NACIONALNIM MANJINAMA KULTURA JE PUNO VAŽNIJA OD POLITIKE
Miroljub Starčević predstavnik crnogorske nacionalne manjine za Splitsko-dalmatinsku županiju
Vrlo su važni programi pojedinih manjinskih zajednica koje odobrava grad i županija. Većina se tih programa iz kulture odobri i oni postaju okosnica rada manjinskih zajednica, jer politički uglavnom nismo aktivni. Koncentrirani smo na kulturu i manifestacije i oko toga smo svi zajedno i vijeća i predstavnici i udruge …
Manjinske zajednice možda bi mogle i bez vijeća ili predstavnika, ali važne su kulturne udruge, oni su temelj aktivnosti. Sam gubitak vijeća ili predstavnika ne treba dramatizirati. A kada već govorimo o političkoj predstavljenosti mislim da treba reći kako bi na nacionalnom nivou za saborske zastupnike koji predstavljaju veći broj nacionalnih manjina trebalo uvesti rotirajući mandata pa da sve manjine dođu na red da imaju svog saborskog predstavnika.
Kako vidite položaj nacionalnih manjina uopće i posebno vaše nacionalne manjine u lokalnoj odnosno regionalnoj samoupravi ? Kako percipirate širi odnos javnosti prema vama?
Mi nemamo problema , možda tu i tamo neki mali ekscesi ali u globalu nije bilo problema . Ja kao predstavnik na nivou županije nisam zaprimio ni jednu primjedbu ili zahtjev za nečiju zaštitu i zato globalno gledajući odnos većine prema našoj nacionalnoj manjini na našem županijskom području ocjenjujemo sasvim zadovoljavajućim i korektnim.
Prešli smo polovinu 6. po redu mandata vijeća i predstavnika nacionalnih manjina ( izabranih u svibnju 2023. Kako gledate uopće na ulogu i značaj ovih institucija ? Kako uopće na vaš rad u tom kontekstu ?
To ovisi o aktivnosti vijeća i predstavnika. Zavisi koliko su oni samo aktivni i kakve programe nude. Vrlo su važni programi pojedinih manjinskih zajednica koje odobrava grad i županija. Većina se tih programa iz kulture odobri i oni postaju okosnica rada manjinskih zajednica, jer politički uglavnom nismo aktivni. Koncentrirani smo na kulturu i manifestacije i oko toga smo svi zajedno i vijeća, predstavnici, udruge …
Manjinske zajednice možda bi mogle i bez vijeća ili predstavnika, ali važne su kulturne udruge, oni su temelj aktivnosti.
Kako ocjenjujete vašu suradnju s lokalnim i regionalnim strukturama odnosno jedinicama lokalne i regionalne samouprave? Jeste li zadovoljni odnosom u odnosu na vaše potrebe? Jeste li zadovoljni načinom i visinom financiranja?
Suradnja s regionalnim strukturama je dobra. Što se tiče financija naravno da uvijek može biti bolje i više, ali s tim smo realno gledajući zadovoljni. sredstva koja dobijemo trošimo isključivo namjenski za programe ili obilježavanja nekih naših važnih datuma kao što je npr. Dan zajednice Crnogoraca , Dan neovisnosti Crne gore 21. svibnja pa Njegoševi dani koje obilježavamo u studenom itd.
PROBLEM MLADIH
Kakav je interes u samoj vašoj manjinskoj zajednici za vaše aktivnosti?
Interes u našoj zajednici za ono što radimo , za neke naše manifestacije i kulturna događanja mogao bi biti veće ili bi mi bar željeli da bude veći. Poseban problem je naravno, nedostatak mladih iako su u zadnje vrijeme upravo u vodstvo Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Splitu pa i Zajednicu Crnogoraca došli mlađi ljudi i to je dobro jer naša zajednica stari što obilježava i druge manjinske zajednice.
Imate li suradnju s matičnom državom ? Imate li njihovu potporu i pomoć?
Odnosi s maticom mogli bi biti bogatiji . Dođu neki kulturni predstavnici na naše manifestacije, evo i sada očekujemo neke pjevače za Crnogorsko veće koje priređujemo 18. 10. , ali to nije dovoljno. Organiziramo i neka putovanja naših članova u Crnu goru, ali sve skupa odnos i pomoć s matičnom državom bi mogla i trebali biti izdašniji. Trebali bi se ugledati na neke druge države ( Češka, Mađarska … ) koji vrlo snažno potpomažu svoje manjine u Hrvatskoj na svakom planu .
