Intervju :Almira Gradašević Raimović , predsjednica Bošnjačka zajednica Pule i Istarske županije
Bošnjačka zajednica Pule i Istarske županije putem širenja i gajenja kulture jezika i ostalih vrednota bošnjačkog naroda kroz svoje programe i aktivnosti čuva nacionalni identitet Bošnjaka ali radi i na kvalitetnom integriranju Bošnjaka u sveukupni društveni i politički život u sredini gdje žive i djeluju. Kroz svoje djelovanje promiče zajedništvo, toleranciju i nenasilje, a potporu u tome daju im i lokalne i regionalne vlasti u Istarskoj županiji i gradu Puli. Imaju i dobru suradnju s Islamskom zajednicom koja podržava njihov rad i pomaže im u edukaciji manjina o zajedničkom suživotu. Razvijaju raznovrsne regionalne i međunarodne projekte čiji je cilj da što širim povezivanjem i suradnjom doprinesu održivosti i jačanju nacionalnih manjina na lokalnom nivou.
Što vaša udruga znači za vašu nacionalnu manjinu, najprije u vašoj lokalnoj zajednici, a onda i šire? Da li, kako i koliko udruga doprinosi razvoju svoje lokalne (regionalne) sredine?
Bošnjačka nacionalna zajednica Pule i Istarske županije, osnovana je 2011. Godine. Djeluje i radi na području Istarske županije od 2012. godine. Cilj udruge je uvažavanje, zaštita i afirmacija nacionalnih prava Bošnjaka i drugih temeljnih prava sloboda čovjeka i građanina. Čuvamo nacionalni identitet Bošnjaka putem širenja i gajenja kulture jezika i ostalih vrednota bošnjačkog naroda kroz svoje programe i aktivnosti. Radimo na kvalitetnom integriranju Bošnjaka u sveukupni društveni i politički život u sredini gdje žive i djeluju.
Kakva je suradnja u lokalnoj i regionalnoj zajednici, interkulturalna prožimanja…? Na kojim projektima radite?
Kroz svoje programe potakli smo i realizirali sklapanje sporazuma među Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli i Sveučilištem Ushkim Hoti u Prizrenu (Kosovo). Dogovorena je razmjena studenata koji pohađaju studij na bošnjačkom jeziku u Prizrenu i studenata Sveučilišta u Puli te sudjelovanje u raznim znanstvenim programima. Time smo dokazali značaj naše kulturne udruge u lokalnoj zajednici, gdje nam je i Istarske županija organiziranjem prijema za profesore i rektore dodatno dala na značaju ove suradnje.
Također s Dječjim centrom Zaječar (Srbija) mi i Bošnjački KUD Šarski behar iz Prizrena putem EU programa, odakle smo i dobili sredstva, realiziramo projekt promicanja nenasilja nad ženama i djecom, rodnoj ravnopravnosti i multikulturalnosti, što je bilo dobro popraćeno i medijski u cijeloj regiji. Djeca iz Hrvatske, Srbije, Kosova, Albanije i BiH zajedno su izvodili predstavu pod nazivom „Nisam prijavila“, a koja je gostovala i kod nas u Puli, gdje je posebno prihvaćena od strane građana.
PROJEKTI SURADNJE I POVEZIVANJA
Kakva je suradnja s drugim nacionalnim manjinama na vašem području? Na kojim projektima zajedno radite?
Na putu očuvanja i razvoja dobrih odnosa s hrvatskim narodom i ostalim nacionalnim manjinama, prije šest godina sklopili smo Sporazum o zajedničkoj suradnji sa sedam ostalih manjina u Puli (Romi, Crnogorci, Srbi, Albanci, Slovenci, Makedonci i Mađari) i trenutno radimo na realizaciji EU projekta izgradnje mulitikulturalnog centra kojim će se koristiti zajedno svih osam manjina. Međusobna suradnja je odlična. Surađujemo, posjećujemo jedni druge u prostorima, dolazimo na manifestacije. Godine 2024. bili smo zajedno i u Bruxellesu, u posjeti EU parlamentu, a u organizaciji i uz financijsku podršku EU zastupnika iz Istre što je još jedan dokaz dobre suradnje s regionalnom zajednicom.
Djeluje li vaša udruga na širem nacionalnom, regionalnom i međunarodnom planu? Kako surađujete s lokalnim i regionalnim institucijama? Da li i kako pomažu vaš rad?
Članica smo Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske, čiji sam potpredsjednik te zajedničkim naporima svih udruga SABAH-a djelujemo na svijest Bošnjaka o važnosti vlastitog identiteta organizirajući tribine i smotre, gdje predstavljamo svoj rad i nova postignuća. S druge strane i Grad Pula gdje je sjedište naše udruge i Istarska županija, osim dobre logističke potpore, naše programe prepoznaju i financiraju kroz projekte i natječaje. Posebno godinama u kontinuitetu organiziramo i razvijamo dva velika programa.
Prvi je Mimohod za Srebrenicu, gdje odajemo počast stradalim žrtvama genocida. Centralna je to manifestacija Bošnjaka Istre, na kojoj učestvuje oko 500 osoba, dolaze visoki gosti iz lokalne i regionalne samouprave i svi predsjednici Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine gradova i općina Istarske županije. Organizaciji mimohoda doprinosi i naša suradnja sa SENSE centrom za tranzicijsku pravdu koji potiče naš rad i navedeni program, organizirajući video izložbe i sl. vezano za Srebrenicu i genocid koji se dogodio.
Drugi veliki projekt jesu „Susreti Bošnjaka jugoistočne Europe“, ove godine jedanaesti po redu. Traju tri dana, na kojima se okupljaju Bošnjaci iz regije, razgovarajući kroz tribine i okrugle stolove, predstavljanje knjiga i njegovanje jezika, te predstavljanje kulture Bošnjaka regiona. Gostujući izvođači iz BiH, Srbije, Kosova, Makedonije, Slovenije i Crne gore pokazuju svoje vještine stečene minulim radom i razmjenu iskustava življenja Bošnjaka u različitim sredinama iz kojih dolaze. Način suradnje u regionalnim sredinama i suradnja sa svojim lokalnim zajednicama bitan su dio održivosti i daljnjeg razvoja određene manjine.
JAČATI ULOGU MANJISKE SAMOUPRAVE
Imate li podršku matične države i osjeti li se to u vašoj lokalnoj sredini kroz neke specifične kulturne ili druge doprinose i benefite?
Prošle godine, na 10. Susretima Bošnjaka Potpisali smo Memorandum o saradnji sa Uredom Vlade Kantona Sarajevo za dijasporu, te tako postali prva bošnjačka udruga u Republici Hrvatskoj koja je ostvarila konkretan pomak u suradnji s matičnom državom. Redovito razmjenjujemo relevantne informacije o aktualnostima, događanjima, istraživanjima, pozivamo i bivamo pozvani na događanja, seminare, konferencije i sl. te olakšavamo jedni drugima povezivanje s relevantnim tijelima, kao i sa drugim organizacijama koje mogu pridonijeti zajedničkim aktivnostima i ciljevima.
Bošnjačka nacionalna manjinu spada među 5 nacionalnih manjina koje u Hrvatskom saboru zastupa jedan manjinski zastupnik, u ovom mandatu – Bošnjak Imate li suradnju i kako je i na kojim sadržajima ostvarujete? Koliko je to predstavljanje adekvatno i da li bi bilo dobro nešto mijenjati odnosno na koji način, uvjetno rečeno, male nacionalne manjine bolje predstaviti u Hrvatskom saboru, u nacionalnom parlamentu?
Što se tiče Hrvatskog sabora i našeg predstavnika u saboru, mišljenja smo da jedan čovjek teško može zastupati 5 nacionalnih manjina i da bošnjačka manjina koja je druga po brojnosti u državi zaslužuje i treba imati svog samostalnog zastupnika, što na žalost nije slučaj. Naš sadašnji zastupnik, trudi se obuhvatiti i predstavljati svih pet manjina, ali je jako teško i sve kvalitetno zastupati.
No, mnogi će reći da je za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava najznačajniji upravo lokalni i regionalni nivo. Kako u tom pogledu stoji vaša nacionalna manjina ? Teče šesti saziv manjinske samouprave , vijeća i predstavnika. Imate li uvida kako se mandat odvija? Da li se i u kojim segmentima napreduje, a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog?
Naša manjinska vijeća politička su tijelo koja rade i djeluje u lokalnoj samoupravi. Međutim, u najvećem broju, slabo funkcioniraju. Pojedine lokalne sredine gdje su vijeća osnovana, koriste neznanje pripadnika određene manjine i ne omogućavaju adekvatan rad vijeća pri čemu prvenstveno mislim na dodjelu prostora za rad, zatim slabu financijsku podršku i suradnju. U gradu Puli, suradnja s gradom i Vijećem bošnjačke nacionalne manjine je na dobrom putu, što se ne može reći za sve gradove i općine. Međutim, krivica je i na nama, jer se dešava da osobe koje izaberemo da vode vijeće nisu dovoljno educirane ili zainteresirane za boljitak svoje manjine, za kvalitetnu suradnju i partnerski odnos s lokalnom zajednicom, a na drugoj strani nailaze na osobe nedovoljno zainteresirane da im u tome pomognu, bez obzira koliko su educirane. Često pripadnici naše nacionalne manjine koji su izabrani za određene funkcije u manjinskoj samoupravi nisu svjesni svoje uloge i mogućnosti koje su im pružene.
VAŽNOST EDUKACIJE
Što bi eventualno, s druge strane, istaknuli kao nedostatke manjinskih institucija kada je u pitanju rad u lokalnim sredinama. Što bi one trebali možda mijenjati kako bi podigli kvalitetu i efikasnost svoga rada?
Ustavom su zajamčena prava manjina pa tako i njihovo pravo na zapošljavanje u lokalnoj zajednici, što se najčešće ne sprovodi, a manjine se na natječaje ne prijavljuju kao Bošnjaci, te tako ne ostvaruju svoja prava i prednosti pri zapošljavanju. Mislim da je je to jedan od najvećih problema kojima bi manjinska vijeća trebala pozabaviti, ne samo u našoj županiji nego i šire.
Za kulturni i nacionalni identitet svake nacionalne manjine od posebne je važnosti pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu. Kakav je situacija u tom pogledu na vešem području?
U Istri se provodi i nastava na bosanskom jeziku po modelu C. Profesorica bosanskog jezika ujedno je, zajedno sa mnom, voditeljica naše dramsko- literarne sekcije „Bosanki behar“ , koja okuplja djecu i mlade promičući bogatstvo jezika i kulture Bošnjaka. Moram naglasiti da trenutno izvodimo igrokaz o rješavanju problema nasilja među djecom, što je prepoznato od strane lokalne televizije koja je o tome snimila i reportažu.
Kako ste zadovoljni s rezultatima lokalnih izbora. Koliko će te strukture pomoći u daljnjem promicanju, razvoju, zaštiti i ostvarenju manjinskih prava?
Lokalni izbori nisu donijeli ništa novo za našu manjinu. Čak dapače, vrlo malo nas je zastupljeno u gradskim i općinskim vijećima, a u županijskoj skupštini nema ni jednog Bošnjaka. Politički smo vrlo nezreli i većina Bošnjaka Istarske županije, na žalost bošnjačke manjine, nije prepoznala političke pobjednike što nas je djelomično u Istri i razjedinilo. Mogu reći na kraju da se nadam da ćemo iz ovih iskustava izvući pouku za slijedeće izbore, da ćemo mijenjati osobe koje nisu za zajedničko djelovanje i tako opet okupiti Bošnjake Istre.
MANJINSKI DOPRINOS SUŽIVOTU
Kako ocjenjujete aktualno stanje kulture tolerancije u hrvatskom društvu i odnos prema nacionalnim manjinama društvu. Da li neka incidentna ponašanja na posljednjim masovnim manifestacijama ( koncerti, utakmice ) narušavaju ili ugrožavaju ono što je na tom planu ( tolerancije, međuetničke snošljivosti, postratne normalizacije, zaštite prava manjina) postignuto?
Trudimo se promicati zajedništvo, toleranciju i nenasilje. Mislim da smo mi u Istarskoj županiji mnogo postigli, što ne mogu reći za cijelu RH, međutim u kontaktu sam s ostalim Vijećima i udrugama Bošnjaka, razmjenjujemo iskustva i trudimo se svatko u svojoj sredini koliko tko može napraviti. Opet ponavljam, bitne su osobe koje sami izabiremo. Lokalne i regionalne vlasti u Istarskoj županiji i gradu Puli imaju dugogodišnju tradiciju razvoja multikulturalnosti, u čemu i mi kao udruga sudjelujemo. Imamo i dobru suradnju s islamskom zajednicom koja podržava naš rad i pomaže nam u edukaciji manjina o zajedničkom suživotu. Naš muftija također doprinosi razvoju multietničnosti na najvišem nivou i tako nam omogućuje lakše djelovanje u lokalnim sredinama. Dobro je, ali uvijek može i bolje. Kao što sam rekla prethodno, trebamo kvalitetne osobe na ključnim mjestima, trebamo mlade generacije educirati o važnosti izjašnjavanja kao Bošnjak i o pravima koja time stječu i slično.
A što se tiče incidentnih ponašanja na utakmicama, koncertima i slično, mislim da su to pojedinačni istupi osoba koje su primitivne i nedovoljno osviještene. Ne smatram da će to narušiti dosadašnja postignuća na međuetničkoj snošljivosti i zaštiti prava manjina. Pojedinaca koji razmišljaju na takav način uvijek je bilo i bit će i u buduće. Na nama je da čuvamo svoj identitet i promičemo mir i toleranciju.
Autori: Antun Brađašević – Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
