Intervju: Damir Malina, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika češke nacionalne manjine u RH i predsjednik Koordinacije nacionalnih manjina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Troma administracija državne uprave odnosno pojedini njeni segmenti velika su prepreka u rješavanju mnogih manjinskih prava . S druge strane neke ovlasti lokalnih struktura neadekvatno su postavljene pa u nekim situacijama ni nadležne službe ministarstva nisu u stanju učinkovito reagirati iako imaju svu potrebnu dokumentaciju za izricanje određenih mjera i pravorijeka. A naredni lokalni izbori mogu donijeti i dodatne probleme kroz smanjivanje broja manjinskih predstavnika u strukturama lokalne i regionalne vlasti. No određena rješenja moguće je postići kroz statute lokalne i regionalne samouprave i tako uvažiti primjere dobre prakse i postignuća koja su do sada bila prisutna u interesu svih i manjinskih zajednica ali i ukupne lokalne ili regionalne sredine .
– Teče novi, šesti mandat vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike . Kakve su ocijene dosadašnjeg rada i funkcioniranja ovih važnih institucija manjinske samouprave ?
Da , pred nama je 6. saziv vijeća i mogu reći da smo se za te izbore i za taj mandat s pozicije Koordinacije vijeća i predstavnika češke nacionalne manjine u RH vrlo dobro pripremili. Posebno se to odnosi na Bjelovarsku –bilogorsku županiju gdje je najveća koncentracija naših vijeća , predstavnika te uopće udruga češke nacionalne manjine . Mi smo skoro godinu dana prije izbora započeli s pripremnim aktivnostima , informiranjem i educiranjem pripadnika naše nacionalne manjine o značaju ovih izbora , o značaju ovih institucija manjinske samouprave i o tome što one mogu donijeti našoj nacionalnoj manjini ali i sredinama u kojima mi živimo . Naše institucije su razgranate od Saveza čeha i našeg saborskog zastupnika do baznih organizacija , beseda te vijeća i predstavnika i mi nastojimo da svatko radi svoj dio posla pa tako udruge odrađuju kulturne i sl. sadržaje dok mi kroz tijela manjinske samouprave nastojimo stvoriti pretpostavke za njihov bolji i uspješniji rad te ukupni bolji i kvalitetniji život naših pripadnika u njihovim lokalnim sredinama . Nažalost, ovi su izbori zbog pada nacionalnih manjina u udjelu stanovništva , pa tako i češke , doveli do smanjivanja određenog broja vijeća i predstavnika . U mnogim županijama s obzirom na udio u stanovništvu nisu se mogla više birati vijeća , ali su ostali predstavnici i mi svi zajedno nastavljamo aktivan rad na dobrobit naše nacionalne zajednice. Želim istaći da su dobre pripreme i informiranje ( naravno tu nam je pomogla i naša izdavačka i medijska kuća „ Jednota „ ) rezultirali time da smo u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji na izborima za vijeće i predstavnike imali vrlo dobru izlaznost, skoro 20 posto, što je za ovaj tip izbora odličan rezultat tim više što je mala izlaznost na ovim izborima uvijek i predmet određenih kritika ( a sada smo eto postigli izlaznost kao za europske izbore ). Značajna izlaznost nama daje i dodatni legitimitet i čini nas ravnopravnim partnerima u županiji i opravdava značajna sredstava koja županija ulaže u manjinske institucije , njihove programe i aktivnosti te u sam rad vijeća i predstavnika . Nažalost, takvu izlaznost u našoj župniji nisu imale neke druge nacionalne manjine npr. Srbi ili Mađari i mislim da ćemo ubuduće svi zajedno morati raditi na tome , a naš primjer pokazuje da su bolji rezultati mogući i to je važno za ukupnu manjinsku situaciju i politiku na nekom području .
DOBRE PRIPREME
– Da li se i u kojim segmentima napreduje , a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog ?
Moramo konstatirati uvijek stalne probleme. Imamo dobre zakone ali njihova implementacija bitno zaostaje za potrebama . Kod nas se to posebno ogleda na planu prava na dvojezičnost. To smo u prethodnom periodu uspješno rješavali kao dio naših stečenih prava i u Daruvaru i u Grubišinom polju , a sada su se opet javili problemi u općini Dežanovac , općini nedaleko Daruvara, gdje je ukinuta dvojezičnost promjenom statuta koji je inicirala vladajuća garnitura u toj lokalnoj zajednici . Mi smo čitavu dokumentaciju koja pokazuje neosnovanost i samovolju tih lokalnih vlasti predali Ministarstvu pravosuđa i uprave, ali rješenja još nema i to pokazuje tu neučinkovitost primjene naših zakona . Troma administracija državne uprave odnosno pojedini njeni segmenti velika su prepreka u rješavanju mnogih manjinskih prava . S druge strane neke ovlasti lokalnih struktura neadekvatno su postavljene pa u nekim situacijama ni nadležne službe ministarstva nisu u stanju učinkovito reagirati iako imaju svu potrebnu dokumentaciju za izricanje određenih mjera i pravorijeka . No mi smo strpljivi , idemo korak po korak , idemo kroz institucije , ne oslanjamo se na medijski senzacionalizam jer iz iskustva znamo da to ne pomaže. Dakle upornost , strpljivost i argumentacija i mislimo da će to i dugoročno dati rezultate odnosno da će takav pristup nadležne institucije učiniti otvorenijim , prohodnijim i odgovornijim .
VAŽNI DOPRINOSI
– Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici . Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji ?
Što se tiče naše županije ja moram istaći da je ta svijest prilično razvijena , ali da je realno utemeljena. To je ono što je bitno. To nije fraza da manjinske zajednice donose koristi i dobrobit ukupnoj lokalnoj zajednici već se to bazira na konkretnim projektima i programima koji su svima vidljivi . Mi se volimo hvaliti da od 22 nacionalne manjine priznate našim Ustavom predstavnici čak njih 21 žive u našoj županiji , a od toga čak šest nacionalnih manjina vrlo su dobro organizirane i predstavljene kroz tijela manjinske samouprave , Albanci ,Česi , Mađari, Nijemci , Romi i Srbi . Svi oni nekim aspektima svoga rada i djelovanja obogaćuju ovu sredinu . Naša češka nacionalna manjina provodi mnoge projekte preko svojih udruga i preko njihove suradnje s našom maticom , Češkom Republikom . Nažalost nemamo ugovor o bilateralnoj suradnji s matičnom državom kao što to imaju npr. Talijani, Srbi ili Mađari , ali puno programa odrađujemo uz pomoć nadležnih institucija u Češkoj i to s različitih područja od kulture i turizma da nekih gospodarskih projekata . Naravno sve to donosi i koristi našoj ukupnoj sredini i to se prepoznaje i cijeni i to stvara i doprinosi kvaliteti ukupne međunacionalne situacije na našem području . Tu su značajni kulturni projekti od multikulturnog centra koji se gradi u Tkonu na otoku Pašmanu , preko dogradnje čeških škola što sve financiraju i Hrvatska i Češka zajedno , ali isto tako i značajni gospodarski projekti. Tako Bjelovarsko-bilogorska županija ima vrlo dobre i razgranate ekonomske veze s Plzenskom i Južnomoravskom regijom , s Plzenom i Brnom , a svemu tome doprinosi naša češka zajednica . Velika nam je pomoć i to što svake godine Češka šalje dvoje nastavnika češkog jezika koji značajno pomažu našem sustavu obrazovanja na češkom jeziku , ali i našim udrugama i našem kulturnom amaterizmu. Vrlo su nam bitne odgojno obrazovne institucije , vrtići i škole i mi nastojimo da njihova kvaliteta bude što veća kako bi privukla i većinsko stanovništvo ili bar stanovništvo iz miješanih brakova. Mi smo mišljenja da ona nacionalna manjina koja ima dobre vrtiće i škole ima i budućnost i zato puno na tome radimo.
BOLJA ORGANIZIRANOST
– Što bi eventualno, s druge strane , istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada ?
Mi nastojimo naša dobra iskustva prenijeti i na druge nacionalne zajednice u našoj županiji. U tom smislu nastojimo posebno ukazati na prednosti osnivanja bazičnih kulturnih udruga koje u mnogočemu mogu biti značajan nosilac aktivnosti i sadržaja rada pojedinih nacionalnih manjina . Pokušavam u tom smislu potaknuti srpsku nacionalnu manjinu , a mađarska nacionalna manjina je već u dosta napravila u tom organizacijskom aspektu i to odmah daje rezultate . U smislu bolje organizacije pomažemo i albanskoj i romskoj nacionalnoj manjini , a njemačka nacionalna manjina i sam je napravila značajne organizacijske iskorake . Naime udruge mogu biti nosioci različitih programa i projekata , mogu aplicirati na određene natječaje itd. i tako stvarati puno bolje uvijete za rad i djelovanje pojedinih nacionalnih zajednica. To je naše pozitivno iskustvo i mi ga nastojimo širiti .
Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama ?
- Operativni programi su puno pomogli. Oni su u našem slučaju vrlo važni upravo za stvaranje i održavanje kulturne infrastrukture , prostora u prvom redu . A taj koncept je vrlo važan jer on pruža i mogućnosti dodatne suradnje manjinskih zajednica i lokalnih i regionalnih struktura vlasti. Naime tu dolazi do zajedničkih ulaganja u pojedine objekte, zatim se tu stvaraju mogućnosti da više manjina zajednički koristi određene prostore i njihovu infrastrukturi i na kraju da se ti prostori koriste za suradnju manjinskih i većinskih kulturnih zajednica, razmjenu programa i zajedničke projekte i to je dodatni doprinos našem suživotu .
- Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine ?
- Pa naredne izbore dočekujemo s prilično velikim brigama. Naime zbog rezultata popisa stanovništva u našoj županiji koja je imala dva zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina ( češke i srpske ) mi smo sada zbog minimalnih smanjenja od par desetaka manjinskih pripadnika ta prava, bar zasada, nominalno izgubili . A izgubili smo odnosno smanjen je i broj drugih predstavnika u tijelima lokalnih i regionalnih vlasti .
FINANCIJSKI OJAČATI SUSTAV
- Bilo je i govora da bi se prema Vladi i Saboru pokrenule inicijative za uvažavanje tzv. stečenih prava koja bi osiguravala određenu razinu i zaštitu manjinskih prava neovisno o mogućim negativnim brojčanim kretanjima i pokazateljima. Da li je u tom smislu nešto pokrenuto ili je u planu?
Mi smo te razgovore započeli s našim županijskim vlastima . Puno je razumijevanja i dobre volje pa ćemo vidjeti kako će se stvari dalje razvijati . Rad naših dožupana izuzetno je bio cijenjen jer su donijeli i radili na puno projekata od šireg, a ne samo manjinskog interesa. Određena rješenja moguće je postići i kroz statute lokalne i regionalne samouprave i mi se nadamo da će se uvažiti primjeri dobre prakse i postignuća koja smo imali dosadašnjom organizacijom te da ćemo zadržati određena stečena prava jer je to u interesu svih i manjinskih zajednica ali i ukupne lokalne i regionalne sredine .
- S kojima su se problemima predstavnici nacionalnih manjina u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima i strukturama vlasti u proteklom periodu i dalje suočavaju ? Što bi na tom planu možda trebalo i dalje mijenjati odnosno kako unapređivati poziciju i ulogu manjinskih predstavnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi ?
- Jedan od ključnih problema je status vijeća i predstavnika nacionalnih manjina . Međutim mi smo realni i znamo da tu neki veliki zaokreti i promjene nisu mogući, ali ima puno stvari na koje se može uticati . U prvom redu, trebalo bi osigurati sustavno financiranje vijeća i predstavnika, dakle da to financiranje ne ovisi o nečijoj dobroj volji već da je dio utvrđenih prava i obaveza . Isto tako treba riješiti i pitanje financiranja koordinacija jer se pokazalo da su koordinacije jako bitne za djelotvornije manjinskih zajednica . Bez koordinacija mnoga su vijeća , a posebno predstavnici prepušteni sami sebi bez mogućnosti da djelotvornije rješavaju određene manjinske probleme na svom području . I na kraju, pod hitno je potrebno riješiti pravnu osobnost predstavnika nacionalnih manjina jer ih sadašnji status dovodi u nezavidnu pa i opasnu situaciju u kojoj ljudi izlažu svoj OIB , svoju imovinu i nisu u mogućnosti uči u neke značajnije projekte u takvoj situaciji, a imali bi mogućnosti.
Autor: Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija