AFIRMIRANJE POZITIVNOG ODNOSA PREMA NACIONALNIM MANJINAMA DOPRINOSI USPJEŠNIJEM FUNKCIONIRANJU HRVATSKOG DRUŠTVA
Intervju: Tibor Varga , predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH
Održavanje velike smotre „Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina „ nakon 17 godina pokazalo je jedno drugo, tolerantno lice Hrvatske te naglasilo i uputilo važne poruke o potrebi da društvo razumije važnost pozitivnog odnosa prema nacionalnim manjinama jer to čitavo društvo i državu čini boljim. Manjine i kroz povijest i sada značajno doprinose razvoju hrvatskog društva i to treba u javnosti posebno afirmirati. Pri tome, jedan od ključnih kanala tih doprinosa su i programi kulturne autonomije nacionalnih manjina za koje će se ove godine izdvojiti više od 12 milijuna eura za realizaciju oko 1300 različitih kulturnih programa. Održani lokalni izbori, provedeni za nacionalne manjine po novom sustavu, dalje su ojačali njihov legitimitet i politički subjektivitete u lokalnim i regionalnim zajednicama . Za predstojeće izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina treba uložiti poseban napor u jačanje motivacije manjinske izborne baze ali i u edukaciju potencijalnih manjinskih predstavnika. ali isto tako i predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se podigla ukupna efikasnost sustava manjinske samouprave i ojačali partnerski odnosi u lokalnim sredinama. Istovremeno incidente s kojima se povremeno suočavamo treba sustavno osuđivati, a moguća nezadovoljstva treba izražavati demokratskim, a ne nasilnim metodama jer je to u interesu čitavog društva, a ne samo nacionalnih manjina.
Nakon 17 godina obnovljena je velika javna manifestacija „Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina„ . To je bila i prilika da se upute i značajne poruke vezane za ostvarivanje manjinske politike u hrvatskom društvu i daljnji razvoj i zaštitu manjinskih prava u hrvatskom društvu . Što bi u tom kontekstu posebno istakli ?
Izuzetno mi je drago da smo nakon 17 godina uspjeli oživjeti jednu vrijednu i izuzetnu manifestaciju koja puno znači za naše manjine jer su imali prilike prezentirati dio svoje kulturne i tradicijske baštine. . Mislim da je ključna pozitivna i realna poruka ove manifestacije da živimo u jednom tolerantnom i pluralnom društvu u kojem manjine mogu ostvarivati svoja prava i njegovati svoje kulturne i tradicijske vrijednosti . Značajna je stvar da smo na manifestaciji imali i zemlju partnera i to upravo Ukrajinu koja se predstavila sa svojim kulturnim i tradicijskim vrijednostima i to je u aktualnom kontekstu naišlo na vrlo pozitivan prijem. U svakom slučaju mislim da je ova manifestacija, posebno nakon nekih nemilih događaja kojima smo svjedočili u posljednje vrijem pokazala jedno drugo i pravo lice Hrvatske te da ćemo nastaviti s ovom vrijednom praksom .
PRAVO LICE HRVATSKE
Na manifestaciji premijer Andrej Plenković između ostaloga posebno je naglasio potrebu da šira javnost razumije važnost pozitivnog odnosa prema nacionalnim manjinama jer to cijelo društvo i državu čini snažnijom, kvalitetnijom i boljom. Koliko je šira hrvatska javnost senzibilizirana za manjinska pitanja? Koliko je razvijena društvena svijest o značaju nacionalnih manjina i njihovoj ulozi u društvu?
