39. tekst serijala: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – Nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi ( 39 /2024) NOVI KRITERIJI ZA DALJNJE JAČANJE I RAZVOJ KULTURNE AUTONOMIJE NACIONALNIH MANJINA

Intervju: Ida Balić, zamjenica predstojnika Stručne službe Savjeta za nacionalne manjine RH

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske nedavno je usvojio nove Kriterije financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina. Kriteriji su doneseni s ciljem da se dalje razviju i osmisle važna pitanja programskog profiliranja sadržaja i načina rada manjinskih udruga na razvoju kulturne autonomije kao jednog od najznačajnijih područja ostvarivanja prava nacionalnih manjina. U tom okviru Kriteriji nude mogućnosti niza novih sadržaja kao što su: izrada mrežnih stranica, zvučni i slikovni digitalni zapisi, dokumentarni filmovi o povijesti i kulturnom nasljeđu pojedinih nacionalnih manjina itd., ali i pojednostavljenu proceduru natječaja, brže rokove rješavanja pristiglih prijava i financiranja, veća sredstava za pojedine namjene i stavke ali i veću odgovornost i transparentnost rada svih dionika u ostvarivanju programa kulturne autonomije.

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske na  svojoj 108. sjednici održanoj 7. studenoga 2024. godine donio je nove Kriterije financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina. Što su bili glavni razlozi donošenja novih Kriterija?

Kriteriji su posljednji put mijenjani i nadopunjavani prije dvije godine, a od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 2002. godine i prvih Kriterija 2003. godine bilo je šest promjena pravila financiranja. Tako se već duže vrijeme nametala potreba da se izradi jedan novi, cjelovit tekst ovog najvažnijeg pravnog akta za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina, upravo s ciljem da se dalje razviju i osmisle važna pitanja programskog profiliranja sadržaja i načina rada manjinskih udruga na razvoju kulturne autonomije kao jednog od najznačajnijih područja ostvarivanja prava nacionalnih manjina. U tom kontekstu smatrali smo da treba otvoriti mogućnosti za nove programe i sadržaje kulturne autonomije, da treba osigurati što jednostavniju, ali i što efikasniju proceduru samog natječaja. Također, da treba osigurati kraće i brže rokove rješavanja prijava programa, a time i samog financiranja odobrenih programa te posebno osigurati još veću odgovornost i transparentnost u radu i trošenju javnih sredstava svih dionika ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina. O Nacrtu prijedloga Kriterija od 25. rujna do 24. listopada provedeno je i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na koje su se odazvale udruge i ustanove nacionalnih manjina.

Kako su koncipirani novi Kriteriji? Na čemu je bio naglasak?

Ponajprije, jasno su pobrojane vrste programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina za koje se putem Savjeta osiguravaju i raspoređuju sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske. Riječ je o tri vrste programa: programima kulturne autonomije, koji obuhvaćaju područja informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija, zatim programima koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora o pravima nacionalnih manjina te na kraju programima kojima se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina.

NOVI SADRŽAJI

Što je obuhvatio ovaj prvi, najopsežniji dio, programi kulturne autonomije na području informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija? Da li su tu ponuđeni novi sadržaji?

Kod programa kulturne autonomije su najprije definirane neke polazne točke za svaku od četiri vrste programa.

Tako je za programe informiranja predviđeno da se može raditi o novinama i drugom tisku u nakladi većoj od 200 primjeraka po broju. Prihvatljivi su i programi koji se odnose na izradu i uređivanje mrežnih stranica, ali i izdavanje elektroničkih publikacija, kao i izradu digitalnih zapisa (zvučnih ili slikovnih). Ovdje je jasno otvorena mogućnost da se financiraju i dokumentarni filmovi o pojedinoj nacionalnoj manjini, kao i dokumentarni filmovi o radu udruge, a što je predsjednik Savjeta od početka svog mandata do sad jasno komunicirao u svojim izjavama. Kod programa informiranja važno je da tiskovina ili elektronička publikacija sadržava najmanje 2/3 autorskih priloga autora iz Republike Hrvatske, jer se u praksi često nailazi na primjere tiskovina gdje se članci i prilozi jednostavno prenose iz nekih drugih tiskovina i/ili medija i od stranih autora.

Kod programa izdavaštva dan je okvir u vidu vrste i sadržaja djela čiji se tisak može financirati. Naravno, digitalizacija je utjecala na potrebu da se financiranje jasno omogući i za e-knjige. Svrha financiranja ovih programa je poticanje stvaranja trajnih vrijednosti na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a koje će prvenstveno biti djela autora pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Dosadašnja izdanja koja je financirao Savjet iznjedrila su i mnoga značajna i kapitalna djela, kao i djela za kojima je postojao izniman interes šire publike (kako od strane pripadnika nacionalne manjine, tako i od strane drugih manjina i većinskog naroda).

Koji je novi pristup ponuđen unutar programa kulturnog amaterizma?

Unutar programa kulturnog amaterizma utvrđeno je šest vrsta/grupa u kojima se pretežito organiziraju skupine koje njeguju folklornu tradicijsku umjetnost nacionalnih manjina:1. glazbena (koja obuhvaća pjevačke, zborske, instrumentalne i orkestralne skupine), 2. plesna, 3. dramska (kazališna). 4. likovna, 5. književna i 6. tradicijska. S obzirom na to da Savjet svake godine zaprima gotovo 500 prijava programa kulturnog amaterizma za rad različitih skupina i sekcija, vjerujemo da će ovakvo predgrupiranje pomoći u unificiranju programa, a što će u kasnijoj obradi doprinijeti i kvalitetnijem uspoređivanju raznih podataka i obavljanju potrebnih analiza, ali i utvrđivanju smjera za donošenje određenih odluka u narednim razdobljima.

Što je s kulturnim manifestacijama koji su najbrojniji programi koje Savjet financira u okviru kulturne autonomije nacionalnih manjina?

Kulturne manifestacije su od velikog značaja za svaku nacionalnu manjinu, ali i za samo područje na kojem primarno djeluju udruge i ustanove te za lokaciju gdje se održavaju. Cilj financiranja ovih programa je podrška nacionalnim manjinama na državnoj razini kroz održavanje središnjih i najznačajnijih manifestacija, ali i podrška u njihovom lokalnom okruženju, razvoju i „održavanju života“. Pri tome se potiče suradnja na području kulture između više nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, kao i suradnja između udruga i ustanova koje se financiraju putem Savjeta.

Vezano na programske sadržaje, bitno je naglasiti kako se često stječe pogrešan dojam da se kulturna autonomija nacionalnih manjina svodi samo na folklor u vidu plesa i glazbe. Međutim, kulturna autonomija je puno bogatija i raznovrsnija te nudi i mnoge druge sadržaje poput informativnih i izdavačkih, a posebno su značajne kulturne manifestacije kao mjesto razmjene i interakcije kulture, od interesa i značaja i za većinsko stanovništvo pojedinih sredina te hrvatsku kulturu uopće.

POJEDNOSTAVLJIVANJE NATJEČAJNE PROCEDURE

Značajan iskorak napravljen je u vezi procedure prijave i provođenja samih natječaja za programe kulturne autonomije te njihova financiranja. To je veliki posao za same udruge, ali i za Savjet za nacionalne manjine odnosno njegovu Stručnu službu. I do sada je po mnogim mišljenjima taj proces bio na visokom nivou, a što je sada učinjeno kako bi se postao još efikasniji i kvalitetniji?

