Intervju: Muhamed Muratagić predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Istarske županije
Na našem području raste interes za sudjelovanje u manjinskoj samoupravi i to među mladim ljudima. To je pozitivno , ali puno je problema koji otežavaju funkcioniranje sustava gledano u cjelini. Jedan od većih problema jeste preveliki broj članova vijeća jer nije lako u mnogim sredinama dobiti ljude da sudjeluju u radu izabranog manjinskog tijela posebno u situaciji kada se otvara pitanje njihove pozicije i utjecaja. Tijela manjinske samouprave nisu u mogućnosti ostvariti značajniji utjecaj prema tijelima općinske ili gradske samouprave i to u značajnoj mjeri demotivira rad manjinske samouprave. Bilo bi nužno omogućiti i osigurati institucionalno povezivanje tijela manjinske samouprave i tijela lokalne i regionalne samouprave. Drugačije postaviti , redefinirati ih i učiniti te odnose efikasnijim i produktivnijim.
Približavamo se polovini mandata od 6. po redu izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat manjinske samouprave? Da li se i u kojim segmentima napreduje, a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog?
Na našem području najbolji pokazatelj situacije je činjenica da je porastao broj vijeća . Mi sada u Istarskoj županiji imamo sedam gradskih i pet općinskih vijeća, u odnosu na prethodno stanje imamo tri općinska i jedno gradsko vijeće više. Nije porastao broj pripadnika naše nacionalne manjine , ali je porastao interes da se u određenim sredinama formiraju vijeća jer se pokazala njihova svrhovitost i učinkovitost Sva naša vijeća su kompletna s punim brojem pripadnih vijećnika što znači da imamo negdje oko 180 vijećnika na razini Istarske županije , uključivo naravno i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine na nivou županije . No, ono što je nama posebno bitno jeste činjenica da među članovima vijeća prevladavaju mlađi ljudi. Tako da je ovaj izborni ciklus za nas bio vrlo pozitivan, a to možemo zahvaliti i činjenici da smo uporno i predano radili na tome da bošnjačka nacionalna manjina koja je druga po brojnosti u hrvatskoj dobije svoga saborskog zastupnika pa se kroz te aktivnosti aktiviralo i uključilo puno mladih ljudi od kojih je onda dio našao svoj motiv da sudjeluju i u izborima za manjinska vijeća i da budu izabrani.
RAZVIJATI ULOGU VIJEĆA
Koji su problemi ostali?
Jedan od najvećih problema u funkcioniranju vijeća po mom mišljenju jeste preveliki broj njihovih članova . Nije lako u mnogim sredinama , i većim i manjima, okupiti 10, 15, 25 ljudi da sudjeluju u radu izabranog manjinskog tijela posebno u situaciji kada se otvara pitanje njihove pozicije i utjecaja. Naime, tijela manjinske samouprave nisu u mogućnosti ostvariti značajniji utjecaj prema tijelima općinske ili gradske samouprave , prema njihovim predstavničkim ili izvršnim tijelima i to u značajnoj mjeri demotivira rad manjinske samouprave. Bilo bi nužno omogućiti i osigurati institucionalno povezivanje tijela manjinske samouprave i tijela lokalne i regionalne samouprave. Drugačije postaviti , redefinirati ih i učiniti te odnose efikasnijim i produktivnijim. Savjetodavnu ulogu vijeća trebalo bi dalje širiti i jačati . Bez toga tijela manjinske samouprave su pred opasnošću da atrofiraju i da postanu puka demokratska formalnost, ali bez stvarnog utjecaja na političke i životne procese.
Druga važna stvar je to što Ustavni zakon nalaže da se vijećima osiguraju materijalni i financijski uvjeti za rad , ali to ovisi o dobroj volji lokalnih i regionalnih struktura. Tu bi bilo nužno donijeti propise koji bi s državne razine osiguravali jednake uvijete za rad manjinskih vijeća i predstavnika , a ne da imate vijeća u nekim gradovima koja imaju na raspolaganju 20.000 eura godišnje za svoj rad i vijeća u pojedinim sredinama koja par stotina eura godišnje za svoj rad. S tim da je ovih drugih nažalost puno više i onda je tu nemoguće očekivati neke rezultate i aktivnosti. Sredstava treba osigurati na državnom nivou i onda ih po određenim ujednačenim kriterijima spustiti na lokalni regionalni nivo . Također , bilo bi važno da vijeća imaju mogućnost da u većoj mjeri participiraju na raznim programskim natječajima što je uglavnom pravo udruga . U sredinama gdje pojedine nacionalne manjine prelaze 5 posto stanovništva situacija je puno bolja i tu se preko Operativnih planova Vlade RH za nacionalne manjine otvaraju puno veće mogućnosti .
DOPRINOS OPERATIVNIH PROGRAMA
Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine koje spominjete potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama? Kako ta postignuća i doprinose dalje razvijati?
Operativni programi , treba priznati, jedan su od najznačajnijih iskoraka Vlade prema boljem statusu nacionalnih manjina i rješavanju njihovih životnih potreba . Tu uloga vijeća može biti vrlo značajna kao i manjinskih predstavnika u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave, odnosno njihova povezanost i zajednički rad. To i sami znamo iz iskustva jer imam o čak osam vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima i jednoga na razini županije. I to je važna spona naše uspješnije integracije i ostvarivanja manjinske politike. Važno je da vijeća i predstavnici imaju efikasnije mogućnosti da prenesu svoje stavove i potrebe u predstavnička tijela , a to im u prvom redu osiguravaju predstavnici određene nacionalne manjine u tim tijelima. To je njihova važna funkcija . Operativni programi puno pomažu nacionalnim manjinama, od prostornih preduvjeta, rješavanja infrastrukture , pokretanja poduzetničkih aktivnosti itd., a posebno je važno da se otvaraju i kulturni centri pojedinih manjina . To su kapitalne investicije jer se stvaraju kvalitetni uvjeti za rad manjinskih udruga, a ne da su prepuštene vlastitom snalaženju jer onda motivacija za njihov rad pada.
Da li je svijest o benefitima koje određenoj sredini donose manjinske zajednice dovoljno razvijena i kako to približiti široj javnosti ? Kako uspostaviti čvršći sustav vrednovanja manjinskih doprinosa?
Mi svojim radom s jedne strane čuvamo naš kulturni i nacionalni identitet , ali i doprinosimo razvoju multikulturalanosti Istarske županije što čini njenu posebnu i naglašenu europsku vrijednost . Mi uglavnom nemamo problema , ali sustav treba postaviti efikasnije. Važno je da mehanizam funkcioniranja manjinske samouprave ne ovise o arbitrarnim odlukama, o ekipama koje su trenutno na vlasti ( jer tu zna biti vrlo različitih i manjinama ne uvijek sklonih političkih profila ) .
Kako dalje razvijati i unapređivati kulturni identitet?
Osim materijalnih pretpostavki i uvjeta koje sam već spominjao kroz funkciju kulturnih centara vrlo je važno uključiti mlade. Bez toga nam nema opstanka , bez interesa i uključivanja mladih . I za to treba koristiti sva sredstva od izbora do kulturnih aktivnosti i događanja . Pri tome je vrlo važno da mladi aktivno sudjeluju u kreiranju kulturnih zbivanja određene nacionalne manjine . Nije dovoljno da se kulturni identitete nacionalnih manjina ispoljava i ostvaruje samo kroz neku transmisiju iz matice , da dolaze kulturne i sl. grupe koje onda imaju svoje programe , predstave itd , na kojima se okupljaju pripadnici manjina , ali oni odu i ako nemate vlastite pogone i programe tu nema velikih rezultata . Zato mi nastojimo mlade okupiti od najranije dobi i usaditi im ljubav i potrebu za kulturno umjetničkim izražavanjem i potvrđivanjem . Kada vi počnete okupljati djecu od predškolske dobi na kulturnoumjetničkim programima određene nacionalne manjine budite sigurni da će oni to trajno ponijeti i biti oslonac daljnjeg održavanja , razvoja i čuvanja kulturno nacionalnog identiteta.
OSLONAC NA MLADE
Približavaju se novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine?
Najveći problem izbora je niska izlaznost , a posebno nezainteresiranost mladih . Mi to moramo promijeniti . Za našu nacionalnu manjinu upravo je izbor saborskog zastupnika iz redova bošnjačke nacionalne manjine, kao što sam već rekao bio važan motivator veće aktivacije ljudi unutar naše nacionalne zajednice i to posebno mladih . Mi smo s izborim bošnjačkog saborsko zastupnika uspjeli uspostaviti određenu manjinsku, da tako kažemo, političku piramidu koja ide od zastupnika prema lokalnom nivou , do lokalne samouprave , bošnjačkih članova u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima do manjinske samouprave odnosno vijeća , predstavnika i koordinacija. To je sada jedna struktura unutar koje se komunicira i unutar koje se adresiraju problemi i onda traže njihova rješenja . Naravno bošnjački saborski zastupnik kao i dio drugih manjinskih saborskih zastupnika dio su vladajuće koalicije i kada imate tu spregu s Vladom onda je također puno lakše rješavati određene probleme. U tim okolnostima pripadnici manjina dolaze i na određene funkcije u državnoj i javnoj upravi i onda je također lakše rješavati probleme. Nama je vrlo važan i Ured za nacionalne manjine u Istarskoj županiji s kojim imamo, kao i druge manjine na ovom području, odličnu suradnju S predstojećim lokalnim izborima očekujemo da to dalje razvijamo i unapređujemo.
Dosta se govorilo o mogućim negativnim utjecajima koje donose rezultati popisa stanovništva odnosno značajnog pada udjela nacionalnih manjina što u nekim segmentima i sredinama može ugroziti i poziciju i prava nacionalnih manjina ? Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
Manjinska prava ne bi trebala ovisiti o brojevima, to je jasno. Mi imamo manjine koje broje sto ili par sto pripadnika ,a imamo manjina i s par desetina tisuća pripadnika pa više od 100 tisuća . I tu je broj nelogična osnova za ostvarivanje prava. Dakle trebamo tražiti adekvatnije mehanizme ostvarivanja manjinskih prava, a ne samo brojčane parametre. Puno smo puta rekli da imamo dobar Ustavni zakon o pravu nacionalnih manjina ali ga je često teško implementirati u svim njegovim aspektima i mogućnostima koje pruža. Zato Ustavni zakon treba dalje razviti sredstva i alate koji će garantirati ostvarivanje prava u praksi a ne samo kao zakonsku normu .
Autori: Antun Brađašević i Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
