MALA ZAJEDNICA VELIKIH POTENCIJALA

Intervju: Ana Lebl, predsjednica Židovske općine Split

Iako malobrojna židovska zajednica u Splitu godinama pokreće i realizira izuzetne kulturne projekte, kao što je i nedavna manifestacija  Europskih dana židovske kulture, o kojima , nažalost, šira javnost nedovoljna zna. Zajednica radi na obnovi arhiva Židovske zajednice u Splitu punog vrijednih povijesno kulturoloških dokumenata, a brine i o nizu drugih kulturno povijesnih znamenitosti   židovske zajednice ali ujedno i Grada Splita. Iako formalno nije dio sustava manjinske samouprave ( vijeća i predstavnici ) nastoji aktivno doprinositi  manjinskoj i vjerskoj ravnopravnosti i ostvarivati multietničku i multikulturalnu suradnju pri čemu očekuju i bolju suradnju s medijima .      

Židovska općina Split nedavno je upriličila značajan i zanimljiv kulturni događaj Dane otvorenih vrata koji je bio vezan za Europske dane židovske kulture 2025. pod motom  NAROD KNJIGE. Što je bio motiv ove manifestacije i što je na njoj prezentirano?

 Osnovni cilj Europskih dana židovske kulture, koji se organiziraju od 1999. godine, jest prikazati raznolikost i bogatstvo judaizma, te njegovu lokalnu, regionalnu, nacionalnu i širu povijesnu važnost. Split je prije puno godina ušao među brojne europske gradove koji podržavaju ovu inicijativu. Za Židovsku općinu Split, ovo je ujedno i Dan otvorenih vrata. Svake godine između prve nedjelje u rujnu i kraja studenog, potrudimo se napraviti neki program za naše sugrađane, s namjerom promicanja dijaloga putem izložbi, koncerata, prezentacija, vođenih obilazaka i drugih aktivnosti. Ove godine gost na manifestaciji je bio i Wladimir Kosjanenko , splitski violista i osnivač i ravnatelj orkestra Splitski virtuozi. Središnja tema ovogodišnjih Evropskih dana židovske kulture bila je Narod knjige i pozvala nas je na razmišljanje o dubokoj ulozi pisane riječi u židovskoj kulturi i njezinim širim vezama s kršćanstvom i islamom. Otvorena je istoimena izložba Nacionalne knjižnice Izraela, koja se usredotočila na Tanah (Stari zavjet), kao temeljni tekst judaizma, koji je, osim svog vjerskog značaja, utjecao na filozofiju, etiku i kulturni život, oblikujući vrijednosti koje odjekuju u modernim demokratskim društvima i pravnim sustavima. Ova tema također govori o trajnoj moći riječi, koje služe kao mostovi između tradicije i modernosti, sposobne da nas povežu kroz vrijeme i prostor. Riječi, putem svetih tekstova, potiču međuvjerski dijalog kroz zajedničku baštinu judaizma, kršćanstva i islama i omogućuje nam da se uključimo u smislene razgovore o suživotu i međusobnom poštovanju naših raznolikih zajednica. Prihvaćanjem knjiga, svetih i svjetovnih tekstova kao teme, slavimo ulogu riječi koja nas povezuje s prošlošću, vodi nas kroz sadašnjost i nadahnjuje u zamišljanju kvalitetnije budućnosti.

MOĆ RIJEČI

Jedan od važnih segmenata samog događaja bio je prezentacija projekta ugroženog arhiva Židovske općine Split. Na što se projekt fokusira, koji su problemi i planovi, kako ih se rješava ?