Velika novina, pretpostavljamo i najveća, odnosi se na dokumentaciju za provedbu javnog poziva. Konkretnije, najveća je novina donošenje uputa za udruge i ustanove kojima će se detaljnije urediti određeni uvjeti svakog javnog poziva, način prijavljivanja i postupak provedbe javnog poziva. Cilj je bio omogućiti Savjetu određenu fleksibilnost i mogućnost pravovremene reakcije na neke okolnosti ili situacije u slučaju kada se to pokaže potrebnim. Na taj način neće se u slučaju potrebe za izmjenama određenih uvjeta financiranja zadirati u Kriterije, a što će ujedno pridonijeti pravnoj sigurnosti, već će se potrebne korekcije davati u uputama. Namjera je također i da se otvori mogućnost pojednostavljivanja nekih dosadašnjih uvjeta trošenja sredstava, pri čemu će se voditi računa da propisani uvjeti budu primjenjivi, realni i da omogućuju udrugama i ustanovama kvalitetnu provedbu programa. Osim toga, sve udruge i ustanove, kako dosad financirane, tako i „nove“, imat će unaprijed uvid u svu dokumentaciju – prijavne obrasce (prijavnice), obrazac ugovora i izvještajne obrasce – te će na neki način moći pravovremeno procijeniti imaju li dovoljno administrativnih kapaciteta kojima će pratiti uvjete financiranja i provođenje programa.

Financiranje je izuzetno važan dio cijelog procesa. Ima li tu novina i na što se odnose?

Jedna od važnijih novina je da je ovim Kriterijima otvoreno razgraničenje prihvatljivih i neprihvatljivih troškova, a što je u prethodnom razdoblju utvrđeno kao preporuka unutarnje revizije. Mogućnost i potreba detaljnijeg uređivanja ovih kategorija troškova predviđena je za upute. „Dobra vijest“ za saveze ili zajednice jest mogućnost da za administrativne troškove zadrži najviše do 25% ukupno raspoređenog iznosa svojim članicama, no konačna odluka o postotku „zadržanih“ sredstava ipak je na za to ovlaštenim tijelima saveza ili zajednica. Ovo povećanje u skladu je s jasno definiranim ovlastima i odgovornostima saveza ili zajednica u odnosu na svoje članice u postupku financiranja programa udruga i ustanova. Naime, savezi ili zajednice i prema dosadašnjim su kriterijima bili jedini ugovaratelj prema Savjetu, odnosno ugovorni odnos postojao je samo između Savjeta i saveza ili zajednica. Međutim, u dijelu koji se odnosi na prijavu programa i izvještavanje članice su nastupale vrlo autonomno, često i bez suglasnosti ili znanja saveza ili zajednice kao ugovaratelja. Sada se jača uloga saveza ili zajednica u provedbi svih programa u skladu s ugovorom sa Savjetom. Također, jača i odgovornost saveza ili zajednica za podatke njihovih članica dostavljenih kod prijave programa na javni poziv, kao i u financijskim i opisnim izvještajima članica.

BRŽA FINANCIJSKA DINAMIKA

Da li su osigurani mehanizmi sprječavanja korištenja sredstava u nenamjenske svrhe , npr. korištenja određenih sredstava za političku promidžbu i sl.?

Da. Jedna od novina je i odredba kojom su sredstva Savjeta „zaštićena“ od eventualnog korištenja u političke i izborne svrhe. U tom pogledu u Kriterijima izričito stoji da udrugama i ustanovama za vrijeme trajanja financiranja nije dozvoljeno koristiti sredstva iz državnog proračuna doznačena putem Savjeta za sudjelovanje u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, niti za financiranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata.

Da se vratimo na problematiku financiranja. Do sada je određene probleme stvarala dinamika isplate sredstava. Da li Kriteriji to rješavaju i ubrzavaju?

Dinamika isplate sredstava i dalje će biti kvartalna. Međutim, nastojanje je da se vremenski okvir za javni poziv promjeni te da se, kad se za to steknu administrativni i kapacitivni uvjeti, donošenje odluke o rasporedu sredstava svede u okvire propisane Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, odnosno da se odluka donese u roku od 90 dana od donošenja državnog proračuna. Ovo će također biti moguće i iz razloga što donošenje odluke neće biti uvjetovano prihvaćanjem godišnjeg izvješća o utrošku sredstava za prethodnu godinu, već će referentna godina financijskog izvještavanja biti (još) jedna godina ranije. Tu je, naime, do sada bilo najveće usko grlo u procesu financiranja, jer je do donošenja odluke trebalo pregledati i ocijeniti odnosno prihvatiti prvenstveno financijska izvješća svih udruga i ustanova financiranih prethodne godine, a za što je ionako brojčano potkapacitiranoj ekipi Stručne službe Savjeta bilo na raspolaganju izrazito kratko i ograničeno vrijeme, otprilike dva kalendarska mjeseca. Treba imati na umu da su brojke do sada vrlo impozantne – okvirno se financira 1300 programa koje provodi 250 udruga i ustanova koje su za cijelu godinu podnosile 750 financijskih izvješća, 750 izvješća o radu te 1500 programskih izvješća. Suštinsku kontrolu utroška sredstava i analizu dostavljenih izvješća Stručna služba Savjeta obavljat će bez pritiska u vezi rokova podnošenja godišnjeg izvješća o utrošku sredstava za prethodnu godinu. Ranije donošenje odluke o rasporedu sredstava utjecat će povoljno i na dosadašnji problem udruga i ustanova u vezi premošćivanja razdoblja od završetka kalendarske godine (do kad se mogu utrošiti doznačena sredstva) do nove doznake sredstava u novoj godini. U tom sklopu važna je novina i ukidanje obaveze dostave kvartalnih izvješća, odnosno izvješća koja su se do 31. listopada dostavljala za sredstva utrošena u razdoblju od srpnja do rujna tekuće godine. Tako će sada i udruge i ustanove imati jednu administrativnu obavezu manje, a time će se smanjiti i pritisak na Stručnu službu Savjeta.

VEĆA TRANSPARENTNOST

Kakvu pomoć u čitavom procesu udrugama i ustanovama pruža i može pružiti Savjet i njegova Stručna služba?

Općenito je važno naglasiti da se udruge ili ustanove mogu i trebaju obratiti Savjetu i Stručnoj službi Savjeta kod bilo kakvog pitanja ili problema u provedbi programa. Tako postoji obaveza udruga i ustanova da dostave obrazloženje uz financijsko izvješće ako se nisu pridržavale odredbi ugovora i Kriterija. Također, imaju obavezu pravodobno i bez odlaganja obavijestiti Savjet o objektivnim smetnjama u realizaciji programa zbog kojih se on ne može izvršiti u roku ili u cijelosti, te će se u tom slučaju utvrditi izmjene obaveza. Iznimno, u opravdanim slučajevima, udruge i ustanove mogu pisanim zahtjevom Savjetu zatražiti prenamjenu dijela ili ukupnih sredstava, odobrenih za program koji nije moguće realizirati, na drugi odlukom odobreni program u istom području kulturne autonomije. Odobravanje ovakvih zahtjeva je pojednostavljeno na način da zahtjeve za prenamjenu sredstava unutar programa kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija u iznosu do 2.000,00 EUR odobrava predsjednik Savjeta. U svakom slučaju, Savjet u donošenju svojih odluka vodi računa i o specifičnim situacijama pojedinih udruga i ustanova te ih procjenjuje u svakom pojedinom slučaju. I najvažnije, da bi Savjet i Stručna služba Savjeta mogli kvalitetno odgovoriti na potrebe udruga i ustanova i pružiti im podršku, nužno je da u svakom trenutku raspolažemo ažurnim informacijama o tim udrugama i ustanovama te je u novim Kriterijima utvrđena i njihova obaveza obavještavanja Savjeta o svim promjenama koje mogu utjecati na urednu komunikaciju i izvršavanje ugovornih obaveza.

POMOĆ SAVJETA

Kakva je situacija s programima iz bilateralnih sporazuma te programa staranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina?

Savjet financira i programe koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora o pravima nacionalnih manjina potpisanih između Republike Hrvatske i matične države nacionalne manjine, kojima je Republika Hrvatska preuzela financijske obveze. Trenutno Savjet ima tri korisnika sredstava za bilateralne programe – kod mađarske nacionalne manjine Demokratsku zajednicu Mađara Hrvatske te kod talijanske nacionalne manjine Unione Italiana i Centar za povijesna istraživanja Rovinj.

Što se tiče programa stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina, odredbe Kriterija koje se odnose na njihovo financiranje usklađene su sa dosadašnjom dobrom praksom. Radi se o programima kod kojih su korisnici sredstava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i one su odgovorne za njihovu provedbu, a konkretno se realiziraju kroz pomoć u održavanju ili izgradnji domova kulture, nabavi opreme i stvaranju prostornih i drugih uvjeta za djelovanje udruga i ustanova. Postupak se pokreće podnošenjem pisane zamolbe JLPS za financijsku pomoć za realizaciju prethodno usuglašenih programa kojima se stvaraju materijalne pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina, a završava dostavom izvješća o provedbi programa do kraja veljače iduće godine.

ŠIRENJE PODRUČJA  KULTURNE AUTONOMIJE

Koliko je u prošloj godini bilo prijava za programe kulturne autonomije, što je odobreno i koliko je sredstava za te programe bilo osigurano iz državnog proračuna i kakav su očekivanja za ovogodišnji natječaj?

2024. godine na javni poziv Savjeta je zaprimljeno više od 1350 prijava programa, a ukupno je odobreno sredstava za 1250 programa koje je provodilo 106 udruga i ustanova nacionalnih manjina, uključujući saveze i zajednice, sa 145 članica. Odobreno je 87 programa informiranja, 87 programa izdavaštva, 468 programa kulturnog amaterizma i 608 kulturnih manifestacija. Programe su prijavile udruge i ustanove 20 od ukupno 22 priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (sve osim vlaške i turske nacionalne manjine). Među njima bilo je i 16 novih udruga koje su prijaville svoje programe i kojima su odobrena sredstava. Dakle, širilo se područje kulturne autonomije i nadamo se da će situacija i dalje biti pozitivna kako bi nastavili poticati (nove) udruge i otvarati prostor za financiranje novih, kvalitetnih programa. Za programe ostvarivanja kulturne autonomije 2024. godine je iz državnog proračuna ukupno izdvojeno oko 10 milijuna EUR (što je čak 20 posto više u odnosu na prethodnu godinu), a nadamo se da ćemo određeno povećanje sredstva u okviru realnih društvenih i proračunskih mogućnosti ostvariti i ove godine u proračunu za 2025. godinu.

Kako teku pripreme za novi ovogodišnji natječaj odnosno javni poziv za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina?

Prijava programa, kao i izvještavanje, i dalje se obavlja putem aplikacije koja je dostupna na mrežnoj stranici Savjeta za nacionalne manjine. Na taj način osigurava se ujednačenost izvještavanja i brzina dostupnosti podatka te se otklanja mogućnost manipulacije ili pogreške. U smislu administrativnog rasterećenja pak, udruge i ustanove kod prijava nisu dužne Savjetu dostavljati dokaze za određene činjenice koje su javno dostupne u odgovarajućoj bazi podataka. Savjet je već donio odluku o osnivanju Komisije za otvaranje prijava prijedloga programa pristiglih na Javni poziv za 2025. godinu, te Povjerenstva za raspodjelu sredstava udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2025. godinu. To su dva bitna tijela kod postupovne provedbe javnog poziva. Njihove zadaće novim su Kriterijima osvježene i usklađene s dosadašnjom praksom. Komisija administrativno provjerava zaprimljene prijave prijedloga programa u odnosu na ispunjavanje propisanih uvjeta javnog poziva (formalni uvjeti). Rezultat rada Komisije treba biti popis udruga i ustanova koje zadovoljavaju formalne uvjete i onih koje ih ne zadovoljavaju. Zadaća je Povjerenstva razmotriti i ocijeniti prijedloge programa udruga i ustanova koje zadovoljavaju formalne uvjete te dati prijedlog za odobravanje financijskih sredstava za programe. Taj prijedlog Povjerenstva je podloga za izradu prijedloga odluke o rasporedu sredstava.

U sklopu svojih redovnih aktivnosti Savjet za nacionalne manjine također organizira i edukativni seminar za udruge i ustanove nacionalnih manjina koji će ove godine tematski pokriti dio prijavljivanja na javni poziv prema novim Kriterijima financiranja i ugovarana programa ostvarivanja kulturne autonomije.

Autori: Stojan Obradović i Antun Brađašević  

 Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija