Intervju: Duško Kostić predsjednik udruge Romskog prijateljstva LUNA, Beli Manastir
Manjinska samouprava nema prave šanse ako se ne može osloniti i na pomoć i podršku u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave , u općinskim i gradskim vijećima ili županijskoj skupštini i naravno u lokalnim upravnim tijelima , službama i institucijama . Zbog svega toga naš je veliki cilj da na sljedećim lokalnim izborima pokušamo dobiti neke romske predstavnike u lokalnim predstavničkim tijelima, a onda i u upravnim. Oni bi onda bili u mogućnosti da adekvatnije pokrenu neke romske probleme u lokalnoj i regionalnoj zajednici . Rješavanje romskih problema interes je čitave zajednice i zato planiramo za sljedeće lokalne izbore i formirati jednu širu nezavisnu koaliciju. Mora se senzibilizirati šira zajednica za te probleme , ali konkretno treba se boriti i protiv romskog klijentelizma koji značajno pasivizira našu zajednicu i onda nemamo mogućnosti da se kroz lokalne izbore oformimo kao politički subjekt koji bi mogao imati određenu težinu i određenu moć u zajednici .
Što jedna ovakva udruga znači za vašu nacionalnu manjinu, najprije u vašoj lokalnoj zajednici? A što znači za samu lokalnu zajednicu ? Kakva je suradnja?
Naša udruga djeluje od 2005. godine s ciljem okupljanja svih građana, ali su nam u fokusu uvijek bili u prvom redu socijalno ugroženi te u tom okviru naravno Romi i što je nama posebno značajno djeca romskih obitelji. Dakle, željeli smo pomoći starijima da rješavaju svoje probleme, posebno stanovanje i zapošljavanje , ali još više mladima, posebno da ostanu u obrazovnom procesu koliko je to moguće. Kroz naše aktivnosti razvili smo vrlo dobru suradnju s lokalnim strukturama, s civilnim društvom i naravno sa samom romskom zajednicom jer bez njihova sudjelovanja i aktivacije teško je provoditi projekte koji su upravo njima namijenjeni. Imali smo dobrih projekata i dobrih rezultata. Međutim, moram otvoreno reći da posljednjih par godina kada je romska zajednica u pitanju postoji jedna nekorektna monopolizacija koju predvodi aktualni zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru i koji značajno utječe na to koje će udruge i pod kojim uvjetima dobiti sredstava za pojedine projekte pa i od same lokalne zajednice. Tako da unatoč našim postignućima mi posljednjih godina nismo dobili ni jedan projekt, ni od lokalne ili regionalne zajednice , niti od pojedinih ministarstava isl. već smo se isključivo koncentrirali na europske fondove , sredstva i projekte. Ti su projekti izuzetno zahtjevni , ali i vrlo izdašni i što se tiče i sredstava ali i aktivnosti tako da smo uspjeli nadoknaditi svojevrsnu marginalizaciju te realizirati lijepi niz akcija na dobrobit naše romske zajednice , ali i šire lokalne zajednice jer rješavajući naše romske probleme mi bitno pomažemo i rješavanju problema koje na tom planu ima lokalna zajednica.
NEKOREKTNA MONOPOLIZACIJA
O kakvim se projektima radi?
Projekti o kojima govorimo su međunarodni projekti ne samo zato što se financiraju iz fondova EU već i zato što u njihovoj realizaciji sudjeluju partneri iz drugih zemalja ( ne samo EU). Tako smo imali ili su u planu projekti u kojima sudjeluju partnerske organizacije iz Italije, Slovenije ili Srbije. To je odlična mogućnost za razmjenu iskustava i na osnovu toga , na osnovu primjera dobre prakse, ostvarivanje različitih napredaka u planiranju i provođenju naših aktivnosti. Evo samo da spomenem projekt „Zajedno protiv diskriminacije“ čiji je nositelj Udruga žena Romkinja iz Italije, a uključena je i romska udruga iz Niša u Srbiji. Taj projekt bi trebao doprinijeti jačanju kompetencija u komunikaciji i s lokalnim strukturama i poduzetničkom zajednicom. Također tu je i projekt razmjene mladih s udrugama u Sloveniji ( Novo mesto ). To je projekt na jačanju kompetencija voditelja koji rade s mladima kako bi se stekla nova znanja, iskustva i pomogle u jačanju romskog civilnog društva. Prošle godine smo završili i projekt „ Karika koja nedostaje“ kroz koji smo također radili na osnaživanju naše udruge s ciljem da se osmisli i osigura dugoročna financijska održivost kako bi mogla okupljati druge udruge civilnog društva i volontere posebno u uvjetima krize.
Radi se o projektima jačanje kapaciteta naših udruga ali kroz te projekte se jačaju i kapaciteti partnerskih institucija u lokalnoj zajednici koji su važni za poboljšavanje položaja Roma u lokalnim sredinama, obrazovne ustanove npr , institucije koje doprinose zapošljavanju ili rješavaju određene potrebe zdravstva, stanovanja itd. Kroz projekte smo imali mogućnosti i zaposliti neke pripadnike naše zajednice i to posebno doprinosi jačanju njihove samosvijesti ali i educiranosti i spremnosti za daljnje sudjelovanje u novim projektima , da se osnaže i postanu aktivni igrači jer dosada su vrlo često Romi bili samo pasivni objekt realizacije određenih projekata, a važno je da se to mijenja i da romske udruge postaju subjekti i nosioci određenih projekata namijenjenih dobrobiti Roma.
Posebno smo nastojali osposobiti dio pripadnika naše zajednice za bolju suradnju i komunikaciju s predstavnicima lokalnih vlasti ali i poduzetničkom zajednicom kako bi pomogli oko ključnog problema, a to je zapošljavanje.
PROJEKTI JAČANJA KAPACITETA
Koji su najizraženiji problemi s kojima se suočava vaša manjinska zajednica i kako se rješavaju?
Obrazovanje i zapošljavanje je naš najveći problem i on nikako da izađe iz jednog kruga segregacije jer se Romi uglavnom zapošljavaju kroz javne radove, a to je kratkoročno, ograničeno i demotivirajuće, rekao bih. Naravno, to pomaže u njihovoj teškoj situaciji, ali je vrlo nedovoljno pa povremeno i obeshrabrujuće. Javni radovi ne pružaju dovoljnu sigurnost, ne pružaju ni dovoljan razvoj određenih radnih vještina , kompetencija i navika . To je samo jedna palijativna mjera i to bi uz pomoć lokalne zajednice trebalo mijenjati. Sada imamo situaciju da zbog te bezperspektivnosti mladi Rome odlaze u druge zemlje( Austriju, Njemačku) i tu nalaze rješenje svojih egzistencijalnih problema. Pa ako u tim zemljama mogu rješavati svoje egzistencijalne probleme zašto to ne bi mogli i u Hrvatskoj .
No uz obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje sve se više nameće i potreba kulturnog rada, ozbiljnog rada na našoj tradiciji, jeziku….Romi u Baranji žive tri stoljeća i to je veliko tradicijsko i kulturno bogatstvo koje treba i istražiti i zaštiti. Tu također treba osmisliti nove projekte i raditi na arhivi, dokumentaciji itd. Zalažemo se i za njegovanje bajaškog jezika (a ne samo romani ćhib), za romski jezični pluralizam. Naše veliko postignuće u obrazovanju je da romska djeca nisu segregirana već ih se razmješta u različite razrede. To je važno. A važan je bio i projekt s bivšim Učiteljskim fakultetom ( sada Fakultetom za odgojno-obrazovne znanosti ) kroz koji smo 2,5 godine radili u osnovnoj školi u Belom Manastiru i djeci pomagali oko savladavanja gradiva i pisanja domaćih zadaća. Ali u to smo uključili i neromsku djecu i to je bilo učenje ali i razvijanje socijalnih kontakata posebno važnih upravo za male Rome .
Teče šesti saziv manjinske samouprave, vijeća i predstavnika. Imate li uvida kako se mandat odvija? Da li se i u kojim segmentima napreduje, a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog?
Vijeća mogu imati značajnu ulogu ali se to nedovoljno ostvaruje. Imamo gradsko i županijsko vijeće, ali trendovi su negativni zbog velikog odlaska posebno mladih ljudi pa bi uskoro u gradu Belom Manastiru mogli umjesto vijeća imati samo predstavnika. Što se tiče uloge vijeća ključni je problem komunikacija s lokalnim i županijskim strukturama odnosno njihova spremnost da ta vijeća prihvate, ali i osposobljenost samih članova vijeća da određene probleme nametnu i adekvatno adresiraju. Ali važan problem o kojem se manje govori jeste i unutrašnja komunikaciju unutar same romske zajednice jer se nedovoljno konzultiraju udruge o tome koji su problemi i kako bi ih trebalo rješavati. Tu isto postoji jedno monopoliziranje uloge i statusa i to je loše za ukupnu manjinsku zajednicu jer izostanak šire komunikacije vodi do toga da mnogi projekti koji bi mogli pomoći u rješavanju određenih problema propadnu ili se ne koriste .
PROTIV ROMSKOG KLIJENTELIZMA
Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja? Što bi na tom planu trebalo i moglo mijenjati odnosno kako unapređivati poziciju i ulogu manjinskih predstavnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi?
Naša je intencija da angažiramo što više mladih i osvijestimo mogućnost njihova djelovanja u društvu. Mi smatramo da manjinska samouprava nema prave šanse ako se ne može osloniti i na pomoć i podršku u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave, u općinskim i gradskim vijećima ili županijskoj skupštini i naravno u lokalnim upravnim tijelima, službama i institucijama. Zbog svega toga naš je veliki cilj da na sljedećim lokalnim izborima pokušamo dobiti neke romske predstavnike u lokalnim predstavničkim tijelima, a onda i u upravnim. Oni bi onda bili u mogućnosti da adekvatnije pokrenu neke romske probleme u lokalnoj i regionalnoj zajednici . Rješavanje romskih problema interes je čitave zajednice i zato planiramo za sljedeće lokalne izbore i formirati jednu širu nezavisnu koaliciju, prvenstveno od onih ljudi koji su spremni zastupati interese socijalno deprivilegiranih društvenih grupa u koje naravno spadaju Romi, ali ne samo Romi. Mora se senzibilizirati šira zajednica za te probleme , ali konkretno treba se boriti i protiv romskog klijentelizma koji značajno pasivizira našu zajednicu i onda nemamo mogućnosti da se kroz lokalne izbore oformimo kao politički subjekt koji bi mogao imati određenu težinu i određenu moć u zajednici. Ne krijemo da bi bilo posebno zainteresirani i da neki naši predstavnici sjede u upravnim tijelima lokalnih komunalnih poduzeća u kojima se mnogo toga rješava, a mi na to nemamo utjecaja.
Da li je vaš interes u tom pogledu samo grad ili i šire?
Osim u gradu to se može napraviti i na županijskom nivou. Mora biti prostora za manjinske predstavnike. Baranja je multietnička i multikulturalna sredina. Od 22 manjine koje su priznate hrvatskim Ustavom 19 ih živi i u Baranji. To je važan potencijal od kojega se može krenuti i u ostvarivanju nekih manjinskih političkih zahtjeva. Ima puno zainteresiranih udruga za takav projekt ne samo manjinskih već šireg civilnog društva .
Autori: Antun Brađašević , Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
