STVORITI PREDUVJETE DA NACIONALNE MANJINE MOGU BOLJE KORISTITI EU FONDOVE

 

Intervju: Boris Milošević, potpredsjednik hrvatske Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava o aktualnim pitanjima manjinske politike

Godina dana je prošla od usvajanja Operativnih programa Vlade RH za nacionalne manjine  za razdoblje 2020. – 2024. Kako ocjenjujete dosadašnje učinke  ? Kakav je dinamika realizacije? Da li se ostvaruju predviđeni projekti ? Ima li problema, otpora? Kakva je suradnja s institucijama i predstavnicima nacionalnim manjinama i imate li povratnih informacija da li su one zadovoljne dosadašnjim postignućima ? Kakva je suradnja i uloga lokalnih tijela vlasti? Što su važni zadaci u narednom razdoblju ?

Usvajanje Operativnih programa Vlade za nacionalne manjine za razdoblje 2021. – 2024. nastavak je jasnog usmjerenja Vlade na stvaranje preduvjeta za puno ostvarenje manjinskih prava. To usmjerenje je vidljivo i kroz donošenje i provedbu Operativnih programa a za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020. te u programu Vlade za mandat 2020. – 2024. Operativni programi za nacionalne manjine donose niz mjera za unaprjeđenje položaja manjinskih zajednica. Podrazumijevaju poštivanje prava na korištenje jezika i pisma, ravnomjeran razvoj svih krajeva i rad na izgradnji mira, a ključno je da se planovi ostvare u predviđenim rokovima. Operativni programi sadrže horizontalne mjere usmjerene na ostvarivanje temeljnih prava bitnih za sve manjine te specifične mjere za svaku pojedinačnu manjinu kako bi se adresirali ključni problemi svake manjinske zajednice. Programi nisu dospjeli u fokus javnosti jer ih je Vlada donijela 30. prosinca 2020., odnosno dan nakon razornog potresa koji je pogodio Baniju ali se provode i polučuju rezultate. Sukladno Odluci o donošenju operativnih programa Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina do kraja veljače dostavit će izvješće o provođenju Operativnih programa za prvu godinu provedbe te ćemo tada imati potpunu sliku što smo sve napravili. Kao najveća postignuća u prvoj godini provedbe mogu izdvojiti donošenje novog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje kojim će se povećati učinkovitost istraživanja te pravilna identifikacija zločina iz mržnje, čije su žrtve vrlo često baš pripadnici nacionalnih manjina. Protokolom su određene obveze nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje, a uspostavljena je i nova Radna skupina za praćenje Protokola. Također, nastavljeno je s provedbom programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, kao važnog financijskog alata za jačanje manjinskih zajednica. Moram ovdje izdvojiti i donošenje nove Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, kojom je olakšana procedura te uspostavljeni povoljniji uvjeti otkupa stanova za povratnike i izbjeglice. Iz pozicije srpske nacionalne manjine svakako je i simbolički ali i životno vrlo važan Zaključak Vlade o revitalizaciji zaseoka Grubori od 19. kolovoza 2021. Svi jako dobro znamo kakav stravičan zločin se dogodio u Gruborima, i bilo je važno da ova Vlada, nakon što je odala počast svim nevino stradalima u tom zaseoku poduzme i konkretne aktivnosti kako bi vratili život u Grubore. U samim Operativnim programima nalaze se i mjere koje su kompleksne i za čiju puno provedbu je potrebna suradnja i partnerstvo između državne i lokalne razine te predstavnika nacionalnih manjina. U svom radu pokušavam povezati sve ključne aktere te facilitirati suradnju kako bi što uspješnije i kvalitetnije proveli sve predložene mjere. Tijekom ovih godinu dana imao sam brojne sastanke s predstavnicima jedinica lokalne i područne samouprave, predstavnicima nacionalnih manjina te sa civilnim društvom. Kroz sve ove sastanke dobio sam pozitivne povratne informacije i uvidio spremnost svih aktera da zajednički rade na poboljšanju položaja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Naravno treba biti iskren i reći da nije realno za očekivati da će se neki dugogodišnji izazovi i problemi riješiti preko noći, no ključno je da postoji dobra volja da se uhvatimo u koštac i s tim izazovima. U narednom razdoblju bit će vrlo važno osigurati financijski okvir za provedbu svih mjera i aktivnosti iz Operativnih programa pri čemu treba stvoriti preduvjete snažnije uključivanje nacionalnih manjina u korištenju i provedbi EU fondova.