Inače imamo neke kulturne manifestacije na koje nam dolaze gosti iz Crne gore , pjesnici , pisci , slikari… No, određene potpore iz matične države su više usmjerene prema Zajednici Crnogoraca na nivou Hrvatske u kojoj i mi participiramo preko naših delegata.
Kako vidite ulogu Koordinacije nacionalnih manjina na županijskoj razini koliko ta institucija doprinosi vašem uspješnijem radu ?
Koordinacija je korisna. Tu se raspoređuju sredstava koje se uglavnom usmjeravaju na našu zajedničku manifestaciju kao što je npr. zajednička manifestacija nacionalnih manjina za Dan ljudskih prava. A suradnja među manjinama ovisi o našim aktivnostima. Kada smo aktivniji i suradnja je veće , odnosno nosioci suradnje su upravo one manjinske zajednice koje imaju više aktivnosti .
Koji su važni sadržaji , programi ili projekti vašeg rada ? Što držite posebno značajnim za vašu zajednicu?
Za naš identitet i kulturu važni su nacionalni susreti i manifestacije koje se na nivou Hrvatske organiziraju npr. u Rijeci ( Dan neovisnosti ) ili veće kulturne manifestacije crnogorske zajednice u Zagrebu. Mi smo na lokalnom nivou od prošle godine uveli Njegoševe dane i u okviru te manifestacije imamo izložbe , promocije knjiga itsl.
A vrijedno je napomenuti da u okviru naše lokalne Zajednice imamo Mješoviti pjevački zbor koji pjeva crnogorske pjesme. To su stare crnogorske pjesme za što je publika vrlo zainteresirana jer to je nešto što se ne čuje svaki dan. Muzički doživljaj je dobar jer su te pjesme vrlo melodične i pjevne a to je relativno malo poznati dio crnogorske kulture .
Kako vidite odnos medija prema vama i vašem djelovanju? Ima li u tom odnosu prostora za poboljšanje suradnje, a time i za veću vidljivost vašeg djelovanja i uvažavanje vaših potreba i problema?
ROTIRAJUĆI MANDAT
Što se pak medija tiče i to dosta ovisi o nama. Ukoliko smo aktivni, ukoliko smo uporni da ih zovemo oni će nam posvetiti određenu pažnju Da li bi moglo i više, sigurno da, ali i mi trebamo više ulagati u razvoj te suradnje .
Dosta se govori o negativnim utjecajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva pokazavši značajan pad udjela nacionalnih manjina što je u nekim segmentima i sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Koliko su i kako po vašem mišljenju ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku, odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
Mi smo prije imali vijeće u županiji ali smo ga zbog pada našeg udjela izgubili i sada imamo samo predstavnika. To smo pravo izgubili već na osnovu popisa iz 2011.
Na nivou Hrvatske crnogorska zajednica sada broji tek nešto više 3000 , a još prema popisu iz 2001. skoro 5000. Ali to je trend kod svih manjina i samog većinskog stanovništva I zbog toga glavno uporište rada treba biti kultura, a ne politika . Sam gubitak vijeća ili predstavnika ne treba dramatizirati. A kada već govorimo o političkoj predstavljenosti mislim da treba reći kako bi na nacionalnom nivou za saborske zastupnike koji predstavljaju veći broj nacionalnih manjina trebalo uvesti rotirajući mandata pa da sve manjine dođu na red da imaju svog saborskog predstavnika.
Kako gledate na neka posljednja zbivanja šireg javnog okupljanja ( stadioni , koncerti ) prilikom kojih je došlo do određenih incidentnih situacija. Stvaraju li takvi ekscesi među pripadnicima nacionalnih manjina nelagodu pa i strah da bi moglo doći do eskalacije takvih pojava koja bi onda, eventualno imala i teže posljedice? Kako ocjenjujete stanje tolerancije u hrvatskom društvu kada su pitanju nacionalne manjine? Da li se standardi poboljšavaju ili narušavaju?
Desnica je eskalirala, ali to je veći problem za sam većinski narod nego za nacionalne manjine. Neke pojave zaista štete njegovoj reputaciji, ugledu, demokraciji. Trebalo bi da učinkovitije djeluje pravna država, da se pridržavamo zakona, ali u cjelini gledano od ulaska Hrvatske u EU stvari idu nabolje, možda ne dovoljno, ali pravac je dobar .
Autor: Stojan Obradović
Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita
