Serijal tekstova: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (08/2025) IZBORNE PROMJENE OJAČALE SU POLITIČKI LEGITIMITET PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA

Intervju: Robert Jankovics, zastupnik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru i potpredsjednik saborskog Kluba zastupnika nacionalnih manjina

Promjenom Zakona o lokalnim izborima po kojima se sada već drugi put održavaju lokalni izbori prekinut je politički inžinjering i izborna farsa kada su pitanju nacionalne manjine jer su njihovi predstavnici dobili realnu, a ne samo formalnu mogućnost da predstavljaju svoje izborno tijelo. To pravo osigurava se i potvrđuje na dopunskim izborima, ako treba, gdje manjine suvereno utječu na izbor svojih predstavnika, a ne da im to radi netko drugi u ime svojih, a ne manjinskih interesa. Pri tome, kao što je to nedavno potvrdio i Ustavni sud  instrumentom dopunskih izbora manjine ne ugrožavaju ničije interese, a posebno ne većinskog hrvatskog naroda kao što im neki pokušavaju imputirati. A aktualni lokalni izbori pokazali su još jedan značajan pozitivan trend kada su u pitanju nacionalne manjine. Nije došlo do značajnijeg i drastičnog pada prava nacionalnih manjina na izbor svojih predstavnika u jedinicama lokalne i regionalne samouprave zbog pada udjela manjinskog stanovništva i s tim povezanih izbornih prava. Značajan doprinos tome dale su i pojedine jedinice lokalne i regionalne samouprave koje su predstavnicima nacionalnim manjinama promjenama svojih statuta omogućile izbor bez obzira što je njihov broj pao ispod zakonskog praga, a to je  važan put i doprinos demokratskom i civilizacijskom trendu zaštite stečenih manjinskih prava.     

Održani su drugi po redu lokalni izbori prema izmijenjenom Zakonu o lokalnim izborima ( iz prosinca 2020. ) čega ste i vi bili jedan od inicijatora, a čija je intencija bila da se predstavnicima nacionalnih manjina u tijelima lokalne i regionalne samouprave ojača njihov legitimitet i pozicija i omogući im učinkovitije djelovanje u lokalnom političkom životu. Koliko su se te promjene pokazale uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine?

Pa definitivno jesu, kao što im je bila i namjera. Mislim da su te promjene spriječile izborni inžinjering koji je vladao mandatima prije toga, a koji je podrazumijevao da u jedinicama lokalne i regionalne samouprave gdje su nacionalne manjine imale pravo na određeni broj članova predstavničkih tijela, u pravilu, velike političke stranke su  pripadnike nacionalnih manjina stavljale na samo dno izbornih lista pa ako bude nedostajalo zastupnika nacionalnih manjina, a oni na to imaju pravo, onda će s nekog zadnjeg ili sličnog mjesta ući neki manjinac, Čeh, Mađar, Srbin ili već neko drugi.

E taj inžinjering, tu izbornu farsu s predstavnicima nacionalnih manjina koji ulaze u predstavnička tijela lokalne i regionalne  samoupravo kao navodni predstavnici nacionalnih manjina, a da nisu dobili prave glasove i ostvarili pravi legitimitet  pa samo formalno predstavljaju manjine, e tu smo političku i izbornu farsu zaustavili. Sada su političke stranke dobile dvije mogućnosti . Ili prepustiti nacionalnim manjinama da na dopunskim izborima gdje glasaju samo pripadnici manjina  naknadno izaberu svoje predstavnike ili da pripadnike nacionalnih manjina na listama stave na dobra, visoko pozicionirana mjesta koja osiguravaju ulazak u predstavnička tijela.

Ako su se odlučili za ovu drugu varijantu dobili smo u svakom slučaju pripadnike nacionalnih manjina s određenim izbornim i političkim legitimitetom, a ako su se odlučili na prvu varijantu, i zbog činjenice da u njihovim stranačkim redovima sigurno vladaju gužve i borbe za pozicije na izbornim listama, onda su u tom slučaju nacionalne manjine svakako dobile mogućnost da na dopunskim izborima sami izaberu svoje predstavnike i osiguraju im izborni legitimitet. Tako, mislim da su se te izmjene koje su svojevremeno predložili upravo zastupnici nacionalnih manjina u Saboru pokazale izuzetno značajnim i korisnim za izbornu poziciju predstavnika nacionalnih manjina, za njihov jači legitimitete koji samim tim jača i njihovu ukupnu poziciju u lokalnim sredinama i lokalnom političkom životu .

PROTIV IZBORNE FARSE

Imate li uvida koliko su same lokalne i regionalne strukture vlasti i samouprave reagirali na ove promjene ? Koliko su i kako  same manjinske zajednice prihvatile ove  izborne  promjene ? Da li je porastao njihov interes za sudjelovanje u lokalnim političkim procesima ?

Pa najprije moram reći da u nekim jedinicama lokalne i regionalne samouprave čak ni nakon više od četiri godine nisu ni znali kakve su se promjene dogodile u pravima predstavnika nacionalnih manjina za izbor u tijela predstavničke vlasti i da više nema tzv. kooptiranja pa su i dalje imali namjeru ili su čak i realizirali to da pripadnike nacionalnih manjina stave na dno svojih izbornih lista odnosno na zadnja mjesta tih lista što je i svojevrsno poniženje za pripadnike nacionalnih manjina .

No mnogi su ipak usvojili i shvatili promjene i onda ovisno o situaciji ili su manjinski predstavnici dobivali mjesta s izglednim ulaskom u lokalna predstavnička tijela ili im je ostavljena mogućnost da svoju zastupljenost i predstavljanje u lokalnim tijelima vlasti i samouprave,  ako ne sada, a onda kasnije riješe kroz dopunske izbore .

Evo mogao bih na primjeru mađarske nacionalne manjine reći kako smo mi , čak bez obzira na namjere i planove većih stranaka , puno više zainteresirani da naša  mjesta u lokalnoj predstavničkoj vlasti , u sredinama gdje nas ima između 5 i 15 posto riješimo direktno na dopunskim izborima na kojima će glasati samo predstavnici nacionalnih manjina koje očekujemo najkasnije do rujna, a možda budu i prije. U svakom slučaju, možda nešto sporije nego smo očekivali, mijenjaju se ipak stare navike i način kako su stvari prije funkcionirale  kada su mnogi stavljali manjince na zadnja mjesto, a onda naknadno dobili svoga vijećnika koji ih ništa nije koštao dok kasnije puno može donijeti . 

DORADITI ZAKON

Da li ste u izbornom procesu uočili i određene probleme koje bi trebalo otklanjati i dalje dorađivati izborna pravila?

Sigurno da ima stvari koje ubuduće treba mijenjati i doraditi. Čim se u Saboru otvori prva rasprava o lokalnim izborima osobno ću tražiti i predložiti određene promjene. One će se u prvom redu odnositi na potrebu da se kod izbora zamjenika načelnika , gradonačelnika i župana prekine s tom lošom praksom prema kojoj član manjinske zajednice mora zatražiti listić da bi glasao za nešto na što ima pravo. Bili smo svjedoci da je bilo dosta potpuno nepotrebnih nesporazuma između biračkih odbora i  manjinskih glasaća. Ako predstavnik manjine dođe glasati apriori će dobiti četiri glasačka listića ali mu neće automatski dati i peti listić za izbor zamjenika načelnika , gradonačelnika ili župana iz redova nacionalnih manjina iako se iz biračkog spiska vidi da je glasač pripadnik manjinske zajednice, već on to mora posebno tražiti . To treba mijenjati i ako netko ima pravo na nešto to mora dobiti bez posebnog traženja i otkrivanja svoga dodatnog identiteta ako to birač ne želi, a mnogi to iz raznoraznih razloga ne žele . Eto, to je moja kritika izbornog procesa u ovom segmentu i to treba obvezatno promijeniti do sljedećih izbora . To je bio propust kada su prije pet godina rađene promjene Zakona o lokalnim izborima. Nije se uočio taj važni tehnički moment koji s pravom frustrira mnoge manjince i to moramo izmijeniti što ćemo sigurno i učiniti čim ova problematika opet dođe u saborsku raspravu.

POTVRDA USTAVNOG SUDA

Kako ocjenjujete prve rezultate aktualnih lokalnih izbora kada su nacionalne manjine u pitanju?

