Intervju: Zvonko Kostelnik, član Savjeta za nacionalne manjine RH iz redova rusinske nacionalne manjine i tajnik Saveza Rusina Republike Hrvatske
Problemi nacionalnih manjina na lokalnom nivou nisu samo ostvarivanje prava na pismo, jezik, kulturu već i stradanja u Domovinskom ratu. Puno je pripadnika nacionalnih manjina izgubilo živote, a npr. rusinska nacionalna manjina izgubila je 97 svojih pripadnika što je za jednu malu nacionalnu manjinu kao što je naša veliki gubitak. Mi želimo za te ljude napravili spomen obilježje ili spomenik u Vukovaru, ali ne nailazimo na plodno tlo i razumijevanje da bi se to realiziralo. Za to nažalost nema dovoljno volje u aktualnoj vlasti, a vijeća i predstavnici su savjetodavna tijela i nemaju pravo glasa u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima..
Približavamo se polovini mandata od 6. po redu izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj novi mandat manjinske samouprave? Da li se i u kojim segmentima napreduje, a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog?
Iako je došlo do pada broja rusinske nacionalne manjine svoje pravo na izbor vijeća i predstavnika u općinama, gradovima i županiji iskoristilo je cca 18 % pripadnika rusinske nacionalne manjine što je nešto više nego prijašnjih godina. U ovom mandatu njihova potencijalna uloga polako je shvaćena od lokalnih vlasti jer se pokazuje da su vijeća i predstavnici vrlo važan instrument manjinske politike te da doprinose ukupnoj kvaliteti života na dobrobit manjine ali i većine. Najbolje se to vidi iz prakse kada se gradi infrastruktura ili objekti od zajedničkog značaja, a radi se o sredstvima koja su namijenjena pripadnicima nacionalnih manjina. Uspješnijem radu aktualne manjinske samouprave doprinijeli su i pozitivni rezultati prethodno izabranih vijeća i predstavnika koji su ostvarili uspješnu suradnju s jedinicama lokalne samouprave.
MANJINSKA SAMOUPRAVA JAČA
Koje bi probleme nacionalnih manjina na lokalnom i regionalnom nivou posebno istakli? Što su njihovi glavni uzroci i gdje su najveći otpori efikasnijem ostvarivanju Ustavnog zakona? Što bi se na tom planu trebalo i moglo dalje mijenjati odnosno kako unapređivati poziciju i ulogu manjinskih predstavnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi?
Problemi nacionalnih manjina na lokalnom nivou nisu samo ostvarivanje prava na pismo, jezik, kulturu već i stradanja u Domovinskom ratu. Puno je pripadnika nacionalnih manjina izgubilo živote, a npr. rusinska nacionalna manjina izgubila je 97 svojih pripadnika što je za jednu malu nacionalnu manjinu kao što je naša veliki gubitak. Mi želimo za te ljude napravili spomen obilježje ili spomenik u Vukovaru, ali ne nailazimo na plodno tlo i razumijevanje da bi se to realiziralo. Za to nažalost nema dovoljno volje u aktualnoj vlasti, a vijeća i predstavnici su savjetodavna tijela i nemaju pravo glasa u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima.
– Ima li primjera dobre prakse gdje vijeća i predstavnici dobro funkcioniraju i komuniciraju s lokalnim i regionalnim strukturama vlasti ? Kako tu komunikaciju i suradnju dalje unapređivati?
Iako ne možemo nijekati probleme u suradnji vijeća i predstavnika sa jedinicama lokalne i područne samouprave poslije izbora učinjeni su pomaci i situacija je znatno bolja nego prije. Povećana su sredstva financijske potpore za različite aktivnosti i manifestacije koje u suradnji sa udrugama organiziraju vijeća. Osiguran je i prostor za njihov rad sa informatičkom opremom što je važan preduvjet kvalitetnijeg rada manjinske samouprave. Istina, ne za sva vijeća ali do kraja mandata nadamo se da će i ostale jedinice lokalne samouprave to napraviti.
Aktualne vlasti moraju više komunicirati sa predstavnicima nacionalnih manjina i uvažavati njihove stavove i prijedloge pogotovo vezano za kulturnu baštinu kao što su spomenici, etnografske zbirke, tradicijska kultura, arhiva itsl. Važno je i sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u prekograničnoj suradnji sa zemljama u okruženju gdje žive i rade iste nacionalne manjine jer bi se na taj način ovaj važni vid suradnje za nacionalne manjine još više učvrstio i unaprijedila na lokalnoj razini. Nadalje važno je i promicanje socijalnog uključivanja skupina pripadnika nacionalnih manjina u nepovoljnom položaju kroz njihovu integraciju na tržište rada kao što je to npr. program „Zaželi“.
LOKALNE VLASTI MOGU VIŠE
Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima manjinske samouprave koja donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati … ?
Sve jedinice lokale samouprave koje imaju na svom području pripadnike nacionalnih manjina dužne su se informirati i educirati o njihovim pravima i obvezama prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, uključujući poduzimanje posebnih mjera u korist nacionalnih manjina. Prošli su 6. po redu izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina pa je educiranost lokalnih vlasti veća nego što je to bilo do sada. Jasno je da bi i pripadnici manjina trebali iskazivati veću edukaciju kako bi se moglo realizirati određeni programi manjina u partnerstvu sa lokalnim vlastima.
Što bi eventualno, s druge strane, istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim sredinama? Na čemu bi one trebale više fokusirati svoj rad?
Nedostatak rada manjinskih institucija u lokalnoj upravi i samoupravi je uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina koje omogućuju, na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu određene nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Također, važan su problem i mediji odnosno mogućnost proizvodnje i emitiranja radijskog i televizijskog programa na teritoriju jedinica lokalne i regionalne samouprave da bi se pripadnicima nacionalnih manjina olakšao pristup medijima. Tome bi manjinske institucije trebali posvetiti više pozornosti
Da li su i u kojoj mjeri Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama ?
Jasno je da su Operativni programi Vlade za nacionalne manjine potaknuli veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim zajednicama. Ali su posebno potaknuli i veću aktivnost lokalnih vlasti koje su već preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije povukli određena sredstva za razvoj svojih sredina i dobrobiti za sve. .
OSTVARIVANJE PRAVA JOŠ NIJE ZADOVOLJAVAJUĆE
Dosta se govorilo o mogućim negativnim utjecajima koje donose rezultati popisa stanovništva odnosno značajnog pada udjela nacionalnih manjina što u nekim segmentima i sredinama može ugroziti i poziciju i prava nacionalnih manjina? Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
Rezultati Popisa stanovništva u RH 2021. godine pokazuju značajan pad ukupnog broja stanovnika u RH, koji je još intenzivniji među pripadnicima nacionalnih manjina. Kako mnoga prava nacionalnih manjina proizlaze iz određenog udjela pripadnika manjina u stanovništvu, posebice na razini općina, gradova i županija, rezultati popisa imaju ili mogu imati izravni utjecaj na pravo na izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, pravo na izbor u predstavnička i izvršna tijela lokalne i regionalne samouprave te pravo na uporabu manjinskih jezika i pisama.
Nedavno je održana i saborska rasprava o Izvješću o ostvarivanju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2023. godinu. Što je to Izvješće i saborska rasprava pokazala? Kako se ostvaruje Ustavni zakon. Gdje su glavni problemi, otpori i zastoji? Kako ocijeniti aktualno stanje manjinskih prava u hrvatskom društvu danas?
Na saborskoj raspravi o izvješću o ostvarivanju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2023 godinu imali smo prilike slušati raspravu i pozitivnih i negativnih mišljenja. Aktualno stanje manjinskih prava u hrvatskom društvu danas nije zadovoljavajuće, prvenstveno pravo na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, dvojezičnost naziva mjesta i ulica, problemi pri zapošljavanju itd. Manjinska vijeća postoje i pozivaju se na sjednice, no ne odlučuju o pitanjima koja se tiču nacionalnih manjina. Radio emisije na jeziku nacionalnih manjina se ne financiraju u svim sredinama u kojima manjine žive itd. Nadamo se da će Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina uistinu saživijeti prema svom duhu i slovu i da će se lokalne i regionalne vlasti potruditi da ga u cijelosti sprovode.
Autori: Stojan Obradović i Antun Brađašević
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
