U MANJIM SREDINAMA UDRUGE SU GLAVNI NOSIOCI MANJINSKIH AKTIVNOSTI

Intervju: Zoltan Čerepeš,  zamjenik načelnika Općine Tordinci iz redova mađarske nacionalne manjine

Za mađarsku nacionalnu manjinu u općini Tordinci gdje čine gotovo petinu stanovništva nije važna samo dobra politička zastupljenost već i činjenica da njihove udruge imaju važnu ulogu u očuvanju njihovog nacionalnog identiteta ali i brojne programe međudržavne i prekogranične suradnje u kojima predstavljaju čitavu zajednicu i doprinose boljoj hrvatsko-mađarskoj suradnji. Činjenica je da su u manjim sredinama  udruge glavni nosioci manjinskih aktivnosti  jer imaju i više sredstava ( i više izvora financiranja )  dok vijeća financijski ovise isključivo o lokalnoj samoupravi . Zato bi trebalo razmisliti kako izbjeći organizacijski paralelizam jer za to često nema ni kadrova, a nema ni potrebe.

Održavanjem dodanih izbora za nacionalne manjine završeni su ovogodišnji lokalni izbori. Kako vidite značaj  ovih izbora i vašeg mandata. Što vaš izbor na funkciju zamjenika načelnika konkretno znači za vašu nacionalnu manjinu, što joj donosi?

Mislim da su ovi izbori vrlo bitni za nacionalne manjine , da se možemo predstaviti , da možemo u određenoj sredini imati i pokazati naš politički subjektivitet . Do sada su manjine više ovisile o strankama i tome koje će im mjesto ponuditi na listama, a sada manjine imaju mogućnost direktnog izbora. Konkretno u našoj sredini nije bilo dopunskih izbora, sve je riješeno u redovnoj proceduri, a mi smo osim jednog zagarantiranog mjesta u općinskom vijeću dobili još jednog predstavnika odnosno predstavnicu koja je ujedno izabrana i za predsjednicu općinskog Vijeća pa i to na svoj način govori o statusu naše nacionalne manjine u ovoj sredini, u općini Tordinci u kojoj Mađari čine skoro petinu stanovništva  (18 posto). Što se tiče mog mandata i funkcije očekivanja naše zajednice su značajne i dobrim dijelom su vezana  za egzistencijalna i infrastrukturna pitanja. Nemamo problema s drugim pravima i položajem naše nacionalne manjine. To je sve korektno i uvjetno rečeno, klasična manjinska pitanja kao npr. pitanja dvojezičnosti nisu u našem fokusu jer faktički oko toga nikad nismo ni imali problema. Ljudi smatraju da je to uglavnom riješeno, tako da smo uglavnom koncentrirani na egzistencijalna, ekonomska i infrastrukturna pitanja.

EGZISTENCIJALNI A NE MANJINSKI PROBLEMI   

Koliko vi kao zamjenika načelnika  možete doprinijeti i utjecati na rješavanje manjinske politike , manjinskih potreba i problema u vašoj sredini ? Kakav je suradnja s lokalnim strukturama?

Mađarska nacionalna manjina osim zamjenika načelnika ima zagarantirano i jedno vijećničko mjesto , a mi u  Vijeću imamo dva predstavnika i jedan mađarski predstavnik odnosno mađarska predstavnica je ujedno izabrana i za predsjednicu našeg Općinskog vijeća. Iz činjenice da je pripadnik odnosno pripadnica mađarske nacionalne manjine izabrana za  predsjednicu Općinskog vijeća zorno pokazuje da je naša manjina uvažena i prihvaćena  i oko toga izbora nije bilo prijepora. Ja kao zamjenik načelnika  s načelnikom imam produktivnu komunikaciju na dnevnoj bazi . Oko svega se dogovaramo i dajemo jedni drugima podršku. Naša politička suradnja je kvalitetna jer se uvijek zasniva na čvrstim programima, a ne na političkim kalkulacijama i to se poštuje i do toga se drži s obje strane i većinske i manjinske .

Mi se svake godine natječemo za sredstava za poboljšanje infrastrukture na područjima za nacionalne manjine što odrađuju naše općinske službe, ali se sredstava koriste uglavnom na području Korođa gdje je koncentrirana naša nacionalna manjina. Za takve projekte država, odnosno njeni fondovi daju značajna sredstva ( i do 70 posto za neke projekte) i oko toga imamo odličnu suradnju s općinskim službama i posebno sa samim načelnikom koji uvijek i u potpunosti stoji na raspolaganju  da utvrdimo što bi bile naše potrebe i naši prioriteti i onda se ide na natječaje . Dakle , naša suradnja i s općinom, ali i po potrebi  s županijom je stvarno izvrsna i mi se dogovaramo faktički oko svakog pitanja koji s tiče Korođa u kojem je koncentrirana naša nacionalna manjina  na ovom području.

BOGATA PREKOGRANIČNA SURADNJA

Za svaku nacionalnu manjinu uz rješavanje egzistencijalnih i infrastrukturnih pitanja naravno izuzetnu važnost imaju i kulturna pitanja, očuvanje i razvoj nacionalnog identitet. Kakva je situacija u tom pogledu?

Osim infrastrukturnih potreba i problema financiraju se naravno i naše kulturne udruge, potrebe i naši kulturni projekti, programi i manifestacije i to opet i s nivoa općine i s nivoa županije. Imamo kulturne udruge , lovačko društvo , DVD , nogometni klub i posebno njegove veterane koji npr. organiziraju čak međunarodni sportski događaj na kojemu gostuju naši sunarodnjaci iz Mađarske , Rumunjske i Slovačke . I to se realizira uz pomoć i pokroviteljstvo naše općine. Imamo dvije veće kulturne manifestacije  na kojima je posebno angažirana Udruga za njegovanje običaja Mađara Korođ. To je Susret glazbenika Karpatskog bazena te Dječji festival pjesme i plesa na kojem se okupi 200 do 300 djece. I općina to uvijek podupire i financijski i organizacijski, a načelnik uvijek i osobno pozdravi te naše manifestacije . A sam Dječji festival stalni je i sastavni dio Dana općine Tordinci. Ovaj Dječji festival važan je jer ljubav prema tradiciji prenosi na mlađe naraštaje, a sam festival oživljava  običaje koji čine temelj lokalnog identiteta ali i simbol suživota mađarskog i hrvatskog naroda. Susret mađarskih glazbenika Karpatskog bazena je manifestacija koja već gotovo dva desetljeća okuplja Mađare, kako iz Hrvatske tako i iz drugih, poglavito susjednih država kako bi njegovali svoj jezik kulturu i običaje. Inače, mi  u Korođu imamo vrtić i osmogodišnju školu ma mađarskom jeziku . Vrtić je otvoren prošle godine uz pomoć mađarske Vlade . Osnovna škola je na mađarskom jeziku po A modelu i prva je škola u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je uspjela realizirati izgradnju školske dvorane sredstvima koja idu iz Fonda za oporavak..

Imate li u svemu tome i pomoć matične države?

Naša kulturna udruga se može natjecati na neke fondove mađarske Vlade. Postoje fondovi za kulturne aktivnosti manjinskih zajednica izvan Mađarske i tu se i mi redovito natjećemo. Ti fondovi i zaklade podražavaju rad udruga, manifestacija te nabavu potrebne  oprema za realizaciju pojedinih manifestacija od narodnih nošnji do tehničke opreme te osiguravaju i sredstva za neke potrebne  kadrove kao što su npr. plesni voditelje, koreografi itsl. , a  bez kojih bi rad udruga bio znatno otežan.

NEPOTREBNI PARALELIZAM

Razvijate li i projekte prekogranične suradnje?

Sada smo se kao općina preko Interrega natjecali prema Mađarskoj i u tom projektu sudjeluju tri naše općine iz naše Vukovarsko-srijemske županije, Stari Jankovci, Tompojevci i Tordinici te jedna općina u Mađarskoj kod Pečuha . To je isto program kulturne razmjene i suradnje  kroz koji bi, ukoliko prođemo na natjećaju, mi išli u Mađarsku predstavit naš rad, a oni bi gostovali kod nas sa svojim aktivnostima. Ali je značajno da su kroz taj program  moguća i neka infrastrukturna ulaganja odnosno projekti, no to još u fazi natječaja.

Također, mađarske fondacije podupiru suradnju lokalnih zajednica, ali pošto mi u Korođu nemamo mjesni odbor onda sve suradnje takve vrste rješavamo preko udruge. Tako imamo suradnju s jednim mjestom u Transilvaniji s kojim smo opet o okviru jednog programa EU realizirali određene programe i pri tome smo predstavljali čitavu našu općinu, uključivo i njene gospodarske potencijale (OPGove npr)., a ne samo mađarsku nacionalnu manjinu  pa smo nastupali i u jednom projektu koji je okupljao predstavnike lokalnih zajednica iz Mađarske , Rumunjske, Italije i Slovačke.

– Prešli smo polovinu mandata  6. po redu izbora za vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat  manjinske samouprave? Koji su ključni problemi i kako unapređivati njihov rad?

U malim mjestima je malo ljudi koji se žele uključiti u politiku pa imamo stalno dupliranje kadrova. Vrte se isti ljudi . Većina aktivnosti se odvija preko udruga, a ne preko vijeća . Udruge su nosioci aktivnosti . U manjim mjestima je uloga vijeća vrlo upitna . Vijeća nemaju neki izraženiji i samostalniji program rada . Sve se to utupi u aktivnost udruga . No na županijskom nivou već je drugačije. Tu postoji i značajna suradnja među manjinama  te djeluje  Koordinacija vijeća nacionalnih manjina i ona značajno doprinosu boljem radu manjinskih institucija. U  našem manjinskom općinskom vijeću mi imamo i mlađih ljudi što je dobro ali nema toliko sadržaja da bi isti intezitet aktivnosti imali i vijeće i udruge. Činjenica je da su u manjim sredinama  udruge glavni nosioci aktivnosti  jer imaju i više sredstava ( i više izvora financiranja )  dok vijeća financijski ovise isključivo o lokalnoj samoupravi . Trebalo bi razmisliti kako , bar u manjim sredinama, izbjeći organizacijski paralelizam jer za to često nema ni kadrova, a nema ni potrebe.

Autor: Stojan Obradović

Projekt : Izazovi i dileme manjinske politike – NACIONALNE MANJINE U LOKALNOJ i REGIONALNOJ  SAMOUPRAVI  ( 24/2025)