Intervju: Vladimir Bilek, saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru
Za realizaciju Operativnih programa Vlade za nacionalne manjine izuzetno je važna edukacija i manjinskih institucija i institucija lokalne i regionalne samouprave. Na tome se puno radi jer je važno da manjinske institucije , vijeća i ostali , znaju svoje mogućnosti , da se javljaju na natječaje , da komuniciraju s jedinicama lokalne samouprave i da to koriste . Što se tiče same edukacije ureda i institucija u jedinicama lokalne i regionalne samouprave i tu su napravljeni veliki iskoraci no, nažalost, nemaju svi razumijevanje da sagledaju sve mogućnosti kako bi se poboljšali uvjeti života za manjine ali onda i za sve građane koji žive u tim sredinama Tamo gdje nema razumijevanja za manjinska vijeća koji su legalni i legitimni predstavnici izabrani na izborima , oni i dalje djeluju samo kao ukras demokracije , folklor i pred nama je veliki posao i borba kako bi osvijestili sve građane na tim područjima šta su uopće mogućnosti i prednosti te pozitivne suradnje.
– Vlada je u kolovozu usvojila nove Operativne planove za nacionalne manjine za razdoblje 2024.- 2028. godina. Ovo je treći put da Vlada donosi taj važni dokument za nacionalne manjine. Kako ocjenjujete provedbu prethodnih Operativnih programa. Koliko je realizirano? Koliko se uspjelo? Koji su problemi ostali odnosno na kojim su područjima najveće teškoće i otpori u njihovoj realizaciji?
Da, Vlada je usvojila nove Programe i operativna podloga za njih su bili upravo dva zadnja Operativna programa Vlade za nacionalne manjine ( 2017.-2021. i 2021.-2024. ) za koje možemo, mislim, s pravom reći da smo ih uza sve probleme i moguće nedostatke vrlo uspješno provodili zajedno s Vladom i njenim institucijama . Meni je drago što nastavljamo s tom dobrom praksom. A što se tiče dosadašnjih Operativnih programa mislim da se uspjelo od mjere do mjere, od područja do područja dosta napraviti i rekao bih da smo u prosijeku uspjeli realizirati sigurno 60 posto planiranog. Nažalost, nisu provedene sve stvari i imamo još dosta problema i oko primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te određenih pitanja koji se u prvom redu tiču odnosa s jedinicama lokalne i regionalne samouprave jer mi kao saborski zastupnici surađujemo ne samo s Vladom u provođenju ovih programa već i s jedinicama lokalne samouprave pa nam dolaze ponekad u pitanje stečena prava nacionalnih manjina i realizacija nekih projekata n terenu. Tamo gdje je ta suradnja dobra , eto ja surađujem s skoro 50 jedinica lokalne i regionalne samouprave, gdje se nađe zajednički jezik , gdje se uključe svi dionici od Vlade do manjinskih institucija, tamo je i provedba Operativnih programa dobra. Ako gledamo samo provedbu proteklog Operativnog programa mislim da možemo biti relativno zadovoljni uz naravno već iznesene zastoje koje smo spomenuli i čija se realizacija prenosi i u ove nove Operativne programe te vjerujem da ćemo ipak u narednom razdoblju njihovu provedbu unaprijediti.
NASTAVAK DOBRE PRAKSE
– Kako dalje unaprijediti njihovu implementaciju?
Upravo u cilju boljeg provođenja Operativnih programa , u cilju realizacije onih dijelova koji stalno zaostaju, Klub zastupnika nacionalnih manjina priprema niz izmjena i dopuna određenih zakonskih akata , uredbi isl. kako bi provedbu ovog novog četverogodišnjeg Operativnog programa učinili što efikasnijim.
U tom kontekstu posebno ćemo se fokusirati na dijelove koji su bili otežavajući ili ograničavajući faktori provedbe dijelova Operativnih programa kroz razne institucije , ministarstva, vladine urede i sl. Tu su zakonodavni okviri koji možda nisu bili dovoljno precizirani pa ih se u određenim segmentima moglo dvojako tumačiti i onda se neke stvari na terenu nisu mogle adekvatno provesti. Ili npr. određene uredbe o djelokrugu i nadležnosti nekih ureda i institucija bile su nedorečene pa dijelove Operativnih programa , da tako kažemo , nismo mogli adekvatno prevesti iz teorije u praksu. To se odnosilo na različita pitanja kao što je ostvarivanje određenih prava nacionalnih manjina u praksi odnosno neka njihova stečena prava ili pak materijalna pitanja poput izgradnje , rekonstrukcije i uopće unapređivanja infrastrukture na područjima gdje žive nacionalne manjine.
POBOLJŠATI LEGISLATIVU
– Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici. Što bi na tom planu trebalo poduzimati? Što bi eventualno istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada?
Pa ja uvijek kada pričam o provedbi projekata ili ostvarivanju i konzumiranju prava nacionalnih manjina uvijek krećem od sebe . I ja, kao predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, i moje kolege krećemo od edukacije pripadnika naših zajednica o ostvarivanju njihovih prava te edukaciji naših udruga i institucija o mogućnostima javljanja na različite natječaje i projekte. Posebno je važna edukacija naših vijeća i predstavnika za koje možemo reći da su temelj političke aktivnosti na lokalnom i regionalnom nivou . Puno radimo i inzistiramo na edukaciji kako bi se znala prava i kako ih ostvarivati, kako bi znali unapređivati svoj položaj , koristiti i javljati se na natječaje itd. To je jedan dio koji radimo konstantno i mislim da smo tu dosta uspješni , da upravo naše manjinske institucije , vijeća i ostali , znaju svoje mogućnosti , da se javljaju na natječaje , da komuniciraju s jedinicama lokalne samouprave i da to koriste . Što se tiče same edukacije ureda i institucija u jedinicama lokalne i regionalne samouprave mislim da smo i tu napravili veliki iskorak. Stalno kontaktiramo , radimo zajedničke sastanke i ono što nam je jasno nakon svih ovih godina jeste da stvari puno ovise o političkim strukturama , načelnicima , gradonačelnicima , sastavu vijeća općina , gradova odnosno skupština županija i to ponekad ne ide onako kako bismo htjeli zato što, nažalost, nemaju svi razumijevanje da sagledaju sve mogućnosti kako bi se poboljšali uvjeti života za manjine ali onda i za sve građane koji žive u tim sredinama . Imamo puno pozitivnih primjera , Grubišino Polje , Konačanica , Daruvar ,Našice …. ali imamo i negativnih primjera koje sada ne bih isticao. Nažalost, tamo gdje nema razumijevanja, naša manjinska vijeća koja su ustrojena temeljem Ustavnog zakona , izabrani putem posebnog izbornog zakona , koji su legalni i legitimni predstavnici izabrani na izborima , oni su i dalje samo ukras demokracije , folklor i pred nama je veliki posao i borba kako bi osvijestili sve građane na tim područjima šta su uopće mogućnosti i prednosti te pozitivne suradnje te da koristimo sve to što nam se nudi.
OSVIJESTITI ZNAČAJ MANJINSKIH PROJEKATA
- Kako je postignut dogovor oko Operativnih programa? Da li je bilo problema, otpora? Što je Vlada ovim poručila?
Saborski zastupnici nacionalnih manjina u ovom mandatu jesu djelom koalicijski partneri Vladi. Nažalost, u ovom mandatu to nije jednoobrazno . Imamo pet zastupnike nacionalnih manjina koji su dio vladajuće većine i dio onih koji nisu trenutno u vladajućoj većini i to je jedan veliki izazov za Klub zastupnika nacionalnih manjina koji broji osam zastupnika. Ali mi gledamo generalno i ne borimo se samo za 5-6 nacionalnih manjina nego za sve . Ključni zadaci našeg Kluba jesu provođenje Ustavnog zakona , zatim zakona koji se direktno vežu za nacionalne manjine ali i zakona koji doprinose poboljšanju života svih građana ili stanovnika na određenim područjima . Situacija je , kao što sam rekao, bila izazovna i nismo znali kako će se odraziti na pripremu ovih Operativnih programa 2024. – 2028. ali moramo izraziti zadovoljstvo što su Vlada RH i potpredsjednik Davor Božinović ali i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji je zadužen za pripremu i provedbu ovih Programa prihvatili faktički sve naše sugestije , svih osam zastupnika nacionalnih manjina. Tako da je sve ono što je potrebno za sve nacionalne manjine u RH velikim djelom ušlo u dokument Operativnih programa koji je Vlada onda prihvatila i on je postao sastavni dio programa ove Vlade . U njemu su sadržani projekti i programi za institucije , udruge , vijeća. To su veliki zadaci i da bi ih ostvarili morati ćemo prilagoditi i dio zakonske regulative i dio pravilnika i uredbi na čemu , kao što sam rekao, već radimo .
BORBA ZA STEČENA PRAVA
– Na čemu su glavni naglasci, koji su glavni sadržaji?
Što se tiče nacionalnog nivoa fokus je na provedbi određenih dijelova Ustavnog zakona odnosno nekih svari koje nismo uspjeli implementirati u dva protekla ciklusa Operativnih programa. I tu smo uvidjeli razloge odnosno činjenično stanje zašto se javljaju ti problemi u provedbi i zato mijenjamo dio zakonske i operativne legislative kako bi se Programi mogli lakše provoditi i to i na nivou Savjeta za nacionalne manjine i Ureda za ljudska prava i pojedinih ministarstava. Nastavljaju se projekti koji su vezani za infrastrukturu, projekti vezani za razvoj obrta i poduzetništva uz potporu ministarstva gospodarstva, poljoprivrede, regionalnog razvoja i to je od posebnog značaja za nacionalne manjine, ali i ukupno stanovništvo koje živi na tim određenim područjima zajedno s nacionalnim manjinama. Uz prilagodbu legislative na nacionalnom nivou tu je onda i direktna i gotovo svakodnevna koordinacija sa ministarstvima, s tijelima koja provode određene programe i spuštaju ih na lokalni nivo.
A što se tiče lokalnog i regionalnog nivoa tu su izazovi još veći i krenuli smo u pojedinačne i grupne razgovore s jedinicama lokalne samouprave kako bi što kvalitetnije implementirali projekte na cijelom teritoriju RH . To je opsežan posao i puno ovisi o ljudima u lokalnim strukturama i tu imamo jedan otežavajući faktor a to je priprema predstojećih lokalnih izbora. Mi se tu kao Klub zastupnika nacionalnih manjina nastojimo postavljati korektno i biti partneri u pregovorima, a bez da se uvlačimo direktno u kampanje za lokalne izbor. Naravno, te se ne odnosi na naše manjinske kandidate jer je to dio njihove kampanje . U svakom slučaju provedba Operativnih programa ne bi smjela biti nešto na čemu će se prepucavati akteri i skupljati politički poeni kako bi se dobili lokalne izbore već kako bi se dalje dograđivala i razvijala kvaliteta života i razvoj određenih područja .
PREMA DRUŠTVU TOLERANCIJE
- Dosta se govorilo o mogućim negativnim utjecajima koje su za nacionalne manjine donijeli rezultati popisa stanovništva. Bilo je i govora da bi se prema Vladi i Saboru pokrenule inicijative za uvažavanje tzv. stečenih prava koja bi osiguravala određenu razinu i zaštitu manjinskih prava neovisno o mogućim negativnim brojčanim kretanjima i pokazateljima. Da li je u tom smislu nešto pokrenuto ili je u planu?
Klub zastupnika nacionalnih manjina u kojima svi imaju svoje posebnosti radi na tome . Popis stanovništva donio je negativne posljedice za određena prava nacionalnih manjina na lokalnim i regionalnim razinama . To je činjenica . Nismo čekali i krenuli smo odmah u razgovore s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Radimo na tome afirmativno i konstanto s tim da treba reći i da su u Operativnim programima predviđene određene stvari, a to je da u stečena prava uđu i prava koja su bila temeljena na podacima popisa iz 2011. A što se tiče same provedbe izbora u 2025. godini , prvenstveno s obzirom na popis stanovništva iz 2021., tu se aktivno razgovara s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te s pojedinim jedinicama lokalne i regionalne samouprave pa bi tu želio ostaviti još vremena za konačne procjene. Ali u jednom sam dijelu optimist i nadam se da ćemo uspjeti u našim aktivnostima da sto više stečenih prava ostane i da neke stvari koje smo do sada imali ostanu i za ubuduće . A to nije samo stvar izbora zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana već je to stvar kvalitete života svih građana na tom području .
- Nedavno je u Saboru održana rasprava o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2023. Što je ona pokazala?
Nažalost zbog određenih političkih okolnosti, nadolazećih izbora itd. pojedini akteri na političkoj sceni zaoštravaju retoriku pa neki kandidati čak ponovo predlažu smanjenje manjinskih prava ( i to imaju u svojim izbornim programima) , njihovih stečenih prava ili prava na zastupanje u Hrvatskom saboru. Dakle, ukupno uzevši stvari nisu jednostavne i ne može se reći da u ovom momentu stvari idu na bolje. Imamo pred nama niz izazova i nažalost neki od političkih aktera čim progovore o manjinskim pravima raspiruju netoleranciju pa često i govor mržnje što mi osuđujemo , ali se uvijek trudimo smiriti situaciju i pokazati kvalitetna rješenja jer smo navikli da je jedini način da nešto riješimo dosljednost ali i potreba da upozorimo na pretjerivanja, da informiramo i osvijestimo kako upravo primjenom i stečenih prava i pozitivne legislative Hrvatska postaje značajno bolje mjesto za život , da tako postajemo društvo tolerancije , zajedničkog života svih građana i da možemo biti pravi europski primjer kvalitetnog načina zajedničkog života. Mislim da nam je to cilj, a ne širenje netolerancije , netrpeljivosti , govora mržnje i svi zajedno moramo osuđivati negativne pojave , ne samo manjinci, već svi relevantni politički akteri . I što to prije osvijestimo na najvišem nivou biti će bolje . Nažalost, rasprava o Izvješću o ostvarivanju Ustavnog zakona rasplamsala se u krivom smjeru , a mi smo to pokušali iskoristiti da pokažemo svu pogubnost određenih politika koje su prisutne na hrvatskoj političkoj sceni i nadamo se da ćemo ubuduće zajedno ipak pokrenuti Hrvatsku u pozitivnom smjeru .
Autori: Stojan Obradović i Antun Brađašević
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
