SEGREGACIJA JE NAJRAŠIRENIJI OBLIK DISKRIMINACIJE

Siniša Senad Musić, glumac koji već šest godina nastupa u predstavi „ Pogledaj me“ koja je 2017 dobila  nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika  dugogodišnji je romski aktivista a trenutno i potpredsjednik  udruge Romske organizacije mladih Hrvatske s sjedištem u Slavonskom Brodu koja je suorganizator „Tjedana jednakosti”   

Važnu poantu u svojoj predstavi Siniša Senad Musić vidi u činjenici da kroz predstavu pokušava pokazati kako se svatko od nas našao u situaciji da bude na neki način diskriminiran po nekom obilježju, ali i da diskriminira nekoga drugoga po nekom obilježju i da to treba shvatiti i tome se suprotstaviti. I to je moguće jer po njemu većina ljudi ni nema neke izrazite i eksplicitne diskriminatorske stavove ali ima jake predrasude koje se  mogu mijenjati. No kada govori o diskriminaciji romske populacije Musić posebno ističe problem segregacije. „Romska djeca većinom se rađaju u segregiranim romskim naseljima, a to je važan i izraziti vid diskriminacije. Nakon toga, velika je vjerojatnost da će pohađati segregirano obrazovanje, a oni koji uspiju doći u srednju školu i na fakultet susreću se s raznim vidovima diskriminacije, kaže Musić. „Ta segregacija negativno utiče na kvalitetu integraciju romske populacije i odnose s neromskom zajednicom. Desegregacija je trebala biti i na izvjestan način jeste postavljena kao glavni cilj Nacionalne strategije za integraciju Roma u hrvatsko društvo, ali tu je učinjeno izuzetno malo , gotovo ništa. Naravno da treba raditi na legalizaciji i poboljšanju infrastrukturnih uvjeta romskih naselja, ali to mora biti samo prelazno i privremeno rješenje. Svi oni Romi koji mogu, bilo da su dobili neko kvalitetnije zaposlenje ili završili neko bolje obrazovanje napuštaju ta romska naselja pa kvaliteta života tamo još više pada. Radi se o etičkoj,  rezidencijalnoj i socijalnoj segregaciji.“ smatra Musić. Musić također upozorava i na druge privide poboljšanja romskog položaja kao što je npr. porast broja romskih studenata. „Ali sve su to mali brojevi koji za izrazito mladu romsku populaciju ne znače puno. I zato ako želimo da do izražaja dođe puni potencijal mladih Roma koji nije ništa manji nego kod drugi , moramo intezivno povećavati broj Roma  u srednjoškolskom i visokom obrazovanju.“ Navodeći osobni primjer svog angažmana u civilnom društvu Musić ističe  kako nekad ništa nije znao o EU projektima iako je bio stekao kvalitetno obrazovanje , a danas i pišem i vodim i širim i educiram  te projekte nakon što sam prošao „sito i rešeto„ civilnog društva i mnogih njihovih edukacija .Mladi su izuzetni važni , posebno u civilnom sektoru romskog društva, ali isto tako pogrešna bi bila isključiva fiksacija na mlade , smatra Musić  i zalaže se za kvalitetniju generacijsku interakciju. „No pred mladima bez daljnjega jeste veliki teret razvoja romskog civilnog društva i njihove potencijale i ulaganja, u prvom redu edukacijska ulaganja , u njih treba iskoristiti. A o kako zahtjevnim stvarima se radi najbolje pokazuju angažiranje Romske udruge mladih u okviru projekta Arise Roma. Kao relativno mlada udruga i kao partner na ovom projektu kojega financira EU trebali smo osigurati sufinanciranje u iznosu od čak 20.000 EURA , ato je veliki novac i za puno moćnije udruge civilnog društva, a ne za jednu udrugu koja je tek osnovana pred par godina. I to treba biti udruga mladih . Oni moraju nositi aktivnosti, ali mi stariji možemo bar u nekom periodu puno pomoći.“ napominje Musić.  „A kako uspješni možemo biti mislim da najbolje pokazuju činjenice kako je naša civilna udruga Romska organizacija mladih danas angažirana na nizu projekta koje podupiru EU, UNICEF , National Geografic, ali i hrvatska ministarstva, a u njenom okviru upravo mladi rade izuzetno zanimljive stvari poput Forum teatra gdje mlade Romkinje iz Međimurja i Zagreba progovaraju o  poziciji Romkinja unutar romske zajednice ali i diskriminaciji koju trpe od većinske zajednice ili Forum mladih koji je samostalno organizira radne sastanke s Uredom pučke pravobraniteljice i Kućom ljudskih prava gdje se razmatraju pitanja i problemi govora mržnje, medija itd. I to njihovo samostalno i kvalitetno djelovanje daje puno optimizma da se stvari razvijaju u pravom smjeru.“ poručuje Musić.

Institut Stine S.Obradović A.Brađašević