MANJINSKA UDRUGA OTVORENA ZA MEĐUMANJINSKU I REGIONALNU SURADNJU TE NOVE DRUŠTVENE IZAZOVE

Intervju: Milica Radojičić – Mikulić, predsjednica Zajednice Crnogoraca Split

Udruga Zajednica Crnogoraca  Split kontinuirano nastoji da svojim  kvalitetnim  kulturnim  sadržajima i manifestacijama  motivira pripadnike zajednice da aktivno sudjeluju u očuvanju i prenošenju crnogorskog identiteta na buduće generacije. No, uz tu osnovnu funkciju ova vrijedna udruga razvija  i programe i projekte međumanjinske suradnje koji donose višestruke koristi: od jačanja međusobnog povjerenja i razumijevanja među nacionalnim manjinama, preko veće vidljivosti i valorizacije zajedničke kulturne baštine, do stvaranja novih prilika za umjetnike, kulturne djelatnike i mlade. Ujedno, takvi projekti šalju snažnu poruku da manjinske zajednice mogu biti aktivni nositelji suradnje, dijaloga i kulturnog povezivanja na regionalnoj razini, a u planu su i novi projekti   koji spajaju kulturu , edukaciju i društvenu odgovornost i otvaraju manjinske udruge prema  važnim društvenim temama .  

Zajednica Crnogoraca Split svoju tradicionalnu kulturnu manifestaciju „Njegoševi dani“ ove godine obilježila je gostovanjem suvremene, kultne, crnogorske kazališne predstave „Potonja ura Njegoševa„. Što ovakve manifestacije i događanja znače za vašu nacionalnu manjinu?

Ovakve manifestacije za našu zajednicu imaju višestruko značenje. One su prije svega prostor očuvanja identiteta, jezika i kulturne baštine crnogorske nacionalne manjine u Splitu i Dalmaciji, ali su istodobno i most prema široj javnosti. Gostovanje kultne kazališne predstave Potonja ura Njegoševa, koja se u Crnoj Gori kontinuirano izvodi već gotovo četrdeset godina, pokazuje snagu i trajnost naše kazališne tradicije. Iako nije riječ o suvremenoj predstavi u užem smislu, njezina aktualnost i umjetnička vrijednost ostaju jednako snažne i danas.

Važno je istaknuti da „Njegoševi dani“ , koji se  obilježavaju 13. 11. ,  predstavljaju crnogorski praznik kulture, ustanovljen na datum rođenja crnogorskog vladara, pisca i filozofa Petra II. Petrovića Njegoša, jedne od najznačajnijih ličnosti crnogorske povijesti. Kroz „Njegoševe dane“ afirmiramo dijalog, međusobno razumijevanje i kulturnu razmjenu, jačamo osjećaj pripadnosti i ponosa unutar naše zajednice, a splitskoj publici pružamo priliku da se upozna s bogatstvom i kontinuitetom crnogorske kulturne scene.

JAČANJE ZAJEDNICE

Kako je ovaj kulturni događaj primljen u širem, javnom okruženju? Jeste li imali odgovarajuću medijsku podršku?

Događaj je u širem javnom okruženju primljen vrlo dobro, uz izražen interes publike. Osim pripadnika crnogorske zajednice i građana Splita, predstavi su prisustvovali i predstavnici drugih nacionalnih manjina, što dodatno potvrđuje da ovakvi kulturni sadržaji potiču međukulturni dijalog i zajedništvo. Posebno nas raduje što je predstava bila lijepo prihvaćena od publike, koja je prepoznala njezinu umjetničku vrijednost i simboliku.

Moramo naglasiti da medijska podrška za manjinske manifestacije općenito nije jaka i mogla bi biti znatno bolja, zbog čega posebno cijenimo portal „Stina“, koji redovito prati i piše o našim aktivnostima. Također, događaj će biti predstavljen i u Crnogorskom glasniku u siječnju 2026. godine, u kome izlaze članci o svim aktivnostima ZCS, što dodatno doprinosi vidljivosti i afirmaciji crnogorske kulture izvan matične zemlje.

Koliko ovakva događanja jačaju samu Zajednicu i njeno djelovanje? Doprinose li većem interesu pripadnika vaše manjinske zajednice za radom na očuvanju identiteta, kulture, jezika? Kakav je uopće interes pripadnika vaše manjinske zajednice za ovakvim kulturnim događanjima?

Ovakvi kulturni događaji uvelike jačaju našu zajednicu i njezino ukupno djelovanje. Oni nisu samo programske aktivnosti, već mjesta susreta, povezivanja i zajedničkog promišljanja o vlastitom identitetu. Kroz njih se jača osjećaj pripadnosti i solidarnosti među članovima zajednice, ali i svijest o važnosti aktivnog sudjelovanja u očuvanju kulture, jezika i tradicije. Upravo ovakve manifestacije često potiču veći interes, osobito među mlađim pripadnicima zajednice, da se uključe u rad udruge i doprinesu njezinu razvoju.

Interes za ovakve događaje je stabilan i vidljiv, a iz godine u godinu bilježimo i nove sudionike koji prepoznaju vrijednost kulturnog okupljanja. Iako izazovi postoje, osobito u kontekstu suvremenog načina života i manjinskog položaja, upravo kvalitetni i sadržajni programi pokazuju se kao najučinkovitiji način za motiviranje članova zajednice da aktivno sudjeluju u očuvanju i prenošenju crnogorskog identiteta na buduće generacije.

MEĐUMANJINSKA SURADNJA

Vaše kulturne aktivnosti realiziraju se i kroz značajnu i zanimljivu međumanjinsku suradnju. Nedavno ste zajedno s KDB „Preporod“ prijavili međudržavni projekt „Sevdah u BiH i u Crnoj Gori – tradicija povezuje i nema granica“. Da li je to pionirski pothvat i šta takva suradanja i projekti mogu donijeti?

Međumanjinska suradnja za nas predstavlja prirodan i važan dio djelovanja, jer upravo kroz zajedničke projekte pokazujemo da kulturne tradicije povezuju ljude i da za njih ne postoje granice. Iz takve suradnje proizašla je i jasna ideja da se nacionalne manjine snažnije povežu kroz zajedničke projekte, budući da manjine dijele brojne povijesne, kulturne i društvene spone koje ih međusobno povezuju.

Projekt „Sevdah u BiH i Crnoj Gori – tradicije koje povezuju“, koji smo nedavno prijavili zajedno s KDB-om Preporod, u tom je smislu doista pionirski pothvat. Riječ je o prvom takvom međudržavnom i međumanjinskom projektu koji na sustavan način povezuje dvije bliske, ali često odvojeno promatrane kulturne baštine. Ovakva suradnja može donijeti višestruke koristi: od jačanja međusobnog povjerenja i razumijevanja među nacionalnim manjinama, preko veće vidljivosti i valorizacije zajedničke kulturne baštine, do stvaranja novih prilika za umjetnike, kulturne djelatnike i mlade. Ujedno, takvi projekti šalju snažnu poruku da manjinske zajednice mogu biti aktivni nositelji suradnje, dijaloga i kulturnog povezivanja na regionalnoj razini.

 OTVORENOST ZA VAŽNE DRUŠTVENE  TEME

Također vijeće crnogorske nacionalne manjine organiziralo je događanje pod nazivom „Rano otkriveno, uspješno izliječeno“. U program su bile uključene i predstavnice Udruge „Caspera“ iz Splita, ali i Udruge „Lantana“ iz Podgorice. Kako je došlo do te zanimljive inicijative i nadasve zanimljive suradnje udruga iz Splita i Podgorice, Hrvatske i Crne Gore?

Inicijativa za događaj „Rano otkriveno, uspješno izliječeno“ proizašla je iz potrebe da se, osim kulturnih, otvorimo i prema društveno važnim temama koje se tiču zdravlja i kvalitete života naših članova, ali i šire zajednice. Ovaj put preko Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Splita i predsjednice Ane Radović Kapor došlo je do ove sjajne suradnje. Kao nacionalna manjina osjećamo odgovornost da kroz svoj rad doprinesemo informiranju i podizanju svijesti o pitanjima koja su od općeg interesa, a rano otkrivanje bolesti upravo je jedno od njih.

Suradnja s udrugom „Caspera“ iz Splita i udrugom „Lantana“ iz Podgorice nametnula se prirodno. S udrugom „Caspera“ kontakt i suradnja već su ranije ostvareni preko Zajednice Crnogoraca Split, kroz prikazivanje filma „Grudi“ crnogorske redateljice Marije Perović, u kojem se bavi istom tematikom i koji je snažno odjeknuo u javnosti. Taj raniji susret i zajedničko djelovanje stvorili su međusobno povjerenje i otvorili prostor za nastavak suradnje na konkretnim, društveno korisnim projektima.

Povezivanje udruga iz Splita i Podgorice, odnosno iz Hrvatske i Crne Gore, pokazalo se izuzetno vrijednim, jer je omogućilo razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi, ali i poslalo jasnu poruku da se važne društvene teme ne zaustavljaju na državnim granicama. Ovakva suradnja potvrđuje da manjinske zajednice mogu biti snažan most povezivanja i inicijator pozitivnih društvenih promjena.

Slijede li i nova događanja i suradnja takvog tipa?

Apsolutno. Planiramo nastaviti s ovakvim događanjima i suradnjama. Iskustva iz prethodnih projekata, bilo da se radi o kulturnim manifestacijama, kazališnim predstavama ili društveno angažiranim inicijativama poput „Rano otkriveno, uspješno izliječeno“, pokazala su da zajednički rad manjinskih udruga i institucija donosi konkretne rezultate i snaži osjećaj pripadnosti zajednici.

U narednom periodu cilj nam je proširiti mrežu suradnje i uključiti još više nacionalnih manjina, udruženja i stručnih partnera, kako bismo razvili projekte koji spajaju kulturu, edukaciju i društvenu odgovornost. Takva događanja ne samo da jačaju naš identitet i zajednicu, već i potiču dijalog, razmjenu iskustava i kreiranje novih inicijativa koje su relevantne za širu zajednicu u kojoj djelujemo. Ukratko, ovo je smjer koji želimo intenzivno razvijati i u kojem vidimo veliki potencijal za budućnost.

POTREBA DODATNIH POTPORA

Jeste li zadovoljni potporom gradskih i regionalnih struktura. Kako tu potporu i suradnju dalje unapređivati?

Općenito smo zadovoljni potporom koju dobivamo od gradskih i regionalnih struktura, jer ona omogućava realizaciju mnogih naših kulturnih i društvenih projekata te doprinosi vidljivosti i značaju naše zajednice. Grad i regionalne institucije prepoznaju važnost manjinskih aktivnosti, što nam daje osjećaj da naš rad i inicijative imaju smisla i vrijednost u širem društvenom kontekstu.

Ipak, važno je napomenuti da je potpora u praksi često veća i dostupnija od strane Republike Hrvatske nego od strane Crne Gore, što jasno pokazuje koliko je suradnja i jačanje veze s matičnom državom još uvijek izazov koji zahtijeva dodatnu koordinaciju i zalaganje. Smatramo da bi sustavnija i dugoročnija podrška, bolja koordinacija s kulturnim i obrazovnim institucijama te veća vidljivost manjinskih projekata u medijima dodatno osnažila našu zajednicu. Također, potpora u obliku savjetovanja, stručne pomoći i financijskih sredstava za veće, međumanjinske i međunarodne projekte mogla bi otvoriti nove mogućnosti i potaknuti još aktivniji angažman članova zajednice. Ukratko, kvalitetna i transparentna suradnja s gradskim i regionalnim strukturama, ali i s matičnom državom, ključna je za jačanje naše kulturne i društvene misije.

Koji su vaši planovi i programi u narednom razdoblju i na čemu ćete raditi?

U narednom razdoblju planiramo nastaviti s našim tradicionalnim manifestacijama poput Crnogorske večeri i Njegoševih dana, koje su već postale prepoznatljivi dio kulturne ponude naše zajednice. Osim toga, planiramo organizirati i niz drugih kulturnih događanja, uključujući prikazivanje filmova, promocije knjiga, izložbe u galerijama i slične aktivnosti. Cilj nam je kontinuirano predstaviti bogatstvo crnogorske kulture i umjetničke vještine, ali i pružiti priliku našoj zajednici i široj publici da se kroz te programe bolje upoznaju s našim identitetom i tradicijom.

Autor: Stojan Obradović

Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA  koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita