PAKET MANJINSKIH ZAKONA PRED ULASKOM U PARLAMENTARNU PROCEDURU EUROPSKE UNIJE

Federalna unija nacionalnih manjina Europe (FUEN) bila je organizator uspješne kampanje Minority Safe Pack Inicijative kojom se željelo potaknuti EU da donese paket zakonskih prijedloga kojim bi se dodatno unaprijedila zaštita manjina, njihovih jezičnih prava i kulturnog identiteta, obrazovnih i medijskih prava, ravnomjernog razvoja itd. Prijedlog je trebao ući u službenu proceduru europskog parlamenta i Komisije. Ideje i planovi su bili vrlo ambiciozni. Kakva je trenutna situacija, dokle se došlo i što se na tom planu može očekivati informiro nas  je  potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH i potpredsjednik FUEN-a Vladimir Ham.

Prikupljanje potpisa za potporu europskoj građanskoj inicijativi „Minority Safe Pack Initiative“ uspješno je završeno 3. travnja 2018. godine s prikupljenih 1.320.000 potpisa iz 11 država EU od kojih je punovrijedno 1.120.000 potpisa. Time je inicijativa potvrđena i stekla uvjete za ulazak u zakonodavnu proceduru pri Europskoj komisiji.

U međuvremenu je dovršen prvi sažetak prijedloga zakona koji se temelji na europskoj građanskoj inicijativi „Minority SafePack Initiative“ koji je izradio tim pravnih stručnjaka i dokument sadrži odredbe kojima se reguliraju sva područja manjinske zaštite na način kako je to bilo predloženo u inicijativi. One uključuju mjere u područjima obrazovanja, kulture, jezičnih prava, javne uprave, regionalnih fondova, medija, zasebno odredbe za zaštitu prava Roma, državne pomoći i pitanja u svezi manjina bez matične države.

Minority Safe Pack je zamišljen kao sigurnosni paket za nacionalne manjine koji bi u obliku europskih zakona ili direktiva donio uravnoteženi standard zaštite nacionalnih manjina na razini čitave Europe i kojih bi se morale pridržavati sve članice Europske unije te i sve zemlje koje su u procesu pridruženja Europskoj Uniji. Spektar pitanja koji bi se želio urediti tom inicijativom je vrlo širok i odnosi se na zaštitu jezika, na pristup medijima, na obrazovanje manjinskim jezicima, očuvanju kulturne i arhivske građe, osnivanje zajedničkog europskog centra za manjinske studije itd… Na prvi pogled možda neka od tih pitanja i zahtjeva za Hrvatsku izgledaju nepotrebno i suvišno, jer je Hrvatska na deklarativno normativnoj razini otišla dosta daleko na planu zaštite manjinskih prava, ali ima država u Europi pa i EU koje nisu dovoljno posvećene zaštiti manjinskih prava i koje su dosta skeptične pa i otvoreno protiv ovakve jedne inicijative u zaštiti manjinskih prava. Ipak, inicijativa je uspjela. Ispunjeni su uvjeti koje je EU propisala da bi ovakve građanske inicijative mogle ući u zakonodavnu proceduru ( više od milijun potpisa EU građana te pređen propisani prag odnosno broj minimalno potrebnih potpisa u bar 7 država EU, a u ovom slučaju je to ostvareno u čak 11 država ). Nakon što je inicijativa, koju su pripremili i konkretizirali stručnjaci, početkom godine predana Europskoj komisiji, ova je bila dužna pred Europskim parlamentom organizirati i njeno predstavljanje. To je konačno i ostvareno u listopadu. Tada su predstavnici Minority Safe Pack inicijative pred nekoliko odbora EU parlamenta i zainteresiranim zastupnicima izložili svoje ideje, sadržaj i koncept ove inicijative, odgovarali na pitanja te na neki način u samim europskim institucijama lobirali za to da ova inicijativa nastavi svoj daljnji put prema konačnoj realizaciji. Taj daljnji put je prvo odluka, odnosno mišljenje Europske komisije na kojoj se očekuje da se od 27 članova 14 europskih povjerenika pozitivno očituje o ovoj inicijativi. Sljedeći korak, koji je već zakazan za sredinu prosinca ove godine, biti će plenarna rasprava i glasovanje o Rezoluciji kojom se podržava ova inicijativa. To bi značilo da u slučaju pozitivnog ishoda, koji se očekuje može početi rad pravnih stručnjaka i eksperata na izradi konkretnih zakonskih rješenja koja će Europska komisija predložiti Parlamentu, koji će o njima raspravljati i glasovati. Inicijatori očekuju uspjeh iako treba reći da ima zemalja članica EU koje nevoljko gledaju na neke zahtjeve i ideje ove inicijative. Primjerice Rumunjska, zbog nekih problema s mađarskom nacionalnom manjinom. Rezerve i skepsu prema inicijativi pokazuju i Francuska i Španjolska zbog svojih unutrašnjih odnosa kada su u pitanju nacionalne manjine. Međutim, snažnu potporu inicijativi daju Njemačka i druge zemlje Unije. Za sada se zna da u europskom Parlamentu pučani, liberali i zeleni podržavaju ovu inicijativu. Očekuje se i podrška značajnog djela zastupnika socijalista. To bi osiguralo snažnu podršku najprije Rezoluciji, a potom i zakonskim prijedlozima.

VAŽNOST JEZIČNIH PITANJA

Inicijativa kojom se želi osnažiti zajednička zakonodavna politika EU u vezi nacionalnih manjina, između ostaloga je značajnu pažnju posvetila i jezičnim pitanjima. Tako u paketu Manjinske inicijative ima nekoliko važnih točaka koje se direktno ili indirektno odnose na pitanja manjinskih jezika kao što je npr. zaštita i promicanje kulturne i jezične raznolikosti, programi financiranja malih jezičnih zajednica ( kako bi im se, između ostaloga, omogućio i lakši pristup europskim financijskim fondovima ), osnivanje Europskog Centra za jezičnu raznolikost ( kroz koji bi se istraživali, ali i promovirali manjinski jezici ), jedinstveni europski zakon o autorskim pravima, koji bi trebao olakšati i usluge emitiranja medijskih sadržaja na materinskom jeziku ( posebno u nekim pograničnim područjima ) te povećanje slobode korištenja i prijema audio-vizualnih sadržaja u manjinskim regijama.