Intervju : Mirjana Oluić, dožupanica Sisačko-moslavačke županije
. Vijeća rade sukladno svojim mogućnostima ali ono što je zabrinjavajuća činjenica jeste da sve manje mladih ljudi pokazuje interes za rad tih institucija. Nažalost, rad vijeća se najčešće svodi na organiziranje nekih kulturnih manifestacija ili komemoracija, a vrlo rijetko možemo reći da se bave upravo onim problemima zbog kojih i postoje. Ono što je izuzetno važno, da bi vijeće dobilo i sredstva za rad i prostor je komunikacija sa lokalnom vlasti. Nažalost, u mnogim gradovima i općinama situacija je prilično loša zbog nezainteresiranosti lokalnih čelnika za suradnju . A pripadnici nacionalnih manjina, osim što nose teret svakodnevnih problema kao i većinski narod, imaju i svoje specifične probleme od kojih su se neki objelodanili i postali vidljivi široj javnosti tek nakon potresa i to je ono na čemu ustrajno radimo i pokušavamo rješavati.
- Dožupanica ste u Sisačko-moslavačkoj županiji , koja zbog posljedica potresa i problema u obnovi zasigurno predstavlja županiju s najvećim problemima u Hrvatskoj. Kako napreduje obnova ? Kako u tome participiraju nacionalne manjine , konkretno srpska kao najveća i najpogođenija ?
Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) je jedna od većih županija u RH ali u isto vrijeme i jedna od onih koja je u posljednjih desetak godina pretrpjela najveću demografsku katastrofu . Županija koja se u posljednjih tridesetak godina nije još oporavila od posljedica rata od 1991.-1995. doživjela je i katastrofalni potres te zaista predstavlja županiju s najvećim problemima u RH. Nakon potresa , kada je fokus javnosti upravo bio usmjeren na SMŽ , isplivali su na površinu svi oni problemi koji su godinama bili tu ali daleko od očiju javnosti i lokalnih vlasti. Biti zamjenica župana iz reda srpske nacionalne manjine u takvim uvjetima zaista je izazovno i nimalo jednostavno. Opustošena sela, porušene kuće , loša infrastruktura , život ljudi u uvjetima bez struje , vode i ceste zaista je veliki problem. To je sve ono s čim sam se susrela na početku mandata. Pripadnici srpske nacionalne manjine na Baniji najviše su bili pogođeni tim stanjem i da bi se problemi nastali potresom krenuli rješavati bila je potrebna velika suradnja sa lokalnim vlastima, županijom, Vladom RH i Srpskim narodnim vijećem (SNV) čiji su aktivisti od prvog dana bili na terenu i pomagali ljudima. SNV je preko dotacije Republike Srpske nabavilo 10 novih kuća za one koji su najviše stradali , građevinskog materijala onima koji su imali manje oštećene stambene i poljoprivredne objekte i naravno razne druge stvari koji su u tom trenutku bile prioritet. Obnova je krenula prilično sporo, ne samo zbog inertnosti nekih službi, već i zbog činjenice da puno ljudi nije bilo u mogućnosti priložiti određenu dokumentaciju koja je bila potrebna za pokretanje obnove.
ESKALACIJA POTISKIVANI PROBLEMI
- Da li se i kako situacija mijenja?
Danas mogu reći da je obnova uzela maha, da su sve institucije koje su u nadležnosti SMŽ obnovljene do kraja ili je njihova obnova pri završetku. Kad govorim o tim institucijama mislim na zgrade iz oblasti zdravstva ( bolnica, domovi zdravlja, ambulante), socijalne skrbi ( domovi za starije) te škole. Svi ti objekti obnovljeni su tako da su njihovi kapaciteti prošireni, a uvjeti za rad i boravak korisnika u njima podignut na jednu daleko veću razinu. To je ono što podiže optimizam jer sve to služi svim stanovnicima naše županije pa tako i pripadnicima naše manjinske zajednice. Što se tiče obnove stambenih objekata , odnosno privatnih kuća, to ide znatno sporije ali i tu su pomaci vidljivi. Istina da više nema kontejnerskih naselja i da je SMŽ uz pomoć Vlade RH napravila kuće i stanove koji služe za prihvat svih onih koji su još u kontejneru jer obnova njihove kuće još nije gotova ali ljudi koji žive u banijskim selima ne žele ostaviti svoje kuće, bez obzira na stanje te kuće, a niti svoje vrtove i životinje. I obnova kuća upravo tim ljudima mora biti prioritet.
- Da li su manjine u nekom posebnom i otežavajućem položaju u procesu obnove ili pak dijele sudbinu većine ili pak imaju i neki bolji tretman ?
Manjinske institucije kada je u pitanju srpska nacionalna manjina , tu govorim o vijećima nacionalnih manjina , SKD Prosvjeti i našoj političkoj stranci SDSS-u, uvijek su , a posebno u ovim teškim uvjetima, bili uključeni u rješavanje problema pripadnika srpske zajednice u SMŽ. Naravno, sukladno mogućnostima i ovlastima.
U svim godinama do potresa , živeći u izuzetno teškim uvjetima koje sam već nabrojila, bez struje, cesta, vode, prometno izolirani , osjećali su da se nalaze u otežavajućem položaju u odnosu na dijelove županije gdje je uglavnom živio većinski narod i urbane sredine . Godine nebrige o području Banije doveo je do toga da sada govorimo o opustošenim selima, o tome da i ono malo ljudi što tamo živi traži svoje mjesto pod suncem i van SMŽ I van RH.
SMŽ radi na procesu revitalizacije , duboko svjesna stanja i problema, ali to je proces koji se ne može riješiti preko noći jer preko noći nije ni nastao. Prvenstveno se radi na poboljšanju infrastrukture te na izgradnji škola, vrtića , domova zdravlja i domova za starije, otvaranje poduzetničkih zona, osiguravanje rješavanja stambenog pitanja mladim obiteljima te osiguravanje povoljnih kredita za pokretanje privatnih poslova . Ako me pitate da li mislim da Banija i SMŽ imaju budućnost, mislim da imaju ali potrebno je puno toga napraviti da to iz želja postane realnost.
TEŠKO JE DOBITI MLADE
– Da li se u ovim teškim trenucima obnove institucije manjinske samouprave vijeća i predstavnici pokazale posebno opravdanim , potrebnim i učinkovitim ? ( naime ima mišljenja da upravo u kriznim momentima njihova uloga dolazi do izražaja ) ? Ima li primjera dobre prakse gdje se posebno pokazala i potvrdila uloga vijeća i predstavnika ?
Prošla godina nam je donijela izbore za vijeća nacionalnih manjina i formiran je novi saziv u svim općinama i gradovima u SMŽ te i samo Vijeće srpske nacionalne manjine SMŽ. Vijeća rade sukladno svojim mogućnostima ali ono što je činjenica jeste da sve manje mladih ljudi pokazuje interes za rad u tim institucijama. Nažalost, rad vijeća se najčešće svodi na organiziranje nekih kulturnih manifestacija ili komemoracija, a vrlo rijetko možemo reći da se bavi upravo onim problemima zbog kojih i postoje. Dugo godina , radeći u svim srpskim institucijama u gradu Sisku, upoznata sam s problemima zbog kojih vijeća sama po sebi gube taj značaj i ulogu u lokalnoj zajednici, a i interes ljudi da budu aktivni u njima. No, ono što je izuzetno važno, da bi vijeća dobila i sredstva za rad i prostor je komunikacija sa lokalnom vlasti. Nažalost, u mnogim gradovima i općinama situacija je prilično loša zbog nezainteresiranosti lokalnih čelnika za suradnju . Sto se tiče SMŽ i županijskih vijeća svih nacionalnih manjina , a posebno srpske jer smo najbrojniji , suradnja je dobra što ne znači da ne postoji još dosta prostora za napredak. Ono što je bitno, sredstva za rad vijeća su u proračunu SMŽ znatno povećana jer bez njih vijeća ne bi mogla zadovoljavati svoje programske i druge aktivnosti i i svela bi se samo na puku formu. Kao zamjenica župana iz reda srpske nacionalne manjine imam izvrsnu komunikaciju sa svim predsjednicima vijeća kao i sa predstavnicima nacionalnih manjima. U kontinuitetu redovno održavamo sastanke na kojima iznosimo probleme s kojima se redovno susrećemo te pokušavamo usvojim prijedlozima poboljšati , kako međusobnu suradnju, tako i suradnju s lokalnim vlastima. Pripadnici nacionalnih manjina, osim što nose teret svakodnevnih problema kao i većinski narod, imaju i svoje specifične probleme i to je ono na čemu ustrajno radimo i pokušavamo rješavati. SMŽ te gradovi i općine u županiji redovito raspisuju natječaje na koje se mogu javljati manjinske institucije i udruge sa svojim programima. No, broj realiziranih projekata , nažalost, ovisi isključivo o sposobnosti onih koji pišu te projekte i činjenici da li udovoljavaju kriterijima.
LOKALNI IZBORI KAO NOVA ŠANSA
- Faktički se približavaju novi lokalni izbori. Kakva su očekivanja kada su u pitanju nacionalne manjine ? Dosta se govorilo i o mogućim negativnim utjecajima koje su donijeli rezultati popisa stanovništva odnosno značajnog pada udjela nacionalnih manjina i s tim povezane mogućnosti umanjivanja njihovih prava . Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava?
Novi lokalni izbori su nam , rekla bi, već na vratima i naravno da smo i kao zajednica i kao politička stranka spremni za njih i već sada provodimo određene aktivnosti. Međutim, ono što želim naglasiti da smo mi kroz svoj rad , bilo politički ili kroz kulturne aktivnosti ili aktivnosti humanitarnog karaktera stalno prisutni među ljudima na terenu. To je bilo vidljivo i kroz proces obnove i pomoći nakon potresa gdje smo uz veliku potporu naših saborskih zastupnica i zastupnika odrađivali konkretne stvari i rješavali konkretne probleme. Kao što sam ranije rekla, SMŽ je jedna od onih koja je u vremenu od popisa stanovništva 2011. do popisa stanovništva 2021. godine izgubila značajan broj stanovnika, bilo prirodnim procesom ili iseljavanjem. Ali to se nije odrazilo na gubitak prava zagarantiranih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina kada govorimo o pravima formiranja vijeća nacionalnih manjina, te prava na načelnike, zamjenike načelnika i zamjenika župana iz reda srpske nacionalne manjine. Neke županije, po novom popisu stanovništva su izgubile to pravo ali SMŽ nije. Znači, lokalni izbori koji su pred nama ponovo nas stavljaju u utrku za te političke pozicije. Za nas je to izuzetno bitno i SDSS sigurno ima dobar i odgovoran tim ljudi koji su spremni uhvatiti se u koštac s problemima i rješavati ih. S toga , naravno da očekujem pobjedu na svim pozicijama i nastavak svih onih započetih programa koje se odnose na poboljšavanje života naših ljudi u SMŽ, a posebno na Baniji.
– Kada se izuzmu trenutni problemi obnove koji su iz vašeg iskustva najizraženiji problemi s kojima se pripadnici nacionalnih manjina suočavaju na lokalnom i regionalnom nivou , u lokalnim i regionalnim sredinama? Kako dalje unapređivati poziciju i ulogu manjinskih predstavnika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi ?
Ono što bi možda na kraju rekla da se vrlo često susrećemo svagdje sa retorikom koja pokušava ugroziti poziciju i prava nacionalnih manjina, posebno srpske, sa govorom mržnje, sa netolerancijom prema drugima i drugačijima, a živimo , ili bi bar trebali živjeti ne samo fizički već i mentalno, u civiliziranom društvu. Uvijek sam vjerovala , pa i sada vjerujem, da oni za koje želim reći da su rijetki, neće dovesti u pitanje položaj i prava nacionalnih manjina i vratiti nas na one puteve koji su trebali zarasti kao što su zarasli putevi na banijskim selima.
Autor: Stojan Obradović
Projekt „Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu„ realizira se uz financijsku podršku Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