Upravo na tom planu imamo puno prostora za daljnju afirmaciju manjinske politike . Zaista nedovoljno se zna koliko su pripadnici manjina doprinijeli hrvatskom društvenom i kulturnom razvoju i mi na različite načine trebamo i moramo to puno više afirmirati i kroz obrazovni sustav i kroz medije i putem različitih znanstveni skupova, okruglih stolova itd.. Puno je na tom planu vrijednih stvari koje treba prezentirati hrvatskoj javnosti jer je to i u interesu nacionalnih manjina ali i šire većinske javnosti . Imamo puno vrijednih doprinosa iz manjinskih redova … Nedavno je na velikoj manifestaciji nacionalnih manjina u Hrvatskoj „ Lipovljanski susreti“ na tradicionalnom okruglom stolu otvorena tema „Doprinos nacionalnih manjina kulturi Hrvatske„ . Jedan od najboljih poznavatelja povijesti manjina na hrvatskom prostoru dr.sc. Filip Škiljan iz Instituta za narodnosti i migracije istaknuo je da su sve manjine na neki način pridonijele razvoju Hrvatske, bilo razvojem svojih institucija, bilo svojim istaknutim predstavnicima, bilo oblikovanjem države kakvu danas poznajemo. Da nije bilo pripadnika manjina u hrvatskom društvu 19. stoljeća pola preporoditelja ne bi sudjelovalo u Hrvatskom narodnom preporodu, pa bi i on sasvim drugačije izgledao. Da nije bilo vrhunskih arhitekata, liječnika, znanstvenika svih profila, glazbenika, slikara, književnika, pjesnika i slično Hrvatska bi danas bila osiromašena za važne temelje svojeg nacionalnog razvoja. To je vrijedni povijesni doprinos. Međutim mi danas, i to upravo kroz programe kulturne autonomije nacionalnih manjina koje se financiraju kroz Savjet za nacionalne manjine imamo izuzetnih kulturnih pa i znanstvenih dostignuća koji se prezentiraju kroz različite knjige, publikacije itd. i zaista je šteta da s tim vrijednim stvarima nije dovoljno upoznata i šira zajednica. Na tome ubuduće moramo puno intezivnije raditi.
MANJINSKI DOPRINOSI
U tijeku je i upravo i godišnji Natječaj za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina. Što nam donosi ovogodišnji natječaj, koje organizacijske novosti , koja sredstva i za šta će biti raspoređena? Prošlogodišnja raspodjela sredstava izazvala je određene kontroverze i nezadovoljstva. Da li je to prevladano?
Novina je to da smo cijeli postupak ubrzali kako bi udruge nacionalnih manjina navrijeme saznali koji su im programi i koji iznosi odobreni za sljedeću godinu i tako da mogu što bolje planirati svoja događanja i programe . Radimo na tome i očekujemo kako će odluke o raspodjeli biti donesene već požetkom siječnja i onda će odmah početi procedura sklapanja ugovora s udrugama nacionalnih manjina i njihov rad na realizaciji odobrenih programa. Ove godine očekujemo da će za programe kulturne autonomije nacionalnih biti raspoređeno oko 12 milijuna eura, za milijun eura više nego za prethodnu godinu što je povećanje od oko 10 posto, a povećanje sredstava i inače kontinuirano bilježimo posljednjih godina . To će vjerojatno omogućiti i povećanje broja financiranih programa, a vjerujemo i samu kvalitetu programa .
Postupak prijava programa kulturne autonomije putem Javnog poziva realizira se sukladno novim Kriterijima financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manja koji je usvojen krajem prošle godine a koji sadrže i važne novume. Kriteriji su doneseni s ciljem da se dalje razviju i osmisle važna pitanja programskog profiliranja sadržaja i načina rada manjinskih udruga na razvoju kulturne autonomije kao jednog od najznačajnijih područja ostvarivanja prava nacionalnih manjina. U tom okviru Kriteriji nude mogućnosti novih sadržaja kao što su: izrada mrežnih stranica, zvučni i slikovni digitalni zapisi, dokumentarni filmovi o povijesti i kulturnom nasljeđu pojedinih nacionalnih manjina itd., ali i pojednostavljenu proceduru natječaja, brže rokove rješavanja pristiglih prijava i financiranja, veća sredstava za pojedine namjene i stavke ali i veću odgovornost i transparentnost rada svih dionika u ostvarivanju programa kulturne autonomije.
Samo da podsjetimo, u ovoj godini Savjet je sufinancirao više od 1200 programa kulturne autonomije koje realizira više od 240 udruga nacionalnih manjina. Od toga je 105 programa su informiranje, 82 programa izdavaštvo, 457 programa kulturnog amaterizma i 583 programa kulturnih manifestacija, a u tim programima sudjeluje više od pedeset tisuća članova manjinskih udruga. No, bitno je da se radi o programima i manifestacijama u kojima sudjeluje i većinsko stanovništvo te da se na taj način grade mostovi suradnje i tolerancije. A iu idućoj godini, naravno, očekujemo daljnji napredak. Što se tiče nekih kontroverzi koje su pratile prošlogodišnju raspodjelu sredstava mislim da smo te probleme riješili i razjasnili te da će ovogodišnja raspodjela proći mirno i konstruktivno kao i većina takvih raspodjela do sada .
BOGATI PROGRAMI KULTURNE AUTONOMIJE
Održavanjem dopunskih izbora za nacionalne manjine završeni su ovogodišnji lokalni izbori. Koliko je ova institucija dodatnih izbora koja se primjenjuje po drugi put bolja za nacionalne manjine nego prethodna rješenja izbora predstavnika nacionalnih manjina i u čemu se ogledaju moguće prednosti ovog pristupa? Što su uopće lokalni izbori donijeli nacionalni manjinama i hoće li osnažiti njihov politički subjektivitet na lokalnom i regionalnom nivou?
Lokalni izbori su od izuzetnog značaja za sustav prava nacionalnih manjina. Sukladno tome legitimitet izabranih vijećnika iz reda nacionalnih manjina u lokalna predstavnička tijela predstavlja temelj uspjeha u radu. Ovaj novi sustav izbora koji omogućava nacionalnim manjinama da u dodatnoj proceduri, ako nisu svoja prava ostvarili u redovnom, direktnom izbornom postupku, vrlo je učinkovit jer je pružio pripadnicima nacionalnih manjina priliku da biraju upravo svoje predstavnike koji će ih kao manjinsku zajednicu i predstavljati. Ovo je neusporedivo pravedniji sustav biranja predstavnika nacionalnih manjina u odnosu na dosadašnji sustav kooptacije manjinskih predstavnika koji su onda uglavnom dolazili kao neka rezervna , kompezirajuća varijanta s dna izbornih lista. No, bitno je naglasiti da ovaj sustav na isti način omogućuje i predstavnicima hrvatskog naroda da direktno biraju svoje predstavnike u lokalna predstavnička tijela u onim sredinama u kojima je hrvatski narod u manjini .
I ovi su dodatni izbori, nažalost, generalno gledajući obilježeni izuzetno niskom izlaznošću. Da li mala izlaznost otežava poziciju i budući rad vijećnika? Može li se i kako sam izborni proces poboljšati? Kako same manjinske zajednice potaknuti za veći angažman na izborima?
Ne bih se složio da je izlaznost generalno gledajući bila mala i to je medijski, na izvjestan način, bez dubljih analiza netočno eksponirano. Bilo je različitih situacija i mala je izlaznost bila tamo gdje je bila samo jedna kandidacijska lista, a tamo gdje je bilo više kandidacijskih lista izlaznost je bila usporediva s izlaznošću na lokalnim izborima, a posebno i dosta veća od izlaznosti za izbore vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Legitimitet je bitan za rad i poziciju vijećnika i zato treba uvijek težiti što većoj izlaznosti, ali manja izlaznost u pojedinim sredinama posljedica je i izbornog umora biračkog tijela jer smo u relativno kratkom, zgusnutom vremenskom razdoblju imali nekoliko različitih izbora. No složio bih se s tim da je i na nama manjinskim predstavnicima i institucijama potreba većeg rada da osvijestimo naše biračko tijelo o važnosti ovakvih izbora .
RAZVIJATI I JAČATI SUSTAV
Dosