predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Splitsko – dalmatinske županije

predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Splitsko – dalmatinske županije

27. tekst serijala: Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu – nacionalne manjine u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (27/2024) S LOKALNIM STRUKTURAMA TREBA USPOSTAVITI DUGOROČNI MODEL PARTNERSTVA I SURADNJE

Intervju: Božidar Simić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Splitsko – dalmatinske županije

Naš model suradnje s lokalnim i županijskim tijelima  i njihovim službama pokazao se vrlo funkcionalan . Ne možete čekati da se netko u tim strukturama i službama sjeti rješavati vaše probleme. Vi trebate pokazati aktivnost , uspostaviti kontakte i komunikaciju s nadležnim službama i onda će se problemi početi rješavati. Vi trebate potaknuti akcije i nadležne službe će u pravilu na to pozitivno reagirati. Treba uspostaviti trajni model suradnje kroz koji se utvrđuju partnerske obaveze manjinskih institucija i lokalnih i regionalnih vlasti i službi i onda to funkcionira. Problemi naše zajednice nisu samo kultura , tradicija, identitet već se radi o egzistencijalnim uvjetima života i opstanaka i zato smo bili i prisiljeni izgraditi jedan učinkovit model rješavanja tih problem i pokazalo se da je to moguće.

Imate višegodišnje i bogato iskustvo u radu manjinske samouprave i suradnje manjinskih tijela i institucija s lokalnim odnosno regionalnim strukturama vlasti.. Ima li primjera dobre prakse gdje vijeća i predstavnici dobro funkcioniraju i komuniciraju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti? Kako tu komunikaciju i suradnju dalje unapređivati?

Ustavni zakon o nacionalnim manjinama dao nam je pravo da na prostorima jedinica lokalne i regionalne samouprave osnujemo vijeća ili dobijemo predstavnike kako bi artikulirali svoje zahtjeva prema strukturama lokalne samouprave. Ustavni zakon zaista je dao velike mogućnosti koji su nam na dohvat ruke samo ih treba provoditi . Kada promatramo našu splitsko-dalmatinsku  županiju i našu srpsku zajednicu mi to ostvarujemo na dva nivoa. Jedan je županija gdje djelujemo preko županijskog vijeća, a drugi su nivo gradovi i općina gdje naša lokalna vijeća zajedno s našim županijskim vijećem, uz našu pomoć i potporu, artikuliraju svoje zahtjeve i pokušavaju ih riješiti, većinom vrlo uspješno. Za razliku od drugih manjina mi imamo područja u našoj županiji koja su iza rata ostalo nedovoljni infrastrukturno izgrađena i opremljena i gdje je još u procesu povrat stanovništva npr. na  vrličkom području i tu je vrlo aktivan rad i suradnja s jedinicama lokalne samouprave u prvom redu s gradom Vrlikom tako da zajedno s njima i našim vijećem koje tamo djeluje utvrđujemo probleme i onda zajedno s gradonačelnikom i njegovim timom postavljamo prioritete i postupno ih rješavamo. Tako smo u prošlom mandatu te u prvoj fazi ovoga mandata riješili asfaltiranje određenih prometnica na području grada Vrlike gdje žive pripadnici naše manjine kao što je to slučaj u mjestima Otišić, Podosoje, Koljane itd. Osim prometnica tu je, za nas vrlo važno pitanje, uređenja groblja i grobišta i njihovo održavanje.  Zatim tu je npr. izgradnja  vodovodne mreže u pojedinim mjestima pa je tako ove godina nakon dugog čekanja ali uz veliku upornost našeg  županijskog vijeća završen vodovod u zaseoku Sušci u općini Dicmo.  Uz to je napravljena nova asfaltna prometnica trasom vodovoda, uređen prostor oko groblja itd. Dakle suradnja  s lokalnim strukturama je vrlo plodna i učinkovita. S lokalnom zajednicom rješavamo i neke druge probleme ali ova egzistencijalna pitanja presudna su za život naše zajednice jer bez nekih infrastrukturnih uvjeta  jednostavno nam opstanka. Ovdje treba istaći da je za rješavanje problema uz našu aktivnost važna  i druga strana, lokalne i županijske strukture jer bez njihove političke volje i potpore teško bi se problemi rješavali. Ono što je također bitno jeste da je ta suradnja dugoročna jer su i problemi složeni i ne može ih se odjednom riješiti. Tako da imamo dosta etapnog rada, a upravo tu je dugoročna partnerska suradnja vrlo važna. Tako smo u mogućnosti da rješavamo infrastrukturne probleme selo po selo i da stvaramo uvijete za dodatni povratak pripadnika naše nacionalne zajednice ili njihovih nasljednika.

PROJEKTI  ZA MLADE

Znači li to da se otvara  prostor povratka mlađih generacija ili pak bar njihova opstanka?  

Da, upravo to. Rješavanjem osnovnih infrastrukturnih problema na kojima predano radimo  stvaramo kvalitetne preduvjete življenja. Pa tako u zagorskom djelu Cetinske krajine na sinjsko-vrličkom području dolaze mlade obitelji koje otvaraju svoje OPGove, a to je ono što nam treba –  kvalitetna poljoprivreda i oživljavanje ruralnih područja koja su skora zamrla. I svaki povratak je dobrobit za širu zajednicu jer donosi novu aktivnost, proizvodnju , prihode za lokalnu zajednicu, oživljavanje zamrlih područja i naravno mogućnost jednog kvalitetnog života za one koji se vračaju ili tu odlučuju živjeti.

Kako operativno surađujete  s lokalnim strukturama vlasti?

Mi artikuliramo probleme i nakon toga razgovaramo sa svim predstavnicima lokalnih zajednica, lokalnih struktura vlasti koje su involvirane u mogućnost rješavanja tih problema. Imamo zajedničke sastanke s predstavnicima  svake jedinice lokalne samouprave koja je nadležna za rješavanje naših problema. U sredinama gdje djeluju naša vijeća imamo bar dva sastanka godišnje. Prvo kada se iznose ideje i problemi i nakon toga kada evaluiramo odnosno pratimo ono što je dogovoreno da se realizira. To je dobar način rada jer omogućava i lokalnim strukturama da u svoje planove rada uvrstiti ono što nama kao manjinskoj zajednici treba te u skladu sa svojim mogućnostima to rješavaju. To je osnova dobrih rezultata. A neki od tih rezultata imaju vrlo široku primjenu i  dobrobit za svih. Npr. sada kada je u rekonstrukciji glavna cesta Sinj – Vrlika  ide se sjevernom stranom Peručkog jezera gdje su neke dionice rješavane  u sklopu naših projekata i onda vi možete vidjeti taj ogromni prirodni i turistički potencijal koji se otvara svima i Srbima i Hrvatima i turistima a posebno možda nekim mladima koji na osnovu svega toga mogu vidjeti neku svoju perspektivu.

Sudjelujete li u nekim natječajima fondova EU ili nekim drugim?

Pa u EU projektima za sada ne sudjelujemo , ali se javljamo na natječaje Fonda za kulturu Ministarstva za dijasporu  Republike Srbije. Pa je tako naše gradsko vijeće iz Splita apliciralo na taj Fond i dobilo sredstava za jedan zanimljivi projekt Ljeto u Dalmaciji kroz koji su okupili djecu na zabavu ali i edukaciju. To je i dobra osnova za nastavak takvih aktivnosti koje će ići kroz Program Plus Srpskog narodnog vijeća (SNV), a koji će pružati stručnu podršku djeci da realiziraju neke svoje tehničke ili umjetničke  afinitete, ali, po potrebi, i da im se pomogne u boljem savladavanju školskog gradiva.

KORIST ZA SVE

– Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti spremne i osposobljene  za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici? S druge strane, kakav je uloga i odgovornost predstavnika manjinskih zajednica kada je u pitanju rad u lokalnim sredinama?

Mi nastojimo s lokalnim i regionalnim strukturama  kvalitetno komunicirati . A to znači postaviti problem i objektivno sagledati uvjete i vrijeme njihova rješavanja. . Onda to možete pratiti i intervenirati koliko je potrebno i moguće. Suradnja je zaista vrlo dobra. Posebno je to izraženo i prisutno na županijskom nivou gdje je vrlo značajno da zajedno pratimo realizaciju onoga što je utvrđeno.  Imamo zajedničke sastanke i što je važno zajednički obilazimo teren, radove ili nešto drugo po potrebi. Tu su predstavnici županije vrlo susretljivi i operativni i to je ključ uspjeha. Naš model suradnje s lokalnim i županijskim tijelima i njihovim službama pokazao se vrlo funkcionalan . Ne možete čekati da se netko u tim strukturama i službama sjeti rješavati vaše probleme. Vi trebate pokazati aktivnost, uspostaviti kontakte i komunikaciju s nadležnim službama i onda će se problemi početi rješavati. Vi trebate potaknuti akcije i nadležne službe će u pravilu na to pozitivno reagirati . Treba uspostaviti trajni model suradnje kroz koji se utvrđuju partnerske obaveze manjinskih institucija i lokalnih i regionalnih vlasti i službi i onda to funkcionira. Problemi naše zajednice  nisu samo kultura, tradicija, identitet već se radi o egzistencijalnim uvjetima života i opstanaka i zato smo bili i prisiljeni izgraditi jedan učinkovit model rješavanja tih problem i pokazalo se da je to moguće

–  Da li su i u kojoj mjeri  Operativni  programi  Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama?

To su značajni programi jer oni omogućavaju da na područjima gdje naša zajednica ima više od 5 posto udjela u stanovništvu može računati na posebne programe i sredstava koji trebaju pomoći u unapređivanju uvijete življenja od infrastrukture pa dalje. To je ovdje kod nas opet primjer područja Vrlike gdje pripadnici srpske zajednice čine oko 6, 5 posto stanovništva i na osnovu toga grad Vrlika i dobiva posebna sredstva za rješavanje njihovih problema . Dakle postoje sredstava, onda idu naši zahtjevi i prijedlozi i na kraju zajednički sjednemo da vidimo šta i kako možemo rješavati. To je jedan krug koji dobro funkcionira  i to je potaknuto Operativnim programima Vlade i u tome je njihova velika vrijednost.

EUROPSKI ZNAČAJ MANJINA

  • Osim vaše dobre suradnje s lokalnim i regionalnim strukturama na rješavanju egzistencijalnih pitanja vaše nacionalne zajednice što bi još istakli u vašim aktivnostima?

Osim suradnje s lokalnim i regionalnim strukturama važno je istaknuti i našu suradnju s antifašističkim udrugama na komemoracijama žrtava zloćina iz Drugog svjetskog rata te značajnim datumima iz povijesti zajedničke antifašističke borbe. Također, u kulturnom pogledu želim istaknuti da smo nakon izborne skupštine KD Prosvjete  i  izbora novog vodstva te važne institucije dobili veće mogućnosti suradnje s Prosvjetinim pododborom u Splitu na zajedničkom organiziranju određenih kulturnih manifestacija. Tako smo imali posjetu kulturno-umjetničkog društva iz Kragujevca, njihovog akademskog ansambla, a  onda smo u suradnji  SNVa, splitskog pododbora Prosvjete te našeg županijskog i gradskog vijeća organizirali dolazak mladog ansambla tamburaša iz Borova, dječjeg ansambla Branisalv Nušić te poznatog ansambla  Dunavske zore koji su u kolovozu održali vrlo posječeni koncert tako da smo i gradu Splitu pružili jedan vrlo lijepi kulturni događaj za kraj turističke sezone. A mi smo kao nacionalna zajednica  napravili jedan veliki iskorak u zajedničkom planiranju i ostvarivanju vrijednih kulturnih projekata.

  • Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine ? Koliko su se promjene Zakona o lokalnim izborima  po kojima su i održani protekli lokalni izbori  pokazale značajnim , uspješnim i svrsishodnima za nacionalne manjine ? 

Iz našeg iskustva možemo reći da je sudjelovanje naših predstavnika u lokalnim predstavničkim tijelima vrlo značajno jer oni postaju važna spona prema izvršnoj vlasti i pomažu da se problemi bolje artikuliraju, da se na pravi način adresiraju, te da se efikasnije radi na njihovom rješavanju. Nažalost trendovi kretanja manjinske populacije i pad sudjelovanja u stanovništvu sigurno će, a već sada i jeste, ugroziti ta prava. U našoj županiji već imamo nacionalnih manjina koja su izgubila prava na svoja županijska vijeća a vjerojatno će biti i manji broj mogućnosti da se biraju predstavnici u lokalnim predstavničkim tijelima. To je nažalost realnost koja će se nastaviti i zbog općih demografskih, zatim socioekonomskih razloga, a na kraju i asimilacijskih procesa koje je također nemoguće zaustaviti . No, to je sve skupa jedan kompleksan problem koji  zahtjeva kompleksan i odgovoran pristup s nacionalnog nivoa, s nivoa države koja mora utvrditi strategiju oživljavanja pojedinih zamrlih prostora ( u kojima često iznadprosječno žive upravo pripadnici manjina ) te stvarati programe njihove revitalizacije i povratka mladih. Ako su manjina naše blago , kao što se običava kazati ,  onda treba tražiti nove, kvalitetnije moduse njihova opstanka , a puki brojevi ne bi smjeli biti jedini parametri koji će određivati njihov položaj, status i prava te zbog njihova realnog smanjenja dodatno reducirati njihove životne i društvene perspektive. Bez toga ne možemo sebe ni zamisliti u europskoj lepezi naroda, a de ne pomognemo onima koji pomalo nestaju i sačuvamo njihove kulturne i tradicijske uspomene i vrijednosti jer one su blago ove zemlje.

 

Autor: Stojan Obradović

Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija