uprave i digitalne transformacije

Intervju: Fadila Bahović, državna tajnica u Ministarstvu  pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Nakon dužeg vremena u političkom fokusu našao se jedan od najznačajnijih problema bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, a to je u praksi neriješeno pitanje identitetskog naziva manjine Bošnjak – Musliman. Promjenama Ustava RH iz 2010. samo se oni koji se izjašnjavaju Bošnjacima smatraju i pripadnicima nacionalne manjina ali je i dalje velik broj onih koji se izjašnjavaju kao Muslimani što onda značajno onemogućava i korištenje određenih prava bošnjačke nacionalne manjine.  Saborski zastupnik Armin Hodžić pokrenuo je ovo pitanje, a Vlada RH je u Operativnim programima za nacionalne manjine za razdoblje 2024.-2028. uvrstila osnivanje  povjerenstva čiji je zadatak provesti medijsku kampanju koja bi adresirala navedena pitanja nacionalnog identiteta Bošnjaka. Cilj ove kampanje je edukacija ( a ne pritisak na slobodu etničkog ili vjerskog izjašnjavanja )  o tome da nacionalnost i vjeroispovijest ne znače isto te da upravo zbog toga što Muslimani više nisu priznata nacionalna manjina, ne mogu ni ostvarivati prava koja su nacionalnim manjinama zajamčena Ustavom RH, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim zakonima.

Uoči prošlogodišnjih dopunskih lokalnih izbora za nacionalne manjine (u listopadu 2025.) gostujući u TV emisiji PRIZMA,  između ostaloga, upozorili ste na problematiku bošnjačke nacionalne manjine odnosno činjenicu da se jedan broj njenih pripadnika i dalje izjašnjava kao Muslimani (koji su od 2010 brisani iz Ustava kao nacionalna manjina), a to im onemogućuje da ostvare svoja manjinska prava (da biraju i budu birani itd.). Tada ste najavili i informativnu kampanju koju je pripremala Vlada RH u okviru Operativnih programa za bošnjačku nacionalnu manjinu a, u svrhu edukacije i prevladavanja ovog značajnog problema bošnjačke nacionalne manjine. Da li je informativna kampanja pripremljena, koji su njeni sadržaji i okviri i kako će se realizirati?

Prije svega, zahvaljujem na interesu za teme koje su važne za nacionalne manjine, jer mi se čini da nacionalne manjine nisu u dovoljnoj mjeri „vidljive“ u medijskom prostoru, uz iznimku TV emisije „Prizma“. Što se tiče bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, ona je u specifičnom položaju, jer se suočava s problemom podjele na Bošnjake i Muslimane, a ta podjela vuče svoje korijene još iz vremena bivše države, tj. iz desetljećima dugog poistovjećivanja nacionalne pripadnosti (Musliman – piše se velikim početnim slovom „M“) i vjeroispovijesti (musliman – piše se malim početnim slovom „m“). Ovo pitanje datira još iz 1968. godine, kada je u tadašnjoj Jugoslaviji prvi put dozvoljeno izjašnjavanje „Musliman u smislu nacije“. Bio je to kompromis socijalističkog režima koji nije imao snage priznati povijesno ime Bošnjak, i time je stvorio narod s vjerom, ali bez punog imena tj. nacionalnog identiteta. Biti Musliman i musliman ni tada nije bilo isto, kao što nije ni danas, jer se prvi naziv odnosio na nacionalnu pripadnost, a drugi na vjeroispovijest. Dakle, već i tada je postojao problem što je gotovo isti naziv postojao i za nacionalnu pripadnost i za vjeroispovijest, s jedinom razlikom koja se ogledala u malom ili velikom početnom slovu samog naziva. Problem je postao još složeniji kada se 2010. godine promijenio Ustav Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ustav RH) na način da su Muslimani brisani kao nacionalna manjina, a umjesto njih su u Ustav RH uvedeni Bošnjaci. Mišljenja sam da se te prijelomne 2010. godine trebalo napraviti više kako bi se svi oni koji su se do tada izjašnjavali kao Muslimani upoznali s promjenom Ustava RH, upoznali s tim što to za njih znači, koja će prava tom promjenom dobiti, a koja izgubiti… Zapravo, to je bila godina kada je trebalo provesti jaču medijsku kampanju. No, na žalost, ta je promjena Ustava RH prošla nezapaženo među širom populacijom, mnogi građani za nju nisu znali tako da se i dan danas neki i dalje izjašnjavaju kao Muslimani (pisano velikim početnim slovom).

ZANEMARENI PROBLEM IDENTITETA 

Kada je problem osviješten i fokusiran?