Smatrali smo da se naš projekt sređivanja ugroženog arhiva Židovske općine Split, kojim smo se aktivno bavili u posljednjih godinu dana, idealno uklapa u temu Narod knjige, te kako je upravo Dan otvorenih vrata odlična prigoda da proces i rezultate ovog projekta prezentiramo i podijelimo s dragim gostima. Uz poticaj i podršku fondacije Rothschild Hanadiv Europe uspjeli smo, nakon puno desetljeća zapuštenosti, napokon, bar donekle, srediti ogroman broj dokumenata koji su se gomilali od obnove rada Židovske općine Split 1945. godine. Iako će nam trebati još dosta vremena da sredimo baš sve, selektirali smo, skenirali i obradili puno materijala, što se može pogledati u online katalogu na stranici https://archives.zost.hr/. Na istoj stranici je postavljena i mala virtualna izložba o sabirnoj akciji sađenja stabala za Šumu mučenika 50tih godina prošlog stoljeća, koja prikazuje dio jedne cjeline obrađenih materijala.

Ovaj se projekt fokusirao isključivo na materijale koji se fizički nalaze u prostoru naše općine i sinagoge. Nakon upada grupe talijanskih fašista u našu sinagogu i općinu 12. lipnja 1942., puno je dokumenata spaljeno na lomači na Pjaci. Zato mi godinama tragamo, skupljamo i skeniramo sve na šta naiđemo, vezano za našu Židovsku općinu, u raznim židovskim i nežidovskim institucijama i kod pojedinaca u regiji, ali i u čitavom svijetu. Planiramo, na kraju, bar online, objediniti sve što pronađemo, kako bi se baza podataka naše zajednice pokušala približiti onome što smo imali prije Drugog svjetskog rata. Jer, ipak smo mi jako stara židovska zajednica, prisutna u Splitu još od rimskih vremena.

VAŽAN ARHIVSKI PROJEKT

Koji su drugi značajniji projekti i programi Židovske općine Split na kojima trenutno radite, a koji su vam planovi i programi u narednom razdoblju?

Puno naših projekata i programa su stalni, pa su, po tome i trenutni i budući. Počela bih od redovite brige o naših stotinjak članova i obilježavanje svih židovskih blagdana i komemoracija, koje su osnova našeg rada i svrha postojanja, kao i kontakti s drugim židovskim zajednicama. Također, tu je i otvorenost društvu oko nas, kojemu pripadamo. Zato, uz već spomenuti Dan otvorenih vrata, jako važna aktivnost su nam i primanje posjeta velikog broja učenika i nastavnika raznih splitskih i škola iz Splitsko-dalmatinske županije. Posjećuje nas i veliki broj turista, radi kojih se trudimo da nam sinagoga bude otvorena tijekom čitave sezone.

Bavimo se i održavanjem naših prostorija koje su dijelom u zgradama iz 13. stoljeća, sa sinagogom koja se tu nalazi od ranog 16. stoljeća. Možete misliti u kakvom je to sve stanju i koliko je održavanje svega toga zahtjevno. U sklopu održavanja i manjih preuređenja, planiramo otvoriti i jedan mali židovski muzej ili kulturni centar s muzejom. Prvi korak smo upravo izradili, a to je arhitektonska snimka postojećeg stanja prostora, a sada je na redu izrada projekta za realizaciju tog našeg sna.

Svakako bih spomenula projekt održavanja starog Židovskog groblja na Marjanu, koje je, s jedne strane jako zapušteno i zaraslo u visoki korov, jer je redovito održavanje prekinuto 2018. godine, a s druge je u posljednje tri godine restaurirano 50ak (od ukupno oko 700) nadgrobnih spomenika. Ovo je groblje osnovano 1573. i na njemu se ukapalo do srpnja 1946. godine. Napravili smo opsežan i detaljan elaborat krajobraznog uređenja groblja, koji uključuje, uz neke novitete, i redovito održavanje vegetacije i nadgrobnih spomenika. Nadamo se da će se u bližoj budućnosti ovaj elaborat napokon, malo po malo, ostvariti. Napominjem da su i staro groblje na Marjanu i naša općina i sinagoga zaštićeni kao kulturna dobra RH.

SURADNJA S GRADOM

S kojim institucijama u tome surađujete? Kakav je suradnja s Gradom , imate li potporu i pomoć?

Konkretno ću nabrojati institucije s kojima surađujemo u gornjim projektima, osim spomenute suradnje sa školama, turističkim agencijama, hrvatskim i ostalim židovskim općinama. Za održavanje starog groblja na Marjanu smo u 2024. i 2025. godini dobili značajna sredstva od Ministarstva kulture i medija RH, a aplicirali smo za nastavak restauratorskih radova i u 2026. godini. Za održavanje sinagoge, točnije restauraciju njezinog najsvetijeg dijela, svetog ormara, prošle godine nam je financijski pomogla Splitsko-dalmatinska županija, a i ove godine smo se javili na njihov natječaj pomoći za izradu ranije spomenutog arhitektonskog snimanja. S Gradom imamo dobru dugogodišnju suradnju, a posebno napominjem obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta koje Grad organizira svake godine 27. siječnja.

Pomoć smo dobivali par puta kada smo tražili, od obnove sinagoge 1996. godine, preko objavljivanja nekih naših publikacija tijekom godina, do redovitog održavanja groblja na Marjanu do 2018. godine. Održavanje groblja, koje su obavljale gradske službe, prvo Parkovi i nasadi, a zatim Park-šuma Marjan, obustavljene su, između ostalog, zbog pravnih problema. Država se prije nekoliko godina upisala kao vlasnik groblja i Grad nema ovlasti za upravljanje, pa tako ni za održavanje groblja. U postupku smo i iščekivanju prebacivanja ovih ovlasti od RH na lokalnu samoupravu, što se iskreno nadamo da će se uskoro, pod sadašnjim gradonačelnikom, gospodinom Šutom, napokon i dogoditi. Zapuštenost groblja je tolika da dobivamo brojne pritužbe i turističkih vodiča i turista, koji o tome pišu na društvenim mrežama. Moram spomenuti da se komunalna služba Grada uvijek odaziva na prijave o antisemitskim grafitima i u rekordnom roku ih briše. Policija nam pomaže kod povremenih antisemitskih ili vandalskih ispada i stara se za sigurnost naših članova u kriznim vremenima.

DOPRINOS RAVNOPRAVNOSTI

Što Grad i šira zajednica mogu dobiti i imati s vašim aktivnostima, programima i projektima? Ima li sluha i razumijevanja za te i takve benefite?

 Grad i šira zajednica oduvijek pokazuju zanimanje za naše aktivnosti pa često dobivamo upite zašto ne nudimo više toga. Iako već godinama organiziramo Dan otvorenih vrata i dolaze nam škole, još je uvijek vrlo mali postotak Splićana posjetio sinagogu i neki od naših programa. Međutim, istina je i da nas ima vrlo malo, te imamo manjak ljudskih resursa kako bi mogli organizirali više toga. Na primjer, nemamo poput drugih splitskih nacionalnih manjina skupinu koja bi mogla nastupati na Dan ljudskih prava. Da imamo više projekata i da od Grada tražimo veću potporu, vjerujem da bismo je i dobili. Ravnopravan položaj i živa aktivnost raznih manjina, kako po pripadnosti raznim vjerama i nacijama, tako i po političkoj, rodnoj, seksualnoj i ostalim orijentacijama i pravima, pridonose dobrom glasu i pozitivnoj slici našega grada. U tome i židovska zajednica ima malu, ali značajnu ulogu.

Kako uopće ocjenjujete položaj židovske zajednice u Splitu? Koji su vam najizraženiji problemi? ima li mogućnosti ( i potrebe ) za poboljšanjem i širenjem  aktivnosti i suradnje?

Naš položaj smatramo dobrim, posebno u ova teška i opasna vremena, kada je antisemitizam u svjetskim razmjerima naglo i višestruko porastao. Da ne ureknem, osjećamo se sigurno i prihvaćeno, održavamo odlične odnose sa sugrađanima i institucijama, kako je to već stoljećima. Naravno da je svako poboljšanje i širenje aktivnosti i suradnje uvijek dobro i korisno, ali mislim da je to već na zavidnom nivou. Naš najizraženiji problem je što nas je jako malo. Starije generacije nestaju, pa se na prste jedne ruke mogu izbrojati naši članovi koji su preživjeli Holokaust. Uz to, nisu ni svi članovi aktivni. Pridružujući se općem trendu i naši mladi napuštaju Split, pa samim tim imamo i vrlo malo djece. Procjenjujemo da u Splitu postoji još Židova koji nisu naši članovi, za koje i znamo i ne znamo, te da bi nam se članstvo, kad bi oni svi došli, povećalo barem za 10-15%. I još kad bi se vratili svi mladi koji su otišli, situacija bi bila potpuno drukčija. Židovska općina Split zbog malobrojnosti formalno nije članica Vijeća nacionalnih manjina Grada Splita pa, iako nas često pozivaju na razne sastanke i manifestacije, dogodi se i da ne budemo pozvani. Običaj je da svaki novi gradonačelnik upriliči primanje za nacionalne manjine. Do sada smo najčešće bili i mi pozvani, ali je ove godine to izostalo, vjerujem slučajno jer nismo zvanično na listi. Iz istog razloga ne učestvujemo automatski ni u podjeli sredstava koje Grad dodjeljuje nacionalnim manjinama, ali, kao što sam već rekla, kad god smo tražili, dobivali smo bar dio tražene podrške.

VIŠE PAŽNJE ZAJEDNICI I NJENOM RADU

Surađujete li s drugim nacionalnim manjinama u Gradu?

Imamo vrlo prijateljsku dugogodišnju suradnju s nacionalnim manjinama, pozivamo jedni druge na proslave raznih blagdana, komemoracije, kulturna događanja. Izdvojila bih veoma dobre odnose s bošnjačkom manjinom i islamskom vjerskom zajednicom, s kojima je suradnja i ljubav jako važna, posebno u politički teška i izazovna vremena kao što je u posljednjih par godina slučaj. Kako smo mi i vjerska manjina, surađujemo i s nekim vjerskim zajednicama. Najmanje imamo kontakta s većinskom katoličkom crkvom, dok s manjinskim vjerskim zajednicama imamo najčešće srdačne odnose.  Tako nam je nedavno evanđeoska pentekostna crkva Radosna vijest iz Splita pomogla u obnovi naše društvene sale.

Kako vidite odnos medija prema vama i vašem djelovanju? Ima li u tom odnosu prostora za poboljšanje suradnje, a time i za veću vidljivost vašeg djelovanja i uvažavanje vaših potreba i problema?

Odgovor na to pitanje nije jednostavan. Događa se da nas se mediji sjete bez konkretnog povoda, kada im ponestane manjinskih tema pa požele da o nama pišu ili nas snimaju. Često u takvim prigodama nemamo svježih tema pa pokušamo objasniti da nema smisla ponavljati priču o našoj povijesti i sadašnjoj situaciji koju smo već mnogo puta ispričali. S druge strane, kad imamo neko događanje dogodi se da nitko od medija ne odazove kao što je bilo na otvorenju jedne izložbe u Sveučilišnoj knjižnici. Evo još jednog primjera od prije nekoliko godina. Vrlo značajan posjet njemačkog predsjednika, gospodina Franka Waltera Steinmeiera, našoj sinagogi i zajednici nije nigdje u medijima spomenut, iako je njegovo kretanje po gradu tog dana inače bilo dobro medijski pokriveno.

Moram ipak spomenuti dva izuzetno profesionalna intervjua u 2025. godini, oba posvećena starom groblju na Marjanu, njegovoj zapuštenosti i problemima s kojima smo suočeni. Jedan je bio s novinarom Augustinom Markotom za portal Dalmacija danas, a drugi, nedavno emitiran, s novinarkom HRT-a Ivanom Šimunić, u emisiji Zajedno u duhu.

Autor: Stojan Obradović

Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA  koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita