POPIS STANOVNIŠTVA JE IZUZETNO JE VAŽAN ZA SVE NACIONALNE MANJINE

Intervju: Armin Hodžić  predsjednik Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba

POPIS STANOVNIŠTVA JE IZUZETNO JE VAŽAN ZA SVE NACIONALNE MANJINE PA TAKO I NAŠU BOŠNJAČKU JER NJEGOVI  REZULTATI UTJEČU I NA NEKA NAŠA PRAVA 

Mi smo početkom 90tih promijenili naziv pripadnika naše nacionalne manjine koji su se do tada pisali Muslimanima ( s velikim M za razliku od religijske pripadnosti ) u Bošnjake . Ali i dalje postoji određeni broj naših ljudi u Hrvatskoj koji se izjašnjavaju kao Muslimani. Radi se uglavnom o starijim ljudima, pripadnicima naše zajednice koji su neka svoja uvjerenja formirali pod drugim okolnostima , u bivšoj državi i to sada teško mijenjaju. No, to onda u svakom slučaju brojčano slabi našu nacionalnu manjinu, a time i neka njena prava koja određuje, odnosno čije konzumiranje određuje, broj pripadnika svake nacionalne manjine na nekom području 

U sklopu priprema za popis stanovništva 2021. organizirali ste konferenciju „ Bošnjaci u popisu stanovništva  2021.“ Koji su razlozi da ste se odlučili za tako seriozan pristup popisu stanovništva ?

Popis stanovništva izuzetno je važan je za sve nacionalne manjine pa naravno i bošnjačku. Zbog pandemije i potresa popis je već dva puta odgađan tako da ce se, nadajmo se, ipak održati ove godine početkom jeseni, iako je naravno i to  još upitno, ali mi moramo biti spremni jer se radi, kao što sam rekao, o izuzetno značajnom događaju i za ukupno stanovništvo uopće i nacionalne manjine napose. Glavni cilj nam je dakle u tom kontekstu bio organizirati i sprovesti što bolju edukaciju  o značaju što većeg i bolje obuhvata stanovništva popisom, uvjeta na koji način se to može realizirati te važnoj aktivnoj ulozi stanovništva , a u ovom slučaju pripadnika naše nacionalne manjine, u svemu tome. Edukacija je tim važnija što će u ovom popisu prvi put biti moguće to obaviti on line odnosno internetskim , elektronskim putem pa se stanovništvo i za to  treba pripremiti . Odaziv na našu konferenciju je bio odličan ( iako je broj sudionika zbog pandemije bio ograničen ), ali uspjeli smo  okupiti naše predstavnike od Dubrovnika i Splita do Rijeke, Pule, Zagreba i Osijeka . Zaista smo imali predstavnike iz svih krajeva hrvatske gdje živi bošnjačka nacionalna manjina i to je dobra osnova za daljnji nastavak rada na popisnoj edukaciji koju naravno planiramo .

– U  čemu je po vama posebna važnost popisa stanovništva za nacionalne manjine i da li popis ima neke dodatni i specifični značaj za bošnjačku nacionalnu manjinu ?

Popis za bošnjačku nacionalnu manjinu ima posebnu težinu i interes i zato smo htjeli  potaknuti jednu dobru organiziranost unutar naše nacionalne manjine i pomoći svim  našim organizacijama da se što bolje pripreme i educiraju za predstojeći popis.

Naime, kao što je poznato, jedan od glavnih problema koji je prisutan unutar bošnjačke nacionalne manjine je vezan za naše ime. Mi smo početkom 90tih promijenili naziv pripadnika naše nacionalne manjine koji su se do tada pisali Muslimanima ( s velikim M za razliku od religijske pripadnosti ) u Bošnjake . Ali i dalje postoji određeni broj naših ljudi u Hrvatskoj koji se izjašnjavaju kao Muslimani. Radi se uglavnom o starijim ljudima, pripadnicima naše zajednice koji su neka svoja uvjerenja formirali pod drugim okolnostima , u bivšoj državi i to sada teško mijenjaju ..

No, to onda u svakom slučaju brojčano slabi našu nacionalnu manjinu, a time i neka njena prava koja određuje, odnosno čije konzumiranje određuje, broj pripadnika svake nacionalne manjine na nekom području

U proteklom popisu se tako Muslimanima izjasnilo blizu 10 tisuća  osoba i mi realno pretpostavljamo da se bar polovina njih tako izjasnila zbog needuciranosti ili tehničkih poteškoća. A kada govorimo o tim tehničkim teškoćama prvenstveno mislimo na veliku neusklađenost popisa birača i podatak iz popisa stanovništva. Tako npr. po popisu birača Bošnjaka ima oko 13 000 ( i po tome bi bili tek četvrta  ili peta nacionalna manjina u Hrvatskoj ) dok je broj osoba koji su se izjasnili kao Bošnjaci u zadnjem popisu stanovništva bio veći od 30.000 i mi smo druga po brojnost nacionalna manjina u RH . Ti nesrazmjeri vrlo negativno utječu i na neke mogućnosti bošnjačke nacionalne manjine pa tako npr već duže nemamo predstavnika bošnjačke nacionalne manjine u Saboru. Naravno da taj problem treba rješavati institucionalno s predstavnicima Vlade , Sabora itd,  ali problem je tu i ne možemo ga zanemarivati.

– Bošnjačka nacionalna manjina je druga po veličini nacionalna manjina u RH ( bar prema popisu stanovništva iz 2011. ) . Da li ta brojčanost odgovara njenoj zastupljenosti ?

U hrvatskom saboru pet nacionalnih manjina ( bošnjačku , albansku , slovensku , crnogorsku  i slovensku ) zastupa jedna saborski zastupnik , u ovom slučaju g. Ermina Lekaj Prljaskaj iz redova albanske nacionalne manjine . Ukupna populacija koju zastupa zastupnik ovih nacionalnih manjina odnosno u ovom slučaju zastupnica veća je po nekim procjenama od 70 tisuća ljudi i ni jedan zastupnik u Hrvatskom saboru ne zastupa više stanovništva odnosno veći broj hrvatskih građana. Po nama je potpuno nerealno i nemoguće kvalitetno zastupati te različite nacionalne zajednice s njihovim različitim interesima , problemima i potrebama i mi na ovaj način zastupanja imamo puno primjedbi i u tome  nismo naravno jedini. Komunikacija je vrlo slaba i nedovoljna.  Međutim ističem kako je to problem koji se mora rješavati institucionalno i na tome ćemo ustrajati

– Stvara li to probleme u ostvarivanju prava bošnjačke nacionalne manjine na pojedinim područjima ?

Pa tu bi mogli početi priču o Operativnim programima hrvatske vlade za nacionalne manjine ( prvi su bili usvojeni 201. a sada su novi usvojeni krajem 2020. godine s realizacijom do 2024. ). U tim prvim Operativnim programima bošnjačke nacionalne manjine koja je druga po brojnosti u Hrvatskoj faktički nije ni bilo izuzev u onom općem deklarativnom dijelu. U ovom drugom paketu , usvojenom 2020. godine predviđeno je sklapanje bilateralnog sporazuma  sa Bosnom i hercegovinom o zaštiti nacionalnih manjina ( konkretno u ovom slučaju Bošnjaka u RH ) te o osnivanju katedre za bosanski  jezik odnosno bosanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako smo i prije gurali takve projekte moram kazati da smo i sada dosta skeptični oko njihove realizacije zbog niza institucionalnih i drugih prepreka . Evo npr. samo da spomenem da u vezi mogućeg potpisivanja bilateralnog sporazuma otvara se veliki problem reprociteta jer su Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivan narod, a Bošnjaci u Hrvatskoj manjina. No, naravno da bi potpisivanje takvog sporazuma bilo izuzetno važno jer i  pojedine druge nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju takav bilateralni sporazum o suradnji s njihovom matičnom državom  što bitno utiče i na puno bolju kvalitetu ostvarivanja njihovih manjinskih prava, a doprinosi i boljim odnosima naših država, naše hrvatske domovine i zemlje našeg porijekla.

No ako to i ostavimo za sada sa strane htio bih istaći da smo bili vrlo nezadovoljni izostankom dovoljnih konsultacija naše saborske zastupnice i pripadnika naše nacionalne manjine o našim problemima , potrebama i prioritetima te našim prijedlozima rješenja pojedinih problema što bi onda trebalo unijeti u te Operativne programe i planove . A  neki od naših ključnih  problema upravo je problem imena , zatim neodgovarajućih odnosno nesrazmjernih biračkih spiskova ( samo da navedem primjer iz vlastitog iskustva : živim u općini Pešćenica u zagrebu u kojoj je prema posljednjem popisu stanovništva  bilo oko 1800 Bošnjaka a u biračkom popisu na zadnjim izborima bilo svega 600ak Bošnjaka) . Naravno tu je i niz drugih stvari pri čemu bih istako obrazovna prava naše nacionalne manjine gdje mi puno kasnimo i zaostajemo za drugima ( npr. uvođenja uvriježenih obrazovnih modela za djecu  pripadnike nacionalnih manjina u školama ). Prošle godine imali smo razgovor s ministrom uprave Ivanom Malenicom od kojeg smo tražili da se digitalizira usluga izjašnjavanja stanovnika u popisu birača i tada nam je rečeno da je zakon u tom pravcu već pripremljen ali eto, zasada još ništa od toga, a vrijeme prolazi i uskoro već imamo nove izbore. Naravno ne bježimo mi i od naše odgovornosti i sigurno je da bi trebali biti aktivniji oko mnogih stvari ( čemu bi trebala poslužiti i ova naša konferencija ) međutim ključni problemi ipak izviru iz zakonskih nelogičnosti i nedorečenosti.

–  Što će biti vaš konkretni plan djelovanja za predstojeći popis stanovništva ? Kako će te se kao nacionalna manjina u taj proces uključiti ?

Kao što je poznato manjinske zajednice će imati svoje kvote popisivača shodno svojoj brojnosti na određenom području. To se često pogrešno interpretiralo kao da se time pokušava utjecati na rezultate popisa što je potpuno neosnovano. Radi se upravo suprotno , radi se o tome da se pomogne da popis bude što uspješniji , da komunikacija popisivača i stanovništva bude što bolja i da tako dobijemo i što realnije i što objektivnije rezultate. Upravo zbog toga mi ćemo nastaviti s našim edukacijama i pripremama za popis stanovništva. Pripremamo odgovarajuće materijale , informacije i seminare i nadam se da ćemo uspješno okupiti naše aktiviste i osposobiti ih da daju maksimalni doprinos i pomoć za što uspješniji popis koji je kao što sam već istako izuzetno značajan za naše ukupno društvo i stanovništvo , ali naravno da ima specifičnu težinu i za nacionalne manjine pa tako i za našu bošnjačku jer o tome ovise i određena manjinska prava.

Za Institut STINE : Stojan Obradović i Antun Brađašević

 

Show More