Lidija Nenadić, zamjenica predstavnice makedonske nacionalne manjine u gradu Splitu
Smatram da rezultati popisa stanovništva ne odražavaju pravu sliku broja pripadnika nacionalnih manjina na području grada Splita i općenito na području Republike Hrvatske. Mnogi pripadnici nacionalnih manjina se iz raznih razloga nisu htjeli ili željeli izjasniti po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. I baš zato ne bi trebalo ukidati određena prava nacionalnih manjina, već ih treba tretirati kao trajna i stečena prava. Naravno, kulturne udruge nacionalnih manjina bi trebale organizirati više zajedničkih kulturnih manifestacija i time pokazati široj javnosti grada Splita i turistima da u ovom gradu postoje kulturne udruge nacionalnih manjina koje aktivno djeluju.
Kako vidite položaj vaše manjine u gradu Splitu, kakav je odnos građana prema vama?
Položaj makedonske manjine u Splitu je dobar, kao i odnos građana prema nama.
Kako ocjenjujete vašu suradnju s Gradom Splitom, jeste li zadovoljni odnosom u odnosu na vaše potrebe? Jeste li zadovoljni načinom i visinom financiranja? Je li riješeno pitanje prostora za vaše aktivnosti i aktivnosti vaših udruga?
Suradnja s gradom Splitom s obzirom na naše potrebe je dobra. Financiranje nacionalnih manjina uvijek može biti bolje i sredstva za financiranje nacionalnih manjina bi trebala biti veća s obzirom da je sve poskupilo. Makedonska nacionalna manjina ima prostorije za svoje aktivnosti koje su vlasništvu grada.
Smatrate li da ima neriješenih pitanja i prostora za poboljšanje suradnje na razini grada?
Nekih velikih neriješenih pitanja nema, a prostora za poboljšanje uvijek ima i treba da ga bude.
Koji su vaši planovi i programi u narednom razdoblju i na čemu ćete raditi?
Radit ćemo na većoj vidljivosti makedonske zajednice u Splitu putem raznih kulturnih manifestacija.
U Splitu se dva puta godišnje vrši smotra djelovanja udruga nacionalnih manjina na kulturnom planu. Riječ je o manifestacijama u povodu Dana grada i proslave svetog Dujma 7. svibnja i obilježavanje Dana ljudskih prava 10. prosinca. Smatrate li da bi nacionalne manjine mogle organizirati još neku zajedničku manifestaciju, ili udruženo djelovati na nekom projektu i kojem?
Naravno, kulturne udruge nacionalnih manjina bi trebale organizirati više zajedničkih kulturnih manifestacija i time pokazati široj javnosti grada Splita i turistima da u ovom gradu postoje kulturne udruge nacionalnih manjina koje aktivno djeluju. Također, za to je potrebna podrška grada Splita, prvenstveno financijska.
MANJINSKU KULTURU TREBA PREZENTIRATI GRADU I TURISTIMA
Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati?
Iz dosadašnjeg iskustva mislim da su lokalne i regionalne strukture vlasti dovoljno educirane za suradnju s predstavnicima nacionalnih manjina.
Kako vidite odnos medija prema vama i vašem djelovanju? Ima li u tom odnosu prostora za poboljšanje suradnje, a time i za veću vidljivost vašeg djelovanja i uvažavanje vaših potreba i problema?
Lokalni mediji rijetko prate aktivnosti kulturnih udruga i predstavnika nacionalnih manjina te naravno postoji prostor za poboljšanje suradnje.
U posljednje vrijeme sve češće se pojavljuju zahtjevi za promjenama ustavnog položaja manjina u RH, kako u pogledu njihovog financiranja, ograničavanja prostora djelovanja pa do promjena u njihovoj zastupljenosti kako u tijelima lokalne samouprave tako i na razini Sabora RH. Što mislite o tim zahtjevima i kako ocjenjujete ukupnu riješenost položaja nacionalnih manjina u RH? Ima li potrebe za promjenama i u kom smislu bi vi eventualno predlagali promjene?
Aktivnosti nacionalnih manjina su svedene samo na organiziranje određenih kulturnih manifestacija. Na žalost ne postoji implementacija odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u smislu zapošljavanja u strukturama lokalne i regionalne samouprave.
Poželjno bi bilo da se prava nacionalnih manjina povećavaju, a naročito da se implementiraju već stečena prava u pogledu zapošljavanja u strukturama lokalne i regionalne samouprave.
NEREALNA SLIKA POPISA
Dosta se govori o negativnim utjecajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva pokazavši značajan pad udjela nacionalnih manjina što je u nekim segmentima i sredinama ugrozilo i poziciju i prava nacionalnih manjina. Koliko su i kako po vašem mišljenju ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku, odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
Rezultati popisa stanovništva su pokazali ukupan pad stanovništva u RH kako većinskog tako i manjinskih naroda. Sigurno je da manji broj pripadnika nacionalnih manjina doprinosi i manjem ostvarivanju manjinskih prava.
Broj pripadnika nacionalnih manjina se smanjuje ne samo na razini Splita, nego i županije te cijele RH. Neke manjine u tom procesu gube određena prava (na financiranje, prostor za djelovanje, korištenje jezika…). Mislite li da bi se u takvim slučajevima trebalo (kao što je to učinjeno u nekim jedinicama lokalne samouprave) neka prava manjina trebalo tretirati kao stečena (npr. financiranje, upotreba jezika), kao što je to riješeno u nekim jedinicama lokalne samouprave?
Smatram da rezultati popisa stanovništva ne odražavaju pravu sliku broja pripadnika nacionalnih manjina na području grada Splita i općenito na području Republike Hrvatske. Mnogi pripadnici nacionalnih manjina se iz raznih razloga nisu htjeli ili željeli izjasniti po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. I baš zato ne bi trebalo ukidati određena prava nacionalnih manjina, već ih treba tretirati kao trajna i stečena prava.
Kako gledate na posljednja zbivanja prilikom kojih je došlo do incidentnih situacija. Stvaraju li takvi ekscesi među pripadnicima nacionalnih manjina nelagodu pa i strah da bi moglo doći do eskalacije takvih pojava koja bi onda, eventualno imala i teže posljedice?
Naravno da svaka incidentna situacija ima za posljedicu određeni strah i nelagodu kod svih ljudi pa tako i kod pripadnika nacionalnih manjina. Iskreno se nadam da neće doći do težih posljedica.
Kako ocjenjujete stanje tolerancije u hrvatskom društvu kada su pitanju nacionalne manjine? Da li se standardi poboljšavaju ili narušavaju? Da li su posljednji događaji istovremeno i izazov za manjine? Kako se s tim nositi i što mislite da bi trebalo poduzimati?
Stanje tolerancije u hrvatskom društvu prema nacionalnim manjinama se polako narušava. Trebalo bi više raditi na edukacijama počevši od kućnog odgoja pa preko škola. Također i sve strukture vlasti na svim nivoima od lokalnih, regionalnih do državnih bi trebali više i češće javno promicati toleranciju prema nacionalnim manjinama.
Autori: Pero Jurišin – Stojan Obradović
Tekst je dio projekta MANJINSKI FORUM – NACIONALNE MANJINE I LOKALNA SAMOUPRAVA koji se realizira uz financijsku potporu Grada Splita
