MEDIJSKI PORTAL ZA MANJINU I VEĆINU
Intervju: Slavica Šarović, glavna urednica i osnivačica Portala za nacionalne manjine HR
Portal za nacionalne manjine HR djeluje već 17 godina i pokušava na jednom mjesto okupiti i prezentirati sve važnije događaje iz kulturnog života svih nacionalnih manjina. Osnivačica i glavna urednica Slavica Šarović smatra da je bilo bitno zainteresirati i potaknuti svijest kod predstavnika nacionalnih manjina da npr. informiranje na vlastitom jeziku jeste izuzetno značajno, bitno i nezaobilazno , ali da nije dovoljno za veću javnu i društvenu vidljivost nacionalnih manjina i njihovo adekvatnije društveno pozicioniranje . Portal je bio prilika da se pokaže jedan veliki raspon zajedništva , nacionalnog bogatstva različitosti i što je vrlo značajno kontinuiranog povijesnog velikog doprinosa nacionalnih manjina društvenom razvoju hrvatskog društva na području kulture , znanosti , gospodarstva itd. I s tim treba nastaviti još intezivnije kako bi se u što većoj mjeri senzibilizirala šira javnost za ulogu i značaj nacionalnih manjina, ali i njihov stvaralački i domoljubni odnos prema društvu i državi. većinu
Pokretačica ste i urednica jedinstvenog medijskog projekta Portala nacionalne manjine HR koji sustavno prati aktivnosti svih nacionalnih manjina, u prvom redu, na području grada Zagreba ali sve više i na ostalim područjima Hrvatske. Predstavite vaš projekt, kad je i kako osnovan ?
Portal za nacionalne manjine HR iznikao je kao rezultat višegodišnjeg praćenja nacionalnih manjina Zagreba i Zagrebačke županije kroz emisiju „Rodna gruda“ koju sam uređivala i vodila na Radio Martinu. Radi se o portalu koji se bavi nacionalnim manjinama, ali u prvom redu njihovim kulturnim aktivnostima i programima događajima, običajima, tradicijom i poznatim pripadnicima nacionalnih manjina. Ja sam 28 godina bila radijski voditelj na Radio Martinu i bavila se nacionalnim manjinama, a prije 17 godina sam vidjela i procijenila da su elektroničke publikacije medijska budućnost . Većina nacionalnih manjina osim Prizme te pojedinih radioemisija i biltena na vlastitom manjinskom jeziku nije imala druge izvore informiranja kada se radi o njihovim aktivnostima poglavito kulturnim aktivnostima. I zato sam zajedno s još nekim kolegama procijenila da je elektronička publikacija koja će na jednom mjestu prezentirati veliko kulturno bogatstvo i tradiciju koje prezentiraju i produciraju nacionalne manjine izuzetno pogodna forma da se prate i široj publici prikaže i omogući uvid u kulturu , tradiciju i običaje nacionalnih manjina . Politiku nismo uvrstili jer smo bili svjesni da bi praćenje i političkih zbivanja zahtijevalo puno jaču odnosno puno veću kadrovsku ekipiranost pa time, naravno, i puno veća financijska sredstva koja nam nisu bila dostupna, a polovična rješenja bez sustavnog praćenja nikad nisu dobra.
INFORMIRANJE NA VLASTITOM JEZIKU NIJE DOVOLJNO
Koji su bili motivi i ciljevi, kako funkcionirate, kako se financirate?
Financiramo se uglavnom aplikacijama na lokalnom i nacionalnom nivou i objektivno, kao i drugi slični projekti, oskudijevamo u sredstvima, ali nadoknađujemo entuzijazmom . No nama je bilo bitno zainteresirati i potaknuti svijest kod predstavnika nacionalnih manjina da npr. informiranje na vlastitom jeziku jeste izuzetno značajno, bitno i nezaobilazno, ali da nije dovoljno za veću javnu i društvenu vidljivost nacionalnih manjina i njihovo adekvatnije društveno pozicioniranje . Mi imamo puno više pregleda nego li pojedini manjinski mediji na vlastitom jeziku ( nedavno mi je jedan pripadnik mađarske nacionalne manjine iz Velike Pisanice pričao kako mu se nakon gotovo 50 godina javio prijatelj iz Kanade koji ga je našao i vidio na našim stranicama odnosno portalu vezan za određeni kulturni događaj mađarske nacionalne manjine u Velikoj Pisanici ) . Naš portal je bio prilika da se pokaže jedan veliki raspon zajedništva , nacionalnog bogatstva različitosti i što je vrlo značajno kontinuiranog povijesnog velikog doprinosa nacionalnih manjina društvenom razvoju hrvatskog društva na području kulture , znanosti , gospodarstva itd. Naš portal sustavno prati najave , vijesti , događaje svih nacionalnih manjina na području Zagreba ali sve više i šire ( Split , Rijeka , Pula , Osijek ). Ne tako sustavno kao Zagreb , ali nastojimo zahvatiti važnije stvari i razviti suradnju . Bavimo se i temama koje su u široj javnosti na izvjestan način zanemarene ili potisnute kao što su hrvatski branitelji iz redova nacionalnih manjina . Imamo i publicističku aktivnost kroz e-knjige ( gdje posebno tretiramo upravo znaćajne pripadnike nacionalnih manjina ) Galeriju, Mozaik itd.
Poznavaoci Portala kažu , kolokvijalni govoreći, da bar u Zagrebu ne može „ proletjeti ni manjinska muha „ a da nije zabilježena na vašem Portal. Faktički ste jedini manjinski medij koji se bavi odnosno prati sve 22 nacionalne manjine Kakva je produkcija ? Kako uspijevate pohvatati događaje?
Naša produkcija kreće se na dnevnoj traci i dinamici. Na projektu sada radi sedam kolega od kojih su mnogi s velikim radnim i profesionalnim iskustvom od 30 pa i 40 godina , ali obnavljamo se i otvaramo prostor mladima pa smo sada dobili dvoje novih mlađih kolega . Ponekad imamo i po nekoliko događaja dnevno posebno kada su na dnevnom redu šire manifestacije pojedinih nacionalnih manjina, njihovi dani kulture , određena suradnja s matičnim državama itd., tako da je to za mali tim koji dobrim djelom opstaje ponajprije na svom entuzijazmu više nego na materijalnoj stimulaciji često ogroman posao . Ako na portalu pogledate evo samo našu produkciju u zadnjih mjesec dana vidjet ćete da smo zahvatili većinu nacionalnih manjina Albance , Čehe , Makedonce , Ruse , Talijane , Bugare , Rome , Crnogorce da ne nabrajam sve i prikazali njihove vrijedne kulturne aktivnosti knjige predstave , obrazovanje na vlastitom jeziku itd. imate 22 nacionalne manjine od kojih neke imaju i po više od 30ak vrlo zanimljivih kulturnih događanja kroz godinu. Naravno , imate nacionalnih manjina koje svojom širokom i kvalitetnom medijskom produkcijom i medijskim mogućnostima mogu zadovoljiti svoje medijske potrebe ( srpska ili talijanska nacionalna manjina npr. ) ali većina takvih mogućnosti nema . I ono što je bitno , ponovno naglašavam , nije samo vlastiti jezik već i mogućnost da se ta bogata aktivnost predstavi široj publici i javnosti , da ih se bar upozna s bogatim i kontinuiranim stvaralaštvom nacionalnih manjina .
ZA MLADE TREBA OSMISLITI NOVE MEDIJSKE PRISTUPE
Koliko je portal značajan za nacionalne manjine? Kako ga one doživljavaju? Kako ga podupiru i da li i kako surađuju? Kako je prihvaćen među manjinskim zajednicama ? Koliko doprinosi njihovoj vidljivosti?
Naš je cilj da nacionalne manjine približimo široj hrvatskoj javnosti i da pokažemo koliko su manjine značajne , koliko su doprinosile i doprinose hrvatskom društvu i koliko je njihov odnos prema hrvatskom društvu pozitivan te da je normalno da ih većinsko društvo tako prihvaća i tretira .
Uz pomoć i Savjeta za nacionalne manjine uspjeli smo osvijestiti kod dobrog dijela nacionalnih manjina važnost i značaj njihova pojavljivanja na našem portalu pa smo na taj način proširili i našu suradničku mrežu ali i područje pokrivanja te , kao što smo već istakli , sve češće imamo vijesti i iz drugih gradova i područja Hrvatske odnosno nastojimo zabilježiti značajnija kulturna zbivanja nacionalnih manjina i na širem hrvatskom području .
Ako gledamo vodstava manjinskih zajednica na lokalnoj razni , vijeća i predstavnike oni su realno osviješćeni , ali se teže dopire da šire manjinske populacije posebno u ruralnim područjima. U tim lokalnim sredinama prevladava jedan stav da je najvažnija produkcija na materinjem jeziku, a prezentacija i vidljivost u široj zajednici njima nije tako važna. No to je jedan pogrešan pristup jer imamo spoznaje da interes za tu produkciju na manjinskim jezicima opada .Činjenica je da mlađi pripadnici manjina nažalost sve manje koriste i poznaju jezik svoje nacionalne zajednice, a inače su mlađi naraštaji više okrenuti novim medijskim platformama i kojih su upravo portali značajan dio . Mlađe manjinske populacije ne nalaze sebe, niti osvještavaju svoj nacionalni identitet kroz klasične tiskane biltene na materinjem jeziku ili ih ne osvještavaju u dovoljnoj mjeri i njima, ako žele pratiti i sudjelovati u životu svoje nacionalne zajednice treba ponuditi druge izvore, platforme i modele ako ih se želi bar donekle privući, a elektronske publikacije, portali tu možda imaju upravo najviše šansi i potencijalno najviše utjecaja .
Ako razmišljamo o medijskom praćenju nacionalnih manjina onda treba realno sagledavati i procesu u njihovom socijalnom biću . To su zajednice koje stare ( i brže nego ukupna populacija ) i to su onda segmenti tih zajednica koji se onda još više okreću sami sebi i na izvjestan način zatvaraju u svoj nacionalni ili etnički krug . Kod mladih je situacija drugačija i oni su puno više okrenuti otvorenom svijetu i društvu i njihovim izazovima te sve manje imaju potrebe za tom tradicijskom kulturom svoje zajednice, običajima, jezikom. Zato treba tražiti načine kako im se efektivno približiti, kojim metodama i kojim sadržajima. To je veliki izazov za manjinske medije.
INSPIRATIVNI PUBLICISTIČKI PROJEKTI
Osim redovitog praćenja aktivnosti nacionalnih manjina vi razvijate i neke posebne projekte. Imate izdavačku djelatnost pa je tako nedavno objavljen i vaša publikacija, tiskana verzija jednog vašeg prethodnog rada koji je bio objavljen u digitalnom obliku, a to je publikacija „ Istaknute pripadnice nacionalnih manjina „ . Koliko su takvi projekti značajni za vaš rad i vaš portal ?
Teško je financijski održavati naš portal samo vijestima o aktualnim aktivnostima nacionalnih manjina pa nastojimo to upotpuniti i drugim projektima vezanim za nacionalne manjine . U tom sklopu se posebno nameću teme o značajnim pripadnicima nacionalnih manjina kroz povijest. Veliki dio javnosti uopće ne zna za značajne doprinose pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina razvoju hrvatske države i hrvatskog društva i kroz kulturi i kroz gospodarstvo i kroz politiku , znanost umjetnost , sport itd . Prethodno smo pripremili publikaciju „ Značajni pripadnici nacionalnih manjina „ ,a onda svjesni da se još manje zna o pripadnicama nacionalnih manjina i njihovim doprinosima i publikaciju „ Istaknute pripadnice nacionalnih manjina „ Tu smo obradili 30ak istaknutih žena, a naravno da je popis mogao biti kudikamo veći ali istraživanja društvene povijesti izuzetno je složeno i zahtjevno i stručno i materijalno i bili smo naravno prisiljeni napraviti neki izbor. A izbor uvijek može biti i bolji no nadamo se da ovaj projekt nismo završili i da će biti prilike za nastavak pa i nadoknadu propuštenog. No, o kakvoj se izuzetnoj i zanimljivoj materiji radi, ako mi dozvolite, ilustrira bi s dva slučaja koje su mene posebno inspirirale i motivirale. Prvi je slučaj Ruže Klein Meštrović. Njen otac je upravljao grofovijom u Varaždinu te je nju kao i druge svoje kćeri školovao u Austriji i ona je postala rano uvažena slikarica i prije nego je srela Ivana Meštrovića s kojim je počela živjeti u divljem braku što je onda izazivalo javnu sablazan i njene obitelji i šire sredine pa odlaze u Italiju gdje se Meštrović počinje razvijati u velikog kipara uz njenu značajnu potporu. Međutim rastaju se, Meštrović odlazi u Ameriku po svjetsku slavu, a Ruža se vraća u Zagreb gdje radi na Likovnoj akademiji i bavi se humanitarnim radom, a i sam njen umjetnički slikarski rad prožet je humanom i socijalnom tematikom . Čitav svoj opus ostavila je nakon smrti Likovnoj akademiji , a ostavila je i 20ak Meštrovićevih djela koje je je on poklanjao tokom života, a napravio joj je i nadgrobni spomenik na Mirogoju . A meni je također vrlo upečatljiva i priča jedne druge Židovke Olge Hebrang. Posebna je priča njena postratna kalvarija i tragedija ali kakva je osebujna i velika ličnost bila pokazuje i to da je još prije odlaska u partizane i vjenčanja za Andriju Hebranga dok je još bila u prvom braku bila žrtva ustaškog terora no tome se suprostavila izuzetnom hrabrošću i dostojanstvom svoje ličnosti. No uz te knjige istraživali smo npr. i branitelje pripadnike nacionalnih manjina i ono što je fascinantno u tim pričama njihova je nepokolebljiva odanost hrvatskoj domovini te njihovo međusobno drugarstvo i potpora u najtežim trenucima koja se može mjeriti samo s emocionalnim odnosom koji se uspostavlja u roditeljskom ili religioznom odnosu. To su bogate priče životnog iskustva koje vrijedi zabilježiti i pokazati. A sve manjinske zajednice bogate su osobama čije životne puteve i doprinose vrijedi zabilježiti i s njima upoznati širu javnost. Meni je jedna od zanimljivijih ličnosti manjinskog porijekla bivše zagrebački gradonačelnik Pero Pirker koji dolazi iz njemačke manjinske zajednice i koji je u svom zaista kratkom životu ostavio izuzetna ostvarenja u Zagrebu ( od borbe s velikom poplavom , osnivanja novih naselja , gradnje nasipa i tvornica, osnivanja instituta do sportskih i turističkih objekata ), a o njemu se tako malo zna i jedva da ima neku uličicu u nekom zagrebačkom predgrađu …Bilo bi nam značajno da u budućem radu ako nam to dozvole financijske mogućnosti razvijemo podcast kao dobar medijski instrument za takve vrijedne sadržaje.
FOKUS NA POZITIVNE PRIĆE I KULTURNE SADRŽAJE
Kako uopće vidite poziciju i problematiku manjinskih glasila, medija za nacionalne manjine? Kako jačati i unapređivati njihovu poziciju? Kako izbjeći medijsku getoizaciju koju neki pripisuju i manjinskim medijima?
Pa u svakom slučaju mislim da se u prvom redu moramo okrenuti životnim pričama i to njihovim pozitivnim aspektima koji imamo u izobilju. Mislim da bi to bio dobar pristup i za velike medije, a za manjinske posebno . Vrlo se važno kada su manjine u pitanju fokusirati na pitanja kulture , tradicije , običaja , jezika . To nije formalan pristup jer su tim temama krije mnoštva upečatljivih i zanimljivih stvari koje manjine prezentiraju u jednom novom svježem duhu i okviru . Toliko imao zanimljivih priča , uspješnih ljudi i to je put da se okrenemo široj publici , da se pobudi njen interes …
Što vidite kao svoje dosege i uspjehe, a što su problemi u vašem djelovanju i vašoj misiji ? Kako dalje razvijati vaš medijski projekt ? Imate li u planu i medijsko pokrivanje čitave hrvatske kroz neki specijalizirani manjinski medijski projekt ? Ipak da li bi trebalo uključiti i druge komponente u vaš portal , socijalne, političke … ?
Ti problemi i aspekti realno postoje i ne može ih se zanemariti ali naš portal nije prostor za njihovo rješavanje .Uspjeli smo ujediniti nacionalne manjine na toj elektroničkoj publikaciji . Došli smo do publike. Prate nas, citiraju. Uspjeli smo prikazati značaj i potrebu zajedničkog života . Uspjeli smo približiti stvari o kojima su nedovoljno zna, tko kada i kako je netko stvarao i doprinosio . I iznenade se mnogi kada shvate da su upravo pripadnici nacionalnih manjina bili pioniri mnogih značajnih poduhvata na raznim područjima. S tim trebamo nastaviti još intezivnije, ne samo kao prikazivanje djela hrvatske društvene povijesti nego i aktualne sadašnjosti gdje pripadnici nacionalnih manjina kroz svoje uspješne priče itekako mogu senzibilizirati javnost za ulogu i značaj nacionalnih manjina, ali i njihov stvaralački i domoljubni odnos prema društvu i državi.
Stojan Obradović