Zbog potrebe sve većeg , šireg i kvalitetnijeg uključivanja pripadnika nacionalnih manjina u aktivnosti na razini lokalne i regionalne samouprave, nametnula se potreba da se oni sami bolje upoznaju sa zakonodavnim okvirom i mogućnostima koje im on pruža u njihovom djelovanju i njegovom unapređivanju. Također, da se i građani na razini lokalne samouprave, a posebno oni koji su uključeni u predstavnička i izvršna tijela, bolje upoznaju sa regulativom koja tretira položaj i djelovanje nacionalnih manjina, snažnije osvijeste mogućnosti suradnje, odnosno korištenja potencijala manjina u smislu razvoja šireći ga i na eventualnu prekograničnu suradnju. U tom cilju je Institut STINA-e (u okviru svoje redovne publikacije Manjinski forum koja se izdaje uz potporu Savjeta za nacionalne manjine RH ) ovaj put odlučio izraditi poseban priručnik u kojem bi se ukazalo na ključne odredbe iz zakonodavnog okvira kojim je regulirana ova materija.
Dinamičnost kretanja društvenih odnosa u Republici Hrvatskoj od osamostaljivanja do danas značajno se odrazila i odražava na odnos prema nacionalnim manjinama i njihov položaj. To se slikovito ogleda u brojnim zakonodavnim rješenjima i njihovim promjenama počevši od Ustava Republike Hrvatske donesenog 1990. godine, preko Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Republici Hrvatskoj iz 1992. godine do Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine.
Posebno značajne su bile odredbe iz Ustavnog zakona iz 2002. godine kojima je uvedena takozvana manjinska samouprava, odnosno kojima su stvorene pretpostavke za formiranje vijeća i predstavnika nacionalnih manjina preko kojih one mogu institucionalno utjecati na rješavanje svoje probleme i zadovoljavanje svojih interesa, ali i doprinositi razvoju svojih lokalnih sredina. U tom smislu je značajan pomak bio i donošenje Zakona o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina iz 2011. godine te Zakona o izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina iz 2019. godine po kojem su u svibnju te godine održani peti izbori za vijeća i predstavnike, kao jedinstvenom zakonodavnom okviru, a ne kao do tada po Zakonu o lokalnim izborima.
VAŽAN KOMUNIKACIJSKI KANAL
U svibnju 2023. godine održani su 6. po redu izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Na njima je svoja vijeća i predstavnike biralo 20 od 22 hrvatskih nacionalnih manjina. Pravo glasa imalo je oko 235.000 pripadnika nacionalnih manjina ( oko 20-ak tisuća manje nego na prethodnim izborima 2019. g. ). Izabrano je 339 vijeća i 105 predstavnika u 201 jedinici lokalne i regionalne samouprave ( općinama , gradovima i županijama ). Za sva ta tijela manjinske samouprave bilo je kandidirano gotovo 6.000 pripadnika nacionalnih manjina, a izabrano njih više od 5.000, što je izuzetno značajan politički i društveno građanski potencijal koji nije dovoljno iskorišten.
Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina imaju savjetodavnu ulogu u odnosu na poduzimanje aktivnosti i prihvaćanje općih akata tijela jedinica lokalne ili područne samouprave u područjima koja se odnose na unaprjeđivanje, ostvarivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina. Njihova savjetodavna uloga se ogleda u tome da tijela lokalne samouprave imaju obvezu razmotriti, iako ne i prihvatiti njihove savjete, mišljenja i prijedloge (zbog čega neki dovode u pitanje i adekvatnost termina manjinske samouprave). Međutim, u tom slučaju manjinska tijela imaju mogućnost pokretanja određenih postupaka u smislu nadzora provođenja Ustavnog zakona, ali i djelovanja u javnosti snagom autoriteta legitimno izabranog tijela. Sve analize ukazuju na veliku važnost ovog oblika manjinskog predstavništva i potvrđuju ih kao važan komunikacijski kanal kojeg manjine imaju prema svojim lokalnim i regionalnim samoupravama, preko kojeg na legalan način mogu iskazati svoje probleme i interese te ih usklađivati s lokalnim vlastima. a koji bi inače prošli nezapaženo i stanje bi bilo puno gore ili ne bi bilo tako dobro kao što je sada.
Pri svemu tome treba imati na umu da je na zadnjim lokalnim izborima održanima u svibnju 2021. godine, po izmijenjenom Zakonu o lokalnim izborima, u predstavnička i izvršna tijela lokalne i regionalne samouprave izabrano je gotovo 350 pripadnika nacionalnih manjina kojima su izmjene izbornog zakona osnažile njihov legitimitet u lokalnoj samoupravi i dali im mogućnost još učinkovitijeg sudjelovanja u javnom životu lokalnih samouprava i osnaživanju pune integracije nacionalnih manjina.
PRILOG KVALITETNIJEM RADU
Upravo iz svih tih razloga – sve većeg i šireg uključivanja pripadnika nacionalnih manjina u aktivnosti na razini lokalne samouprave, nametnula se potreba da se oni sami bolje upoznaju sa zakonodavnim okvirom i mogućnostima koje im on pruža u njihovom djelovanju i njegovom unapređivanju. Također, da se i građani na razini lokalne samouprave, a posebno oni koji su uključeni u predstavnička i izvršna tijela, bolje upoznaju sa regulativom koja tretira položaj i djelovanje nacionalnih manjina, snažnije osvijeste mogućnosti suradnje, odnosno korištenja potencijala manjina u smislu razvoja šireći ga i na eventualnu prekograničnu suradnju. U tom cilju je Institut STINA-e (u okviru svoje redovne publikacije Manjinski forum koja se izdaje uz potporu Savjeta za nacionalne manjine RH ) ovaj put odlučio izraditi poseban priručnik u kojem bi se ukazalo na ključne odredbe iz zakonodavnog okvira kojim je regulirana ova materija.
Na stotinu stranica Priručnika „ Nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi „ , ustrojenog iz tri dijela, na pregledan i pristupačan način obrađena su pitanja funkcioniranja, izbora i rada nacionalnih manjina u lokalnoj i regionalnoj samoupravi te materija od interesa za život djelovanje nacionalnih manjina, kako samih građana, tako i njihovih udruga i institucija te očuvanje identiteta. Uvodno se daje pregled zakonskih propisa, uredbi i dokumenata sa skraćenicama koje su korištene u Priručniku pomoću kojeg korisnik može precizno utvrditi gdje da traži cjeloviti dokument čije su odredbe korištene u izradi Priručnika.
U prvom se dijelu „“ Zakonodavni okvir djelovanja nacionalnih manjina u lokalnoj regionalnoj samoupravi „ daje sustavan pregled zakonskih okvira djelovanja nacionalnih manjina u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. U njemu se u 12 poglavlja daje pregled odredbi Ustava RH i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Potom o odredbama koje reguliraju izbor vijeća i predstavnika, njihovo registriranje kao i što su te kako se konstituiraju koordinacije vijeća i predstavnika. Nadalje se govori o načinu financiranja vijeća i predstavnika. Potom o djelovanju vijeća i predstavnika u lokalnoj samoupravi te ulozi koordinacija. Objašnjava se uloga i položaj Savjeta za nacionalne manjine RH te nadzor provedbe Ustavnog zakona. U posljednja četiri poglavlja se govori o zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima lokalne samouprave, zastupljenosti u izvršnim tijelima lokalne samouprave, potom u upravnim tijelima lokalne samouprave i na kraju u izvršnim tijelima državne uprave te pravosuđu.
DALNJI RAZVOJ KULTURNE AUTONOMIJE
U drugom dijelu Priručnika „ Izbor zakonskih sadržaja od interesa za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina „ dat je izbor određenih zakonskih sadržaja od interesa za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, a koji su procijenjeni kao posebno značajni. Tako se u četiri poglavlja govori o odnosu nacionalnih manjina i udruga, nacionalnih manjina i medija, uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Kroz analizu zakonskih sadržaja za ova četiri područja daju se relevantne informacije koje mogu pomoći predstavnicima nacionalnih manjina u lakšem prepoznavanju određenih problema , mogućnosti njihova rješavanja te njihova adresiranja relevantnim tijelima i institucijama koje mogu pomoći u njihovom rješavanju.
U trećem dijelu dati su novi kriteriji za daljnje jačanje i razvoj kulturne autonomije nacionalnih manjina, odnosno „Kriteriji financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina „ , koje je na Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske usvojio na svojoj 108. sjednici održanoj 7. studenoga 2024. godine donio Savjet za nacionalne manjine. Novi Kriteriji su donijeti s ciljem da se dalje razviju i osmisle važna pitanja programskog profiliranja sadržaja i načina rada manjinskih udruga na razvoju kulturne autonomije kao jednog od najznačajnijih područja ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Oni su koncipirani tako da prate tijek i aktivnosti unutar postupka financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije. U tom smislu su pobrojane tri vrste programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina za koje se putem Savjeta osiguravaju i raspoređuju sredstva državnog proračuna, a riječ je o: programima kulturne autonomije, koji obuhvaćaju područja informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija; potom o programima koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora o pravima nacionalnih manjina; te o programima kojima se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina. U tom okviru Kriteriji nude mogućnosti niza novih sadržaja kao što su: izrada mrežnih stranica, zvučni i slikovni digitalni zapisi, dokumentarni filmovi o povijesti i kulturnom nasljeđu pojedinih nacionalnih manjina itd., ali i pojednostavljenu proceduru natječaja, brže rokove rješavanja pristiglih prijava i financiranja, veća sredstava za pojedine namjene i stavke ali i veću odgovornost i transparentnost rada svih dionika u ostvarivanju programa kulturne autonomije. Novi Kriteriji stupili su na snagu i po njima će biti raspoređena sredstva za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina za 2025. godinu. U prethodnoj 2024. godini za programe kulturne autonomije bilo je raspoređeno više od 10 milijuna EURA za 1250 programa skoro svih nacionalnih manjina koje su priznate hrvatskim Ustavom. Za narednu 2025. godine očekuje se da će još dodatno rasti i sredstva i broj programa ali i njihova kvaliteta čemu trebaju doprinijeti i ovi novi Kriteriji .
Tiskana varijanta Priručnika „ Nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi „ biti će distribuiran vijećima , predstavnicima i udrugama nacionalnih manjina, a digitalna varijanta Priručnika već je dostupna na web portalu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Autor: Antun Brađašević
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