Nitko se ozbiljnije nije bavio ovim pitanjem dugi niz godina. I ne govorimo samo o razdoblju od 2010. godine (kada se dogodila ova promjena Ustava) do danas, dakle o razdoblju od zadnjih 15-16 godina već govorimo o puno duljem razdoblju u kojemu nije bilo gotovo nikakvih aktivnosti po ovom pitanju. Ključna promjena dogodila se izborom Armina Hodžića za zastupnika Bošnjaka ( ujedno i zastupnika još četiri nacionalne manjine: albanske , crnogorske , makedonske i slovenske )  u Hrvatskome saboru u proljeće 2024. godine, zahvaljujući kojemu je pitanje nacionalnog identiteta Bošnjaka stavljeno u fokus. Na njegovu je inicijativu – kao jedna od mjera koja treba doprinijeti unaprjeđenju položaja Bošnjaka u Republici Hrvatskoj – u Operativnim programima Vlade RH za nacionalne manjine za razdoblje 2024.-2028. uvrštena mjera osnivanja povjerenstva čiji je zadatak provesti medijsku kampanju koja bi adresirala navedena pitanja nacionalnog identiteta Bošnjaka.

Cilj ove kampanje je edukacija o tome da nacionalnost i vjeroispovijest ne znače isto tj. da treba razlikovati nacionalnu pripadnost od vjeroispovijesti, zatim da Muslimani od 2010. godine više nisu nacionalna manjina priznata Ustavom RH već su to Bošnjaci te da upravo zbog toga što Muslimani više nisu priznata nacionalna manjina, ne mogu ni ostvarivati prava koja su nacionalnim manjinama zajamčena Ustavom RH, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim zakonima.

Želim naglasiti da cilj kampanje nije prisiliti bilo koga niti nagovarati bilo koga o tome da li će izjasniti svoju nacionalnu pripadnost i na koji način. Izjašnjavanje nacionalne pripadnosti je pravo i slobodna volja svakog građanina Republike Hrvatske pa ako će se pojedinci i dalje htjeti izjašnjavati kao Muslimani – to je njihovo pravo, ali je važno da takvu odluku temelje na poznavanju svih prethodno navedenih činjenica.

Sada, nakon ovog šireg objašnjenja problema s kojim se suočavaju Bošnjaci u Republici Hrvatskoj kao i razloge za osnivanje Povjerenstva, vraćam se na početno pitanje: sukladno preuzetoj obvezi iz Operativnih programa, Vlada RH je osnovala Povjerenstvo za provedbu Operativnog programa za bošnjačku nacionalnu manjinu, kao tijelo sastavljeno od predstavnika ministarstva, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima žive Bošnjaci/Muslimani, udruga Bošnjaka, saborskog zastupnika te Instituta za istraživanje migracija. I želim ovom prilikom zahvaliti svim članovima Povjerenstva, jer su doista uložili puno truda i entuzijazma i pokazali da razumiju problem s kojim se suočavaju Bošnjaci, a ujedno i želju da se taj problem riješi. Povjerenstvo je pripremilo medijsku kampanju o ovoj temi, a detalji se mogu vidjeti na mrežnoj stranici: www.izjasnise.hr . Tiskani su i letci koji se dijele na terenu, a teren obilaze terenski koordinatori čija je uloga razgovarati osobno s ciljanom populacijom i upoznati ih s relevantnim činjenicama. Povjerenstvo ima zadatak pratiti i analizirati jesu li poduzete aktivnosti polučile uspjeh ili pak treba mijenjati oblik kampanje.

UTJECAJ NA IZBORE

Imate li određene pokazatelje u kojoj mjeri ovaj problem otežava poziciju bošnjačke nacionalne manjine? Za koja prava i u kom obimu bošnjačka nacionalna manjina zbog ovog problema ostaje potencijalno i realno zakinuta za ostvarivanje nekih svojih prava?

Da, naravno. Medijskoj kampanji su prethodile analize podataka i upravo oni pokazuju koliko je ovo pitanje izjašnjavanja Bošnjaka/Muslimana problematično: prema podacima iz Registra birača kojega vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u Hrvatskoj se 13.147 osoba izjašnjava kao Bošnjak po nacionalnosti, a 23.396 osoba se izjašnjava kao Musliman.  A kada se gledaju podaci iz zadnjeg Popisa stanovništva iz 2021., tada se 24.131 osoba izjasnila kao Bošnjak. Ako znamo da mnoga prava pripadnika nacionalnih manjina ovise o broju pripadnika nacionalnih manjina tj. njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu, tada je sasvim jasno da što je manji broj pripadnika nacionalnih manjina, u manjoj će mjeri ostvariti i određena prava.

Imate li možda procjene koliko je ovaj problem uticao na rezultate prošlogodišnjih lokalnih izbora ( ili  čak i manjinskih izbora  za vijeća i predstavnike  nacionalnih manjina prije dvije godine )  kada je u pitanju  bošnjačka nacionalna manjina?

Pitanje ove podjele na Bošnjake i Muslimane koja postoji pri izjašnjavanju nacionalne pripadnosti itekako utječe na položaj Bošnjaka, što se vidi i na lokalnim izborima i na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Primjerice, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je pravo nacionalnih manjina na svog predstavnika, ukoliko na području županije živi najmanje 100 pripadnika određene nacionalne manjine.

Pogledajmo sada primjer Koprivničko-križevačke županije u kojoj je prema Popisu stanovništva iz 2021. godine bilo, ako se ne varam, 57 osoba koje su se izjasnile kao Bošnjaci. S druge strane, u istoj je županiji u Registru birača bilo izjašnjeno 116 Muslimana. Hipotetski govoreći, da su se i oni izjasnili kao Bošnjaci u Popisu stanovništva, tada bi broj Bošnjaka bio veći i bio bi ispunjen prethodno naveden zakonski kriterij od 100 pripadnika nacionalne manjine te bi Bošnjaci stekli pravo na svog predstavnika u toj županiji. Drugi primjer je Istarska županija u kojoj se čak oko 4.500 osoba još uvijek izjašnjava kao Muslimani. Hipotetski govoreći, da su se i oni izjasnili kao Bošnjaci, tada bi Bošnjaci stekli pravo na jednog člana u predstavničkom tijelu županije tj. na člana u županijskoj skupštini. To su samo dva primjera koja zorno prikazuju kako ova podjela na Bošnjake i Muslimane pri izjašnjavanju nacionalne pripadnosti utječe na smanjenje broja Bošnjaka u službenim evidencijama Republike Hrvatske – kako Popisu stanovništva tako i Registru birača – a manji broj rezultira i manjim korištenjem prava od strane bošnjačke nacionalne manjine.

REDUCIRANA PRAVA

 Da li se problemi javljaju samo kod izbora ili su djelom onemogućena i reducirana i neka druga prava bošnjačke nacionalne manjine?

Pitanje broja pripadnika nacionalnih manjina nije vezano isključivo uz izbore već utječe na ostvarivanje niza prava. Primjerice, prema članku 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, pripadnici nacionalne manjine imaju pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma kojim se služe, ako na području jedinice lokalne samouprave u kojoj žive – dakle, grada ili općine – čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice. Udio pripadnika nacionalne manjine utvrđuje se prema podacima iz službenog Popisa stanovništva. Dakle, ako je udio Bošnjaka prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2021. manji od 1/3 u ukupnom stanovništvu neke općine ili grada, tada Bošnjaci ne mogu ostvariti pravo na uporabu bosanskog jezika u službene svrhe. A jasno je da će taj udio Bošnjaka biti manji što je veći broj onih koji se izjasne kao Muslimani. Također, primijetit ćete da se pri ostvarivanju ovog prava ne uzimaju u obzir podaci iz Registra birača već podaci iz Popisa stanovništva, tako da treba napomenuti da su za ostvarivanje pojedinih prava nacionalnih manjina relevantni podaci iz Popisa stanovništva, a za druga prava su pak relevantni podaci iz Registra birača.

Kakva je suradnja s bošnjačkim asocijacijama i udrugama u rješavanju ovog problema? Kako oni doprinose njegovom prevladavanju?

Nastojimo svi udružiti snage i koordinirano djelovati na rješavanju ovog problema, od bošnjačkih udruga, preko lokalnih vijeća i predstavnika pa do našeg saborskog zastupnika Armina Hodžića i Povjerenstva za provedbu Operativnog programa za bošnjačku nacionalnu manjinu, kojim predsjedam. Svi smo fokusirani na ostvarenje zajedničkog cilja, a to je izjašnjavanje Bošnjaka u što većoj mjeri.  U tom smislu je u Zagrebu u listopadu prošle godine održan i jedan veliki skup u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, u zagrebačkom hotelu „Westin“, na kojemu su sudjelovali predstavnici raznih bošnjačkih udruga, asocijacija i svih aktera s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.

Imate li uvida kakav je interes u široj bošnjačko-muslimanskoj populaciji da se ovaj problem prevlada?

To je dobro pitanje, s obzirom da je – općenito govoreći – kod pripadnika nacionalnih manjina prisutan trend asimilacije nasuprot očuvanju nacionalnog identiteta. Međutim, naš je zadatak probuditi interes za pitanje nacionalnog identiteta, iako smo svjesni da je pred nama dugotrajan posao, s obzirom da je pitanje očuvanja nacionalnog identiteta Bošnjaka bilo zanemareno godinama.

KOMPLEKSNA EDUKACIJSKA KAMPANJA

Imate li saznanja ili procjena što je glavni razlog ovog problema? Zbog čega dio bošnjačke manjinske populacije i dalje ostaje privržen starim etničkim nazivima iako su one prije  više od 15 godina Ustavom ukinute?

 Starom, sada već nevažećem nazivu „Musliman“ privrženi su uglavnom stariji ljudi, koji su odrasli i cijeli svoj radni vijek proveli u bivšoj državi i kojima je teško prihvatiti promjene „pod stare dane“, kako oni kažu, što možemo i razumjeti kada su u pitanju stariji ljudi.

Drugi razlog leži jednostavno u neznanju i upravo je to taj dio populacije koju želimo educirati; vjerujemo da značajan broj osoba koje se još uvijek izjašnjavaju kao „Muslimani“ ni ne znaju da ta nacionalnost više ne postoji. Oni isto tako ne znaju da im takvo izjašnjavanje uskraćuje mnoga prava. Ovdje posebno želim naglasiti da je Republika Hrvatska primjer države koja je za pripadnike nacionalnih manjine propisala brojna prava: počevši od prava na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine, do prava na kulturnu autonomiju, prava na zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima, prava na sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i brojna druga prava.

Doista bi bila šteta za pripadnike nacionalnih manjina da ne konzumiraju sva ta prava, kada ona već postoje i kada im ona omogućavaju da održe svoju kulturu, jezik, nacionalni identitet. Ali, da bi se ova prava koristila, potrebno je izjasniti se kao pripadnik nacionalne manjine.  Zato je i glavna poruka naše medijske kampanje: IZJASNI SE!

Također, vjerujemo da velik broj ljudi i dalje poistovjećuje nacionalnu pripadnost s vjeroispoviješću, jer misle ako su muslimani po vjeroispovijesti, onda su zasigurno i Muslimani po nacionalnosti, što je potpuno pogrešno. Osoba se po nacionalnosti može izjasniti kao Bošnjak, a po vjeroispovijesti može biti musliman (ali i ne mora). Tako da je veliki posao pred nama svima, a posebno pred Povjerenstvom.

Realno je pretpostaviti da  među onima koji se izjašnjavaju kao Muslimani dominira starija populacija. Da li je i kako kampanja njima prilagođena i za njih osmišljena?

Pri osmišljavanju medijske kampanje uzeli smo u obzir i one starije, ali i mlađe. Za starije smo tiskali letke i njih obilaze terenski koordinatori koji im u izravnom kontaktu odgovaraju na pitanja, a za mlađe osobe je napravljena mrežna stranica www.izjasnise.hr na kojoj je prikazano kako se putem sustava e-Građani može vrlo lako, u par klikova promijeniti nacionalnost u Registru birača. Tako da bih rekla da smo mislili na sve dobne skupine.

Što je s mladima i kako oni pristupaju ovom pitanju? Da li se i kako registriraju da npr. glasaju kao pripadnici svoje nacionalne manjine ?

 ODGOVOR: Rad s mladima je poseban izazov, jer je asimilacija kod njih prisutna u većoj mjeri nego kod, da tako kažem, zrelije generacije. No, u našoj kampanji su sudjelovali mladi ljudi različitih obrazovnih profila i svjetonazora tako da i putem snimljenih video spotova pokušavamo doprijeti do mladih ljudi, animirati ih na očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta i u tome ćemo biti uporni, jer ako oni ne nastave s očuvanjem nacionalnog identiteta, nestat će i Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.

NOVA RJEŠENJA SREDIŠNJEG REGISTRA

Od početka ove godine na snazi je Zakon o Središnjem registru stanovništva i taj registar počev od 1.1. 2026. godine faktički zamjenjuje popis stanovništva. Što ta promjena znači, što donosi nacionalnim manjinama?

 Središnji registar stanovništva je u izradi, a temeljna novina koju ovaj Zakon donosi – govoreći iz perspektive nacionalnih manjina – je ta što će ubuduće, za ostvarivanje prava nacionalnih manjina koja su uvjetovana njihovim udjelom u ukupnom broju stanovništva i brojem pripadnika nacionalnih manjina, biti relevantni podaci iz Središnjeg registra stanovništva, a ne više iz Popisa stanovništva. Podaci iz zadnjeg Popisa stanovništva iz 2021. godine bit će relevantni do 31. prosinca 2033. godine, a nakon tog datuma bit će relevantni podaci iz Središnjeg registra stanovništva. Ono što je također bitno naglasiti, a što je definirano i samim Zakonom, jeste to da će Središnji registar stanovništva jednokratno preuzeti podatke o nacionalnosti iz Registra birača i to sa stanjem na dan 1. siječnja 2034. Na tome su pri izradi Zakona inzistirale nacionalne manjine, kako ne bi bile dovedene u lošiji položaj prelaskom s Popisa stanovništva na Središnji registar stanovništva, odnosno kako se u službenoj evidenciji relevantnoj za ostvarivanje njihovih prava ne bi smanjio njihov broj tj. udio.

Uskoro, faktički za malo više od godinu dana čekaju nas novi izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Očekujete li neke pozitivne učinke ovih novih rješenja već na tim izborima?

Očekujem pozitivne rezultate temeljem kampanje koju provodimo. S obzirom da se Popis stanovništva više neće raditi, jer se prelazi na Središnji registar stanovništva, baza podataka tj. službena evidencija u kojoj se  ovoga trena brojke mogu popraviti u korist Bošnjaka je Registar birača. Zato kroz kampanju i pozivamo sve one koji se još uvijek izjašnjavaju kao Muslimani da se educiraju i ako odluče promijeniti svoju nacionalnu pripadnost, to mogu učiniti osobno u upravnom tijelu županije prema mjestu svog prebivališta ili mogu ispuniti obrazac dostupan na našoj mrežnoj stranici www.izjasnise.hr i poslati ga poštom na adresu upravnog tijela u županiji, a adresar svih upravnih tijela u županijama također je dostupan na navedenoj mrežnoj stranici.

Kako teće početak kampanje i kakva su očekivanja njene realizacije. Kakvu pomoć medija očekujete i da li ste u tom pogledu izvršili neke pripreme?

Kao što sam prethodno napomenula, kampanja je već u tijeku i pozivam Vaše čitatelje da pogledaju Internet stranicu www.izjasnise.hr na kojoj zainteresirani građani mogu pronaći detaljnije informacije o ovom pitanju važnom za Bošnjake, kao i statističke podatke o broju Bošnjaka i Muslimana prikazane ne samo po županijama već i po gradovima.

Također, u snimljenim su video porukama na vrlo jednostavan način pojašnjena tri načina na koja je moguće provjeriti i eventualno promijeniti nacionalnost u Registru birača, a za taj posao je potrebno svega 10-ak minuta. Uz to, objavljen je obrazac zahtjeva koji ispunjava osoba koja želi promijeniti nacionalnost i želi to učiniti na tradicionalan način tj. slanjem poštom kao i adresar upravnih tijela po županijama kojima se šalje obrazac za promjenu nacionalnosti te kontakt telefoni za eventualna pitanja. Ovom prilikom želim se, kao predsjednica Povjerenstva, zahvaliti saborskom zastupniku Arminu Hodžiću što je pokrenuo ovu inicijativu i time pokazao koliko mu je stalo do toga da Bošnjaci koji žive i rade u Republici Hrvatskoj očuvaju svoje zajedništvo i nacionalni identitet, a ujedno zahvaliti i Vladi Republike Hrvatske na financijskoj podršci u realizaciji ove kampanje, kao i u prepoznavanju problema s kojima se suočavaju Bošnjaci koji žive u Republici Hrvatskoj i zajedničkim naporima u njihovom rješavanju.

Autor: Stojan Obradović

Intervju: Danijela Gaube, ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etiku u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Ako bi se dogodilo smanjenje udjela pripadnika nacionalnih manjina u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave koji dovodi u pitanje njihovo pravo na političku zastupljenost, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina jedinice samouprave mogu svojim statutima odrediti da se u predstavničko tijelo biraju pripadnici nacionalnih manjina ili veći broj pripadnika nacionalnih manjina nego što proizlazi iz njihovog udjela u ukupnom stanovništvu jedinice. Dodatno, Zakonom o lokalnim izborima propisano je da pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je, neovisno o njihovom udjelu u  stanovništvu, to pravo propisano statutom te jedinice.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina izabrani su radi ostvarivanja sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima u općinama, gradovima i županijama za područja kojih se biraju. Njihova uloga je savjetodavna i predstavljaju važnu poveznicu pripadnika nacionalnih manjina i lokalne i regionalne vlasti pa smatramo da je važno da vijeća i predstavnici u svom radu imaju podršku udruga i drugih organizacija pripadnika nacionalnih manjina na svom području jer međusobnom potporom zajedno mogu ostvariti bolje rezultate u radu. Svakako je ključna i edukacija službenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, baš kao i pripadnika nacionalnih manjina.

Među kritičkim tonovima i podacima o ostvarivanju Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina za 2023. koji su se mogli iščitati, ali i čuti  bilo je i onih koji su se odnosili na lokalni nivo, koji se i inače drži ključnim za ostvarivanje manjinskih prava. Od zapošljavanja u tijelima lokalne samouprave do ostvarivanja jezičnih prava…. Kada se gleda lokalni nivo kako bi ocijenili stanje manjinskih prava. Da li se napreduje, stagnira ili nazaduje?

Donošenjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina stvoren je sveobuhvatni nacionalni pravni okvir za ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a njime su utvrđena i njihova pojedina prava i slobode kao što su: pravo koristiti svoje ime i prezime na jeziku kojim se služe, slobodno se služiti svojim jezikom i pismom, pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu, očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina, očitovanje svoje vjere i osnivanje vjerskih zajednica, pristup sredstvima javnog priopćavanja na manjinskom jeziku i pismu, ostvarivanje kulturne autonomije, ostvarivanje zastupljenosti u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima te u predstavničkim, izvršnim i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, izbor i djelovanje vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne samouprave i druga prava.

Činjenica je da ostvarivanje navedenih prava najčešće započinje u lokalnim jedinicama u kojima nacionalne manjine žive, a koje su i prva instanca za ostvarivanje tih prava. Ovo Ministarstvo već dugi niz godina, za potrebe izvještavanja o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, komunicira s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno izvješće pokazuje kontinuirano unaprjeđenje prava nacionalnih manjina, ali svakako i u narednom razdoblju treba uložiti napore kako bi se pripadnicima nacionalnih manjina osigurala zajamčena prava.

KONTINUIRANO UNAPRJEĐENJE PRAVA

Koje bi probleme nacionalnih manjina na lokalnom i regionalnom nivou posebno istakli? Što su njihovi glavni uzroci i gdje su najveći otpori efikasnijem ostvarivanju Ustavnog zakona? Što bi se na tom planu trebalo i moglo dalje mijenjati odnosno kako unapređivati poziciju i ulogu manjinskih predstavnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi?

Pripadnike nacionalnih manjina na lokalnom i područnom nivou predstavljaju članovi  predstavničkih tijela jedinica iz reda nacionalnih manjina te predstavnici u izvršnoj vlasti koji se biraju na lokalnim izborima (zamjenici župana, gradonačelnika i načelnika iz reda nacionalnih manjina). Ujedno, predstavljaju ih i vijeća i predstavnici nacionalnih manjina koji se biraju na izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina te imaju savjetodavnu ulogu u toj jedinici. Također, i u jedinicama lokalne i područne samouprave i na razini Republike Hrvatske vijeća mogu ostvarivati zajedničke interese osnivajući koordinacije. Pojedina vijeća i predstavnici vjerojatno bi kao problem istaknuli nedostatna financijska sredstva, budući da se financiranje razlikuje od općine do općine, od grada do grada itd. pa neke jedinice ne mogu odvojiti značajnija sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Naime, kad se pogleda ukupan iznos financiranja vijeća i predstavnika iz sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, on je izrazito velik (u 2023. godini iznosi 3.196.740,29 €), ali je i razlika između davanja pojedinih jedinica velika.

Približavamo se polovini mandata 6. po redu izbora za vijeća i  predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat  manjinske samouprave?

Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem, na mandat od četiri godine. Postupak izbora članova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina koji se biraju u jedinicama sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina uređen je Zakonom o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 25/19). Vlada Republike Hrvatske donijela je u ožujku 2023. Odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Odluku o raspisivanju izbora za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Raspisana su ukupno 592 izbora i to:

– 451 izbori za članove vijeća nacionalnih manjina: 61 u županijama i Gradu Zagrebu, 151 u gradovima i 239 u općinama.

– 141 izbori za predstavnike nacionalnih manjina: 96 u županijama i Gradu Zagrebu, 44 u gradovima i 1 u općini.

Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave održani su 7. svibnja 2023., a drugi krug glasovanja na izborima za članove vijeća srpske nacionalne manjine u Općini Mikleuš održan je 21. svibnja 2023.

VAŽNA POVEZNICA

Izbori članova vijeća nacionalnih manjina provedeni su u ukupno 19 županija, Gradu Zagrebu, 68 gradova i 116 općina. U 17 gradova i 77 općina izbori za članove vijeća pojedinih nacionalnih manjina nisu održani budući da ovlašteni predlagatelji nisu predložili liste kandidata. Na izborima za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, održanima 7. svibnja 2023. godine, ukupno je izabrano 339 vijeća i 105 predstavnika nacionalnih manjina. Nakon objave konačnih rezultata izbora nositelji izvršne vlasti u lokalnim i područnim jedinicama sazvali su konstituirajuće sjednice za izabrana vijeća, a konstituirana vijeća i izabrani predstavnici nacionalnih manjina su podnijeli zahtjeve za upis u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Većina vijeća i predstavnika podnijela je zahtjeve za upis u Registar u novom mandatu, dok se, prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo, pet izabranih vijeća nacionalnih manjina u ovom mandatu nije konstituiralo.U siječnju 2024. godine donesen je novi Pravilnik o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina, koji sad omogućava vijećima da samostalno raspoređuju dodijeljeni iznos za nagrade među svojim članovima čime je izbjegnuta situacija da ubuduće jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuju o iznosima nagrada za pojedine članove vijeća. U dopisu koji upućujemo svim jedinicama lokale i područne (regionalne) samouprave uvijek tražimo da jedinice kontaktiraju i pripadnike nacionalnih manjina pa da prilikom izrade analize stanja o ostvarivanju prava nacionalnih manjina unesu i komentare pripadnika nacionalnih manjina. U jedinicama koje imaju kontinuitet u svojem radu ostvarivanje manjinskih prava teče dobro, pripadnici nacionalnih manjina znaju svoja prava i žele ih ostvariti, dok jedinice u kojima su prvi put izabrana vijeća i predstavnici nacionalnih manjina zajedno s njima uče i rezultati ne mogu odmah biti vidljivi. Svakako je ključna i edukacija službenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, baš kao i pripadnika nacionalnih manjina, pa Ministarstvo za njih provodi radionice o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pri Državnoj školi za javnu upravu.

POTREBNA STALNA EDUKACIJA

Ima li primjera dobre prakse gdje vijeća i predstavnici dobro funkcioniraju i komuniciraju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti? Kako tu komunikaciju i suradnju dalje unapređivati?

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina izabrani su radi ostvarivanja sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima u općinama, gradovima i županijama za područja kojih se biraju. Njihova uloga je savjetodavna i predstavljaju važnu poveznicu pripadnika nacionalnih manjina i lokalne i regionalne vlasti pa smatramo da je važno da vijeća i predstavnici u svom radu imaju podršku udruga i drugih organizacija pripadnika nacionalnih manjina na svom području jer međusobnom potporom zajedno mogu ostvariti bolje rezultate u radu. Primjeri dobre prakse vidljivi su u onim jedinicama u kojima postoji kontinuitet u radu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i koje imaju mogućnosti izdvojiti nešto znatnija financijska sredstava za njihov rad pa onda vijeća i predstavnici mogu lakše provesti svoje aktivnosti i programe.

Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici. Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati…?

Edukacija, kako službenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako i pripadnika nacionalnih manjina je važna. Pripadnici nacionalnih manjina ne mogu ostvariti ona prava za koja ne znaju ili nisu upućeni kako ih ostvariti. U tu svrhu Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kontinuirano educira službenike putem Državne škole za javnu upravu, a edukaciju pružaju i druge institucije. Uobičajeno je da pripadnici nacionalnih manjina informacije i upute za svoje djelovanje prvo zatraže na lokalnoj razini, a u slučajevima dvojbi oko pojedinih pitanja, ovom Ministarstvu se obraćaju kako pripadnici nacionalnih manjina, tako i službenici jedinica lokalne i područne samouprave nadležni za manjinska pitanja.

Što bi eventualno, s druge strane,  istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada?

O samoj aktivnosti i angažmanu svakog predstavnika i člana vijeća ovisi i njegova vidljivost i uspjeh u radu. Imamo primjera gdje predstavnici dobivaju mala ili nikakva sredstva, ali njihova djelatnost i vidljivost za lokalnu zajednicu je značajna. Isto tako, pozitivan primjer su u koordinacije različitih nacionalnih manjina koje se osnivaju u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem zaštite i promicanja prava svih nacionalnih manjina u toj jedinici, kao npr. Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Uspjeh koji vijeća i predstavnici postižu ovisi, naravno, i o suradnji pripadnika nacionalnih manjina i predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

KOORDINACIJE POZITIVAN PRIMJER

Ima mišljenja (stručnih i političkih) koji upozoravaju da ako ne dođe do promjene uloge i statusa tijela manjinske samouprave moguće je i urušavanje tog sustava. Koliko vam se te ocjene čine realnim?

Uloga vijeća i predstavnika nacionalnih manjina je, kako smo ranije naveli, savjetodavna te je definirana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Uloga vijeća i predstavnika nacionalnih manjina je da predlažu tijelima jedinica samouprave mjere za unaprjeđivanje položaja nacionalne manjine u državi ili nekom njenom području, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose; ističu kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima jedinica samouprave; budu obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radna tijela predstavničkog tijela jedinice samouprave, a tiče se položaja nacionalne manjine; daju mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja. Međutim, pripadnici nacionalnih manjina imaju i svoje predstavnike u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalnih i područnih jedinica, koji imaju značajniju ulogu u odlučivanju, za razliku od vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji imaju savjetodavnu ulogu.

Da li su i u kojoj mjeri  Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama ? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti  i široj populaciji?

U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. izrađeni su Operativni programi nacionalnih manjina za razdoblje 2024. – 2028. kojima se određuju mehanizmi osiguranja zaštite prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i drugim posebnim propisima. Navedeni Operativni programi nastavak su rada Vlade Republike Hrvatske na unaprjeđivanju zaštite prava nacionalnih manjina te se nastavljaju na operativne programe prethodnih razdoblja iz kojih su preuzete kontinuirane programske aktivnosti te aktivnosti koje nisu u cijelosti provedene. Operativnim programima nacionalnih manjina za razdoblje 2024. – 2028. definirano je ukupno 209 aktivnosti, od čega se 56 aktivnosti odnosi na sve nacionalne manjine, dok su po posebnim operativnim programima za pojedine nacionalne manjine definirane ukupno 153 aktivnosti. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nositelj je 30 aktivnosti u navedenim Operativnim programima i njima se svakako unaprjeđuje zaštita prava nacionalnih manjina i postiže veća razina te zaštite u odnosu na postojeću.

OPERATIVNI PROGRAMI UNAPRJEĐUJU  MANJINSKA PRAVA

Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine? Koliko su se promjene Zakona o lokalnim izborima po kojima su i održani protekli lokalni izbori pokazale značajnim, uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine? 

Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima 2020. godine promijenjene su odredbe koje se odnose na odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, propisano je da će, radi ostvarenja odgovarajuće zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu, Vlada Republike Hrvatske raspisati dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice ako nije osigurana odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina, u kojem slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran. Navedene promjene primijenjene su na redovnim lokalnim izborima održanim u svibnju 2021. godine. To zakonsko rješenje ugrađeno je u zakonski tekst nakon prihvaćanja amandmana saborskih zastupnika iz reda pripadnika nacionalnih manjina i njime je bitno olakšan proces ostvarivanja zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave što u praksi znači da nema više tzv. povlačenja s lista, već se odmah raspisuju dopunski. Na redovnim lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine, pripadnicima nacionalnih manjina bilo je, temeljem Zakona o lokalnim izborima i sukladno lokalnim statutima, zajamčeno pravo na izbor ukupno 287 članova predstavničkih tijela, u ukupno 153 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Razdijeljeno po manjinama, pripadnicima srpske manjine je jamčeno pravo na izbor ukupno 185 članova predstavničkih tijela jedinica samouprave, pripadnicima talijanske manjine 38 članova, pripadnicima mađarske manjine 16, pripadnicima bošnjačke i romske manjine po 13, pripadnicima češke manjine 11, pripadnicima slovačke manjine 6, pripadnicima rusinske manjine 3 te pripadnicima albanske i ukrajinske manjine po jedan član. Zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina po provedbi redovnih lokalnih izbora održanih 2021. godine, nije osigurana u predstavničkim tijelima 80 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to za 96 članova predstavničkih tijela iz redova nacionalnih manjina. Zbog toga su 3. listopada 2021. godine održani dopunski izbori. Od navedenih 96 raspisanih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz redova nacionalnih manjina, izabrano je ukupno 87 članova predstavničkih tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina, budući da 9 kandidatura nije bilo pravovaljano (8 kandidatura nije predano, a jedna kandidatura nije bila prihvaćena). Navedenih 87 članova predstavničkih tijela iz redova pripadnika nacionalnih manjina izabrano je u 72 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pripadnici nacionalnih manjina su na lokalnim izborima 2021. godine, sukladno Zakonu i svojim statutima, imali pravo predložiti i izabrati kandidate za ukupno 67 zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u ukupno 66 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, konkretno u 55 općina i gradova te 11 županija. Razdijeljeno po manjinama, pripadnici srpske manjine imali su pravo predložiti kandidate i birati 39 zamjenika, pripadnici talijanske manjine 13 zamjenika, pripadnici češke i mađarske manjine po 4 zamjenika, pripadnici bošnjačke, romske i rusinske manjine po 2 zamjenika te pripadnici slovačke manjine jednog zamjenika, odnosno predstavnika u izvršnom tijelu općine, grada ili županije. Na izborima je izabrano ukupno 55 zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika te 12 zamjenika župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, čime je predmetno pravo na zastupljenost u izvršnim tijelima u cijelosti ostvareno. Lokalni izbori 2021. godine bili su provedeni prema Popisu stanovništva 2011. godine, dok će lokalni izbori 2025. godine biti provedeni prema Popisu stanovništva iz 2021. godine. U Popisu stanovništva 2021. godine smanjen je udio pripadnika nacionalnih manjina, međutim, kako je smanjen i broj većinskog stanovništva moguće je da neće biti velikih razlika u broju raspisanih izbora za pripadnike nacionalnih manjina na lokalnim izborima 2025. u odnosu na 2021. godinu.

MOGUĆNOSTI  ZAŠTITE STEČENIH PRAVA

Bilo je i govora da bi se prema Vladi i Saboru pokrenule inicijative za uvažavanje tzv. stečenih prava koja bi osiguravala određenu razinu i zaštitu manjinskih prava neovisno o mogućim negativnim brojčanim kretanjima i pokazateljima. Da li je u tom smislu nešto pokrenuto ili je u planu?

U Popisu stanovništva 2021. godine smanjen je udio pripadnika nacionalnih manjina, međutim, kako je smanjen i udio većinskog stanovništva moguće je da neće biti velikih razlika u broju raspisivanja izbora za pripadnike nacionalnih manjina. Ako bi se dogodilo i smanjenje udjela pripadnika nacionalnih manjina u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave, na način da više nemaju pravo na zastupljenost u predstavničkim ili izvršnim tijelima, pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina mogu svojim statutima odrediti da se u predstavničko tijelo biraju pripadnici nacionalnih manjina ili veći broj pripadnika nacionalnih manjina nego što proizlazi iz njihovog udjela u ukupnom stanovništvu jedinice. Dodatno, Zakonom o lokalnim izborima propisano je da pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je, neovisno o njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu jedinice lokalne i područne samouprave, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom te jedinice.

Autori: Stojan Obradović i Antun Brađašević

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija