uz očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta snažno oslanja i na humanitarnu i informativnu dimenziju. Posljedice rata osjete se u svakodnevnom djelovanju – kroz pojačane aktivnosti, stalnu potrebu organiziranja pomoći te rad s velikim brojem ukrajinskih izbjeglica koje su privremeno utočište pronašle u Hrvatskoj. Pritom je naglasak na njihovoj integraciji, svakodnevnoj podršci, ali i na razumijevanju trauma koje donosi gubitak doma, sigurnosti i bližnjih. U tom kontekstu posebno je važna i izdavačka djelatnost društva. Časopis “Slovo Kobzara” postao je važno glasilo kroz koje se informira o aktivnostima zajednice u Hrvatskoj, ali i o aktualnim zbivanjima vezanim uz Ukrajinu i rat. Uz njega, u posljednjih šest godina objavljeno je sedam antologija pod naslovom “Ukrajinci Hrvatske: Materijali i dokumenti” na ukrajinskom jeziku, kao i dvije monografije na hrvatskom jeziku – “Povijest Ukrajine” i “Ukrajinske biografije”.

HUMANITARNI I INFORMATIVNI RAD

Kako je s obzirom na sve to danas pozicija ukrajinske nacionalne manjine u Hrvatskoj? Kako djeluje, kako surađuje s institucijama? Koji su njeni najizraženiji problemi?

Danas ukrajinska nacionalna manjina ostvaruje prava koja proizlaze iz suvremenog europskog modela zaštite manjina. Hrvatski pravni okvir omogućuje očuvanje nacionalnog identiteta, kulturne autonomije, jezika i tradicije. Ukrajinska zajednica svoja prava ostvaruje kroz rad brojnih kulturnih društava, udruga i institucija koje djeluju na PRESUDAN ZNAČAJ MLADIH području kulture, obrazovanja, informiranja i duhovnog života. Najvažniju ulogu u očuvanju identiteta imaju ukrajinska kulturna društva koja organiziraju različite aktivnosti: kulturne manifestacije, folklorne nastupe, koncerte, izložbe, obilježavanje važnih nacionalnih datuma, izdavanje knjiga i časopisa te druge oblike kulturnog djelovanja. Posebno mjesto imaju glazbeni i plesni ansambli koji njeguju ukrajinsku tradiciju kroz pjesmu, ples i zborsko pjevanje. Njihov rad ima veliku važnost jer omogućuje prijenos kulturne baštine na mlađe generacije. Ukrajinska zajednica također nastoji razvijati vlastitu kulturnu infrastrukturu. Uz postojeću ukrajinsko-rusinsku knjižnicu postoji potreba za osnivanjem većeg broja ukrajinskih domova kulture u različitim sredinama. Do sada je izgrađen Ukrajinski dom u Vukovaru, a postoje nastojanja za realizaciju novih projekata. Važnu simboličku i kulturnu vrijednost imaju spomenici ukrajinskoj baštini, među kojima se ističu spomenik Tarasu Ševčenku u Zagrebu i Lipovljanima te spomenik Ivanu Franku u Lipiku i Lovranu. Dugoročni cilj zajednice jest osnivanje muzeja ukrajinske baštine u Hrvatskoj, prostora u kojem bi se trajno čuvali dokumenti, predmeti i svjedočanstva o povijesti Ukrajinaca u Hrvatskoj.

Unatoč relativno dobrom položaju, ukrajinska nacionalna manjina suočava se i s nizom izazova. Jedan od najvažnijih jest očuvanje jezika i identiteta u uvjetima suvremenih društvenih promjena. Kao i kod drugih manjinskih zajednica, postoji proces asimilacije, iako je kod ukrajinske manjine on ublažen činjenicom da posljednjih godina dolazi do novog priljeva ukrajinskih migranata koji povećavaju broj ljudi povezanih s ukrajinskim identitetom u Hrvatskoj. Njihovo uključivanje u postojeće strukture zajednice predstavlja novu priliku, ali i izazov u smislu integracije i povezivanja različitih generacija. Jedan od otvorenih problema jest i nedovoljna medijska prisutnost ukrajinske manjine. U prošlosti su postojale radijske emisije na ukrajinskom jeziku u Vukovaru, Slavonskom Brodu, Novskoj i Zagrebu, kao i mjesečne kronike na nacionalnoj televiziji. Danas postoji potreba za većom zastupljenošću ukrajinskih tema u medijima te za razvojem vlastitih radijskih i televizijskih sadržaja lokalnog ili nacionalnog karaktera. Važno pitanje budućnosti ukrajinske manjine jest i uključivanje mladih. Očuvanje identiteta nije moguće bez aktivnog sudjelovanja novih generacija, zbog čega obrazovanje, kulturna društva i obiteljski prijenos jezika i običaja imaju ključnu ulogu.

RAZVOJ KULTURNE INFRASTRUKTURE

Kakav je odnos javnosti prema vašoj manjinskoj zajednici s obzirom i na specifičnu situaciju izloženosti vaše matične države ruskoj ratnoj agresiji ?

Odnos javnosti u Hrvatskoj prema ukrajinskoj nacionalnoj manjini i ukrajinskim izbjeglicama u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu može se opisati kao pretežno pozitivan, solidaran i institucionalno snažno podržan. Od početka invazije 2022. Hrvatska je, u skladu s politikom Europske unije, uvela režim privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine. Time su im omogućeni legalan boravak, pristup tržištu rada, zdravstvenom sustavu, obrazovanju i socijalnim pravima. Procjenjuje se da je u različitim razdobljima u Hrvatskoj boravilo oko 30.000 do 40.000 osoba iz Ukrajine pod privremenom zaštitom, iako se broj mijenjao zbog povrataka i daljnjih kretanja unutar EU. Na razini državne politike i javnih institucija prisutna je jasna osuda ruske invazije te kontinuirana politička i humanitarna podrška Ukrajini, uključujući djelovanje Vlade RH, lokalnih i regionalnih vlasti te usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. U društvenom kontekstu, stav javnosti prema ukrajinskim izbjeglicama uglavnom je pozitivan. Istraživanja javnog mnijenja u razdoblju od 2022. nadalje pokazuju visoku razinu simpatije prema Ukrajini i prepoznavanje Rusije kao agresora, dok je prihvaćenost ukrajinskih izbjeglica relativno visoka u usporedbi s nekim ranijim migracijskim valovima. U svakodnevnom životu to se očituje kroz učestalu lokalnu solidarnost, pomoć u smještaju, donacijama te integraciji djece u škole i vrtiće. Sveukupno gledano, može se zaključiti da u Hrvatskoj prevladava atmosfera široke društvene i institucionalne podrške Ukrajini, uz visok stupanj prihvaćenosti ukrajinske zajednice i izraženu empatiju prema posljedicama rata.

POMOĆ I PODRŠKA MATICE

Imate li i kakvu, unatoč svemu ,  suradnju s vašom matičnom državom . Kakvu realnu potporu vam ona može pružiti u ovom momentu ?

Da, unatoč svim okolnostima, ukrajinska zajednica u Republici Hrvatskoj ima kontinuiranu i razvijenu suradnju s matičnom državom Ukrajinom koja traje desetljećima. Ta suradnja započela je još prije osamostaljenja Ukrajine, a nakon uspostave neovisnosti Ukrajine i diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom 1991./1992. godine dodatno se institucionalno učvrstila. Suradnja se ostvaruje na području kulture, obrazovanja, znanosti, jezika, očuvanja identiteta i povezivanja s ukrajinskim institucijama u domovini. Ukrajinske udruge u Hrvatskoj, osobito Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo „Kobzar“, Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske i druge institucije, imaju razvijene kontakte s brojnim ukrajinskim sveučilištima, kulturnim ustanovama i organizacijama koje se bave suradnjom s ukrajinskom dijasporom. Organiziraju se razmjene, sudjelovanje stručnjaka, pomoć u radu kulturnih društava, ljetne škole ukrajinskog jezika i kulture te različiti kulturni programi. U ovom trenutku, nakon ruske agresije na Ukrajinu, ta je suradnja dobila i novu dimenziju. Ukrajina se, razumljivo, prvenstveno bavi obranom svoje neovisnosti i sigurnošću svojih građana, ali istodobno nastoji održavati vezu sa svojom dijasporom i pomagati joj u očuvanju nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta. Realna potpora koju Ukrajina danas može pružiti ukrajinskoj zajednici u Hrvatskoj prvenstveno se odnosi na institucionalnu, stručnu i kulturnu potporu: povezivanje s ukrajinskim ustanovama, dostupnost obrazovnih i kulturnih programa, pomoć u nabavi nastavnih materijala, uključivanje u međunarodne projekte te podršku u očuvanju ukrajinskog jezika i tradicije. Također, putem svojih diplomatskih i državnih institucija Ukrajina pruža organizacijsku i komunikacijsku potporu ukrajinskim zajednicama u svijetu.

PRESUDAN ZNAČAJ MLADIH

U Hrvatskoj je veliki broj ukrajinskih izbjeglica koje su pred strahotama rata otišli u druge zemlje pa tako i u Hrvatsku . Koliko ste na tom planu aktivni i kako im možete pomoći? 

Ukrajinska zajednica u Hrvatskoj od početka dolaska izbjeglica iz Ukrajine aktivno se uključila u pružanje pomoći i podrške ljudima koji su zbog ratnih strahota morali napustiti svoje domove. Hrvatska je, uz pomoć Europske unije i svojih institucija, osigurala mehanizme za rješavanje njihovih osnovnih životnih pitanja, a naša je uloga bila prvenstveno pružanje informacija, usmjeravanje i povezivanje s institucijama koje im mogu pomoći. Posebno je značajan rad Ukrajinske zajednice Grada Zagreba koja je, uz pomoć Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj i hrvatskih institucija, sudjelovala u organiziranju pomoći izbjeglom stanovništvu. U tom procesu važnu ulogu ima Ukrajinski dom u Tomićevoj ulici broj 2, koji je nastao iz Informativnog centra i gdje osobe iz Ukrajine mogu dobiti informacije i pomoć iz prve ruke.

U pomoć su se uključila i ukrajinska kulturna društva, udruge, Križevačka eparhija sa svojim Caritasom te druge humanitarne organizacije. Osim informativne pomoći, pružali smo podršku u povezivanju ljudi s dostupnim institucijama, uključivanju u kulturni život i lakšoj prilagodbi novoj sredini. Tamo gdje postoji interes, novopridošli Ukrajinci uključuju se u rad naših kulturnih društava i sudjeluju u zajedničkim kulturno-umjetničkim programima. Istodobno su osnovane i nove ukrajinske udruge u Zagrebu, Karlovcu, Korenici, Rijeci i Puli, koje pomažu u zadovoljavanju kulturnih, društvenih i duhovnih potreba svojih članova. Osim pomoći ljudima koji su došli u Hrvatsku, ukrajinska zajednica aktivna je i u prikupljanju humanitarne pomoći za Ukrajinu. Zajedno s drugim hrvatskim humanitarnim organizacijama i crkvenim Caritasom prikupljamo i šaljemo pomoć onima koji su ostali u ratom pogođenim područjima. Naša je posebna zadaća biti poveznica između novopridošlih Ukrajinaca, hrvatskih institucija i društva u cjelini, kako bi se što lakše snašli u novim okolnostima, očuvali svoj kulturni identitet i istodobno se uključili u hrvatsko društvo.

ULOGA MEDIJA

Da li postoje neki procesi integracije ukrajinskih izbjeglica ? Očekujete li da će možda dio njih i trajno ostati i Hrvatskoj i uvećati vašu manjinsku zajednicu ? 

Ako govorimo o Hrvatskoj, postoje različiti procesi uključivanja ukrajinskih izbjeglica u društveni život, a oni se ne odvijaju samo kroz državne institucije nego i kroz obrazovne ustanove, lokalne zajednice, udruge i vjerske organizacije. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine Hrvatska je prihvatila velik broj ukrajinskih državljana kojima je omogućen status privremene zaštite u skladu s pravilima Europske unije. Taj status omogućio im je pristup osnovnim pravima, uključujući zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, mogućnost rada i različite oblike pomoći pri uključivanju u novu sredinu. Integracija se odvija kroz više područja: učenje hrvatskog jezika, upoznavanje hrvatske kulture i povijesti, uključivanje djece u obrazovni sustav, zapošljavanje i stvaranje društvenih veza s lokalnim stanovništvom. Posebno su važni bili obrazovni programi koji su pomagali u prilagodbi novoj sredini. Tako je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu bio organiziran tečaj hrvatskog jezika, kulture i povijesti za starije ukrajinske osobe. Program se odvijao kroz nekoliko skupina, s ukupno oko četrdesetak polaznika, a ove godine završila je s radom i posljednja skupina. O sličnim programima u drugim gradovima i sredinama nema dovoljno dostupnih podataka, iako su različite oblike pomoći organizirale i lokalne zajednice te udruge.

Kada se govori o mogućem trajnom ostanku Ukrajinaca u Hrvatskoj, treba uzeti u obzir i činjenicu da već postoji povijesna ukrajinska zajednica koja na ovim prostorima živi oko 130 godina. Ta zajednica izgradila je svoj položaj, kulturne institucije i identitet te je u potpunosti integrirana u hrvatsko društvo. Pripadnici starije ukrajinske manjine uglavnom imaju hrvatsko državljanstvo i predstavljaju važan temelj očuvanja ukrajinske kulture i tradicije u Hrvatskoj. Upravo zbog te postojeće manjinske zajednice moguće je da će se i novopridošli Ukrajinci, koji odluče trajno ostati u Hrvatskoj, s vremenom uključivati u već postojeće ukrajinske kulturne i društvene strukture. Njihov eventualni doprinos povećanju i jačanju ukrajinske zajednice ne bi se odvijao odvojeno od postojeće manjine, nego bi se nadovezao na već izgrađenu tradiciju i institucije. Pitanje stjecanja hrvatskog državljanstva za nove ukrajinske doseljenike koji bi odlučili ostati trajno u Hrvatskoj još je otvoreno i ovisit će o ispunjavanju zakonskih uvjeta. Državljanstvo samo po sebi nije automatsko, nego je povezano s uvjetima poput duljine boravka, poznavanja jezika i društvenog uređenja te drugih zakonskih kriterija. Stoga je moguće očekivati da će dio ukrajinskih izbjeglica ostati u Hrvatskoj i da će ukrajinska zajednica postati brojnija i vidljivija. Hoće li se i na koji način to odraziti na njihov manjinski status, ovisit će o budućem razvoju zajednice, pravnim okvirima i njihovoj povezanosti s već postojećom ukrajinskom manjinom koja je već više od stoljeća sastavni dio hrvatskog društva.

OBEĆAVAJUĆI PROJEKTI

Koji su vaši budući planovi i što pripremate u skorijoj budućnosti?

Ako govorimo o UKPD „Kobzar“ Zagreb, naši budući planovi usmjereni su na nastavak izdavanja časopisa „Slovo Kobzara“, pripremu novih knjiga te prikupljanje građe i pokretanje istraživanja za 9. antologiju „Ukrajinci Hrvatske: materijali i dokumenti“. Nastavljamo i s jačanjem kulturno-umjetničkih aktivnosti sekcija društva, posebice glazbenih programa koji čuvaju tradiciju, običaje i kulturnu baštinu Ukrajinaca, kao i s organizacijom književno-literarnih događanja te obilježavanjem važnih datuma i obljetnica zaslužnih osoba iz ukrajinske povijesti, književnosti, kulture i umjetnosti. Trenutno smo u pripremi za sudjelovanje na X. festivalu ukrajinske pjesme, glazbe, plesa, likovnog stvaralaštva, poezije i proze u Rijeci. Na tom festivalu sudjelujemo kontinuirano, a naši su članovi – aktivisti, solisti, pjevači, pisci i publicisti – kroz godine osvojili brojna priznanja i zahvalnice za sudjelovanje u gotovo svim programima ove tradicionalne manifestacije. Važno je istaknuti i međunarodnu kulturnu manifestaciju „Dani ukrajinske kulture u Zagrebu“, koju organiziramo svake godine, uključujući i ovu, početkom listopada. UKPD „Kobzar“ Zagreb razvija i snažnu suradnju s Ukrajinom te ukrajinskom dijasporom u regiji, Europi i svijetu. Član smo Europskog i Svjetskog kongresa Ukrajinaca (EKU i SKU), Ukrajinskog svjetskog koordinacijskog vijeća (UVKR) te Svjetske federacije lemkivskih ukrajinskih organizacija (SFULO), što podrazumijeva i aktivno sudjelovanje u brojnim obvezama i projektima. Sudjelujemo na mnogim online i offline konferencijama te pripremamo izlaganja na različite teme. Organiziramo i međunarodne znanstveno-praktične konferencije o Ukrajincima u Hrvatskoj te Ukrajincima na prostoru južnoslavenskih zemalja. Ovogodišnja konferencija u Zagrebu bit će posvećena 100. obljetnici ubojstva ukrajinskog novinara, vojskovođe i državnika Symona Petljure u Parizu. U pripremi je i knjiga koja obrađuje recentnu povijest Ukrajinaca u Hrvatskoj, Ukrajini i svijetu u kontekstu dugotrajnog rata u Ukrajini i kontinuiranih napada ruskog agresora. Poseban naglasak stavljamo i na rad s mladima te njihovo uključivanje u sve projekte i programe društva u budućnosti.

Autor: Stojan Obradović / STINA