Na čelu ste Povjerenstva za praćenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021. – 2027. Koliko su ciljevi tog plana realni i o čemu bitno ovisi uspješnost ostvarivanja tog važnog dokumenta  ? Kakva je ocjena realizacije prethodnog plana, Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020. i  kako izbjeći probleme koji su se tada javljali ?

INTEGRACIJA ROMA  TRAŽI SURADNJU VEĆINSKOG  I MANJINSKOG STANOVNIŠTVA

Govoriti o realnosti i potencijalnoj učinkovitosti bilo kojeg strateškog dokumenta je izazovan zadatak. Naime, kroz implementaciju i praksu vizionarski postavljenih mjera, često možemo vidjeti da rezultati nekih aktivnosti nisu u skladu s očekivanjima koje ste imali na početku, ili da neke mjere ne odgovaraju stvarnim potrebama i okolnostima koje prepoznajemo u provedbenoj praksi. Naravno, nacionalni planovi imaju i instrumente koji omogućavaju da se, ako su dobro osmišljeni, izazovi na vrijeme prepoznaju i adekvatno adresiraju kako bi što preciznije odgovorili propisanim ciljevima. Povjerenstvo za praćenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021.-2027. je jedno od tih alata koji osiguravaju da se ciljevi propisani planom doista i ostvare u što je većem mogućem opsegu. Vjerujem da su mjere i ciljevi propisani Nacionalnim planom stavljeni u realni okvir, te predviđaju da se gorući izazovi, vezani uz pitanja romske populacije, kao jedne od najmarginaliziranijih skupina hrvatskoga društva, što uspješnije riješe. Kao predsjednik Povjerenstva, zadaći praćenja provedbe Nacionalnog plana pristupam s visokim interesom i odgovornošću, a koliko su članovi Povjerenstva predani osiguravanju provedbe Nacionalnog plana, svjedoči i činjenica da se od donošenja ovog dokumenta u lipnju 2021. pa do danas, Povjerenstvo sastalo već četiri puta. Sastanci Povjerenstva u pravilu su se održavali u Županijama koje imaju znatan udio romske populacije, i koje se svakodnevno suočavaju s izazovima uključivanja Roma u hrvatsko društvo. Time se podiže javna vidljivost problematike, osigurava provedba Nacionalnim planom utvrđenih mjera, ali i šalje snažna simbolička poruka društvu, da je ovoj Vladi uključivanje Roma iznimno važno pitanje. Naravno, ključni izazovi provedbe mjera proizlaze iz više izvora. Uključivanje Roma u društvo je dvosmjerni proces, a ja bih se usudio reći da on ovisi i o uzajamnoj suradnji i snažnom dijalogu svih zainteresiranih aktera u području ove problematike. Nacionalna razina mora biti partner dionicima lokalne i regionalne samouprave, a ishodi ovise i o suradnji s akterima civilnoga društva. Naravno, i sami građani većinske i manjinske populacije, u općinama u kojima Romi žive, kao i lokalni mediji imaju važnu ulogu u osiguravanju što kvalitetnijih ishoda predviđenih  mjera ali postizanja ciljeva samoga Nacionalnog plana. Do sada, u implementaciji se kao posebni problem pojavljuju neadekvatna administrativna rješenja za provedbu pojedinih mjera. Srećom, Povjerenstvo se pokazalo kao vrijedan forum unutar kojeg se ovi izazovi na vrijeme uspijevaju prepoznati, te ponuditi konstruktivna rješenja provedbi mjera.

Što se tiče dijela Vašeg pitanja o ocjeni realizacije prethodne Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020., svjestan sam da društveni položaj Roma, koji je i danas obilježen snažnim negativnim stereotipima i stigmom, može dovesti do zaključka da ovakvi strateški dokumenti ne ostvaruju svoje učinke dovoljno brzo. Međutim, oni pored svoje snažne simboličke poruke, da se uključivanju Roma pristupa sistemski i predano, imaju i rezultate s kojima možemo biti zadovoljni. Mjere poput izgradnje stambenih objekata u Dardi ili poticaja samozapošljavanja pokazale su se učinkovitima, te svakako se iskustva dobre prakse trebaju nastaviti i u novom Nacionalnom planu. S druge strane, obrazovne programe i kapacitete pripadnika romske zajednice za aktivnu participaciju u društvu treba osnažiti kroz mjere koje ćemo implementirati u narednom razdoblju.

PROCES POMIRENJA I NORMALIZACIJE NAPREDUJE

Prošle godine pokrenut je vrlo važan odgovoran i ambiciozan projekt pomirenja i normalizacije . Kako vidite aktualnu situaciju na tom planu danas?

Kao što ste i sami naveli, u mandatu ove Vlade započeli smo procese koji nisu jednostavni ni laki ali za koje duboko vjerujem da su nužni i bitni. Smirivanju i poboljšanju odnosa može doprinijeti samo politika razumijevanja i poštovanja drugog. Na tome smo u Hrvatskoj zadnjih godinu dana radili a vjerujem i da su i rezultati vidljivi. Moj prošlogodišnji odlazak u Knin je relaksirao atmosferu u društvu, započeo i utvrdio jednu Vladinu politiku razumijevanja i pomirenja koja je dobila veliku potporu javnosti.

Sve to je dalje rezultiralo mijenjanjem narativa u javnosti u odnosu na Srbe u Hrvatskoj što smatram najvažnijom stvari. Brojne lokalne sredine su mi se obraćale i htjele ostvariti komunikaciju kako bi zajedno u suradnji rješavali probleme njihovih lokalnih srpskih zajednica. Znatno je poboljšana komunikacija s izabranim lokalnim političkim  predstavnicima Srba što predstavlja veliki iskorak u nekim sredinama. Naravno, to ne znači da negativnih nacionalističkih pojava više nema, da je diskriminacija nestala i da je sve idealno, ali stvari su se pokrenule u pozitivnom smjeru. U otvaranje tog prostora, svoj trud, rad, energiju i napore dali su brojni aktivisti za ljudska prava, članove akademske zajednice, branitelji, stradalnici rata, političari i prije svega takozvani mali građani, koji suočavanje s prošlošću i izgradnju boljeg društva svjedoče i žive svaki dan, posebice u područjima koja su bila izravno ratom pogođena. Uz simboličke geste koje su važne, nužne su i konkretne mjere koje će voditi do rješavanja nekih još uvijek otvorenih manjinskih pitanja ali i pitanja vezanih uz suočavanje s prošlošću. Zadovoljan sam jer su i moje aktivnosti kao i usmjerenje cijele Vlade doveli do donošenja novog Zakona o civilnim stradalnicima rata što je konkretan pomak u smjeru priznavanja svih žrtava rata. Bilo je važno poslati poruku s državnog vrha, nakon koje će se, vjerujem lakše govoriti o rješavanju stvarnih materijalnih i socijalnih pitanja za sve građane Hrvatske; pitanje prošlosti ne treba zatvoriti u smislu da se ona izbriše ili zaboravi, ali je treba dostojanstveno uokviriti, s ciljem izgradnje boljeg društva za sve nas.

Naravno ovaj proces nije jednokratan i ne smije se zaustaviti ili koristiti u politikantske svrhe. Ohrabrenje mi daju i recentni događaji poput izbora Nikole Tesle za motiv jedne od budućih euro kovanica u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da izbor Nikole Tesle nije odlučila ni struka ni politika već građani. Oduševila me činjenica da su upravo građani Nikolu Teslu izabrali kao motiv na  kovanici. I to u anketi koja uopće nije nudila Teslu kao izbor već su sami građani mogli predložiti neki motiv, a oni su najčešće predlagali upravo Nikolu Teslu, Srbina iz Hrvatske koji je ponos i Hrvatske i Srbije ali možda ponajviše baš Srba iz Hrvatske.

Autor: Institut STINE Stojan Obradović

 

 

Show More