Serijal tekstova: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (05/2025) – Romkinje u medijima moraju biti više zastupljene
Uoči Dana žena okrugli stolu na temu (ne)vidljivosti Romkinja u hrvatskim medijima
Povodom Međunarodnog dana žena Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ u suradnji s Agencijom za elektroničke medije i Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova danas su u Zagrebu organizirali okrugli stol „Romkinje i mediji“. Događaj je organiziran u prostoru SRRH „KALI SARA“
U uvodnom dijelu toj temi su govorili predsjednica SRRH “KALI SARA” Suzana Krčmar, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, te članice Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica i Jasna Vaniček-Fila kao i potpredsjednica saborskog Odbora za medije Urša Raukar-Gamulin. Bila je tu i novinarka u romskoj redakciji na Radioteleviziji Srbije, autorica emisije Romano Them na Radiju Beograd Una Beriša i brojne ugledne novinarke i romske aktivistice. Okrugli stol je moderirala sociologinja i istraživačica Suzana Kunac.
Na ovom okruglom stolu mogli su se čuti brojni aktualni podatci dobiveni temeljem istraživanja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje ljubičić ili pak istraživanja u okviru Agencije za elektroničke medije koje su prezentirale Anita Malenica i Jasna Vaniček –Fila no o tome ćemo više u tri zasebne objave na ovom našem web portalu Instituta STINE, no samo ukratko iz tih podataka argumentirano se može zaključiti kako su Romkinje posebno ranjiva skupina koja se zbog spola i nacionalne pripadnosti nalazi u dvostruko nepovoljnom položaju, u znatno su većem riziku od socijalne isključenosti, imaju nisku razinu obrazovanja, slabo su informirane o svojim pravima te se suočavaju sa značajnim predrasudama i stereotipima.
One se slabo koriste pravom na besplatnu pravu pomoć, posebice one mlađe od 30 godina, te da se takvom vrstom pomoći najčešće koriste kao žrtve nasilja. I recentna istraživanja drugih institucija, posebice Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina iz 2018., koje ukazuje na to da se Romkinje u svim ključnim aspektima nalaze u lošijem položaju u odnosu na Rome. Romkinje su prosječno slabije obrazovane, rjeđe zaposlene, rjeđe traže posao, imaju znatno manje mogućnosti i interesa za samostalnu djelatnost i pokretanje vlastitog posla, manje su prijavljene na zavodu za zapošljavanje i manje su uključene u mjere aktivne politike zapošljavanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava i HZZ-a, ponajprije zbog ranog ulaska u brak i zasnivanja obitelji, odnosno ranog preuzimanja uloge kućanice, domaćice, majke i njegovateljice drugih članova obitelji. Također, maloljetničke trudnoće predstavljaju veliku prepreku za dovršavanje ili nastavak školovanja, te tako priječe Romkinje u stjecanju osnovnih preduvjeta nužnih za konkurentnost na tržištu rada. Na temelju izloženog, pravobraniteljica je primjerice i ovog puta ocijenila da je za promjenu položaja Romkinja ključno obrazovanje, istaknuvši u tom kontekstu preporuke da je potrebno poticati veće uključivanje Romkinja u sustav srednjoškolskog obrazovanja, spriječiti odustajanje Roma i Romkinja od završavanja osnovnoškolskog obrazovanja te povećati konkurentnost i stopu zapošljivosti Romkinja.
Romkinje su gotovo medijski nevidljive kao i teme njihova položaja u romskoj i većinskoj zajednici. Riječ je o milijunima žena u Europi koje žive u izrazito lošim uvjetima, a to prolazi nezapaženo. Maloljetničke trudnoće, prisilni brakovi i još uvijek prisutna prodaja djevojaka samo su neki od problema s kojima se suočavaju. Romkinje su u posljednje vrijeme najvidljivije u području umjetnosti i kulture, no tu se prije svega radi o malobrojnim pojedinkama koje su, ponajviše zahvaljujući ERIAC – European Roma Institute for Arts and Culture, uspjele svoju emancipaciju izraziti kroz kulturu i umjetnost.
U drugome dijelu, o vlastitome iskustvu rada u romskim i, šire, manjinskim medijima te o položaju Romkinja u medijima govorili su Una Beriša iz romske redakcije Radija Beograd, novinar Saša Kosanović i član redakcije Phralipena Matej Čolig.
Izražena sućut zbog velike tragedije na području Čakovca i održani hitni sastanci
Nažalost zbog tragedije na području Čakovca gdje je u požaru prethodne noći smrtno stradalo troje romske djece, na ovom skupu najprije je izražena sućut obiteljima stradalih a potom se raspravljalo o središnjoj temi, o pravima žena, uoči sutrašnjeg Dana žena.
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi toga dana tijekom dopodneva, zajedno s predsjednicom Saveza Roma u Republici Hrvatskoj KALI SARA, gospođom Suzanom Krčmar, i ravnateljem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, gospodinom Alenom Tahirijem, posjetio je obitelj djece tragično stradale u požaru u naselju Kuršanec kako bi im izrazili duboku sućut. Također, ponudili su svoju pomoć i podršku u ovim teškim trenucima te poručili da su uz njih ako im bilo što zatreba. Dogovorili su ponovni posjet krajem idućeg tjedna, zajedno s predstavnicima lokalne samouprave, kako bi zajednički pokušali pronaći rješenja za probleme s kojima se suočavaju. Istoga dana dopodne saborski zastupnik Veljko Kajtazi s predsjednicom gospođom Suzanom Krčmar i legitimnim županijskim predstavnicima romske zajednice održao redovan sastanak u Vladi Republike Hrvatske na kojem su prisustvovali premijer Andrej Plenković i ministri. Na sastanku su razgovarali o suradnji romske zajednice i Vlade, što su sve učinili do sada i što još mogu učiniti kako bi romska zajednica imala što kvalitetniji život. Također su na samom početku razgovarali i o nemilom događaju koji je sve potresao, a u kojem je živote izgubilo troje romske djece.
Autori: Antun Brađašević i Stojan Obradović