Pa nemam još cjelovite i obuhvatne podatke ali bih na primjeru mađarske nacionalne manjine mogao iznijeti neke ocijene. Mađarska nacionalna manjina imala je npr. veliku izlaznost na ovim izborim. I do  80 posto u nekim sredinama . Gotovo nevjerojatno ako usporedimo s drugim , općim podacima o  izlaznosti  . Tako da će mađarska nacionalna manjina imati dopunske izbore samo u dva slučaja ( grad Beli Manastir i općina Kneževi Vinogradi ) dok su u svim drugim sredinama u kojima imamo određena izborna prava, u njih 11 predstavnici mađarske nacionalne manjine izabrani u redovnom postupku .

Zanimljivo je da je pred same izbore Ustavni sud odbacio pritužbu da Zakon o lokalnim izborima omogućavanjem dopunskih izbora privilegira nacionalne manjine i diskriminira pripadnike hrvatskog naroda . Kako gledate na tu odluku i što ona znači posebno u kontekstu činjenice da su neki politički subjekti  pokušavali forsirati tezu kako moguće promjene lokalnih i regionalnih statuta koje potvrđuju pravo predstavnika nacionalnih manjina na izbor neovisno u njihovom sudjelovanju u stanovništvu ugrožavaju prava hrvatskog naroda ?

Podnositelj te tužbe je bio naš kolega  Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista i mogu samo reći da je Ustavni sud donio jedino moguću, suvislu i logičnu odluku . Mislim da je Ustavni sud zapravo ovom odlukom još jednom potvrdio pravo nacionalnih manjina  da suvereno utječu na izbor svojih predstavnika , a ne da im to radi netko drugi u ime svojih, a ne manjinskih interesa. I naravno potvrdio je i činjenicu da ostvarivanjem manjinskih prava nisu ugroženi ničiji drugi interesi, a posebno ne većinskog hrvatskog naroda . Velike stranke sada pokazuju nešto veći interes za manjinske predstavnike, ali još uvijek nema dovoljno stranačke demokracije koja bi dalje razvila te procese.  No, treba znati i da su promjene Zakona o lokalnim izborima smanjile  broj članova predstavničkih tijela pa je i politička gužva u velikim strankama još veća i jača. Zato su ključni dopunski izbori koji manjincima omogućavaju puni legitimitet , a to je potvrdio i Ustavni sud .

ZAŠTIĆENA PRAVA I HRVATSKE ZAJEDNICE

Možda je manje poznato da temeljem posebnih zakonskih odredbi i pripadnici hrvatskog naroda ostvaruju pravo na zastupljenost u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u kojima su u manjini . Ima te li uvida kako se to prvo manifestira i ostvaruje ( na ovim izborima to pravo pripadnici hrvatskog naroda imali su u 15 jedinica, a na prošlim u ¸12 ) ?

I što se toga tiče možemo kazati da je interes hrvatske zajednice, u mnogim sredinama gdje su u manjini, izrazito jak i velik da dobiju svoga predstavnika . Znam npr. za općinu Jagodnjak da je tamo bilo čak tri kandidata za mjesto predstavnika hrvatskog naroda koji je u toj sredini u manjini. Dakle značaj tog instituta dobro je poznat i hrvatskom narodu i političke stranke su se oko toga aktivirale što je jako dobro, a i izlaznost je bila isto vrlo velika . To je i u kontekstu odluke Ustavnog suda jer se pokazuje da ta odluka štiti manjinske zajednice bez obzira da li se radi o nacionalnim manjinama ili manjinskim zajednicama većinskog naroda u određenim sredinama . Sustav je dobro postavljen i on dobro funkcionira .

Nakon što su objavljeni rezultati popisa stanovništva 2021. godine koji su pokazali drastičan pad udjela  mnogih manjinskih zajednica u strukturi stanovništva bilo je puno bojazni da takva kretanja mogu ugroziti ili smanjiti mnoga stečena manjinska prava, a možda prije svega prava nacionalnih manjina na izbor njihovih predstavnika u izvršna i predstavnička tijela lokalne i regionalne samouprave . Do toga ipak nije došlo. Pravo na izbor zamjenika načelnika , gradonačelnika i župana nacionalne manjine na ovim izborima imale su u 67 slučajeva ( na proteklim izborima u 66 ) , a pravo na izbor u predstavnička tijela imalo je 273 pripadnika nacionalnih manjina ( na prošlim izborima 287 dok su u 80 jedinica  za 96 predstavnika bili raspisani dopunski izbori  ). Dakle nije bilo značajnijih negativnih promjena, a čak za 12 manjinskih zamjenika to pravo osigurano je promjenom statuta lokalnih jedinica. Kako ocjenjujete te podatke i da li je to putokaz zadržavanja stečenih manjinskih prava kao jedne pozitivne političke i civilizacijske norme? 

Očito je da se pad stanovništva pokazuje prilično proporcionalan i u većinskom narodu i u manjinskim zajednicama i zbog toga i nije bilo većih negativnih promjena u pravima na zastupljenost. Ono što je po meni u tom sklopu posebno bitno jeste upravo ta jedna pozitivna poruka određenih jedinica lokalne i regionalne samouprave gdje jeste došlo do pada udjela manjinskog stanovništva ispod nivoa koje im je zakonski garantirao određena izborna prava ( iako se u mnogim sredinama radi tek o minimalnim padovima ), a koje su samoinicijativno mijenjale statute kako bi manjinama koje su određena prava imali, a sada su zbog minimalnih odstupanja zakonski i nominalno ta prava izgubili osigurali  njihovo  daljnje konzumiranje izmjenama statuta i pokazali kako se ti problemi mogu riješiti na jedan primjeren demokratski i civilizacijski način.

Treba istaknuti kako je taj proces krenuo iz Bilogorsko- bjelovarske županije osiguravanjem prava na izbor dva zamjenika župana iz redova češke i srpske nacionalne manjine iako je udio tih manjina u stanovništvu tog područja pao ispod 5 posti pa time i njihovo pravo na izbor, ali očito je da su taj pozitivan primjer prihvatile i druge jedinice lokalne i regionalne samouprave. Naravno ne sve, ali imamo pozitivan demokratski trend . Također, posebno je značajno istaknuti da su razbijene određene bojazni da jedinice lokalne i regionalne samouprave neće ulaziti u te procese pred izbore upravo zato da možda ne izgube naklonost djela biračkog tijela. Obrnuto! Pokazalo se da su pojedinim jedinicama lokalne i regionalne samouprave gdje je došlo do takvih promjena lokalne strukture vlasti na izborima osigurali bolje rezultate nego na prethodnima i pobjede već u prvom krugu. Eto to je npr. slučaj upravo u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji ili npr. u općini Erdut gdje naša mađarska nacionalna manjina također svoja prava osigurala promjenom općinskog Statuta, a predstavnici lokalne vlasti koja je tu promjenu omogućila pobjedu su odnijeli već u prvom krugu. Mislim da je to dobar putokaz i pokazatelj da osiguravanje političkog kontinuiteta manjinskih prava nije upereno protiv nikoga i da  prije donosi političku korist nego štetu.

 ODGOVORNOST ZA POLITIČKU SURADNJU

Koliko su same lokalne i regionalne strukture vlasti i samouprave profitirale zakonskim promjenama izbornog procesa u lokalnoj samoupravi kada su u pitanju nacionalne manjine? Koliko su dobile kvalitetnije i učinkovitije partnere u provođenju lokalnih politika?

Sigurno da su dobili kvalitetnije partnere s više političkog legitimiteta, a to omogućava i politički odgovorniju i efikasniju suradnju . Predstavnička tijela su izabrana, a predstoji drugi kruh za izvršna tijela, zamjenike  načelnika, gradonačelnika i župana.  E sada kako će se odvijati suradnja u predstavničkim tijelima to ovisi o konstelaciji političkih snaga u tim predstavničkim tijelima . I tu su pred predstavnicima manjina često odgovorne i važne odluke koje onda mogu dalje definirati političke odnose u određenim sredinama ali i pružiti kvalitetniji okvir za implementaciju određenih segmenata lokalnih politika kojima upravo i predstavnici nacionalnih manjina mogu dati značajan doprinos .

Kada bi mogli biti raspisani dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima?

Dopunski izbori očekujem krajem rujna .Nakon konstituiranja lokalnih i regionalnih predstavničkih tijela Vlada u roku od 90 dana mora raspisati dopunske izbore. Ako bi bili raspisani do kraja lipnja  onda bi se mogli održati još u srpnju. To bi bilo i logičnije, ali realnije mi se čini da će to biti krajem rujna.

Autor: Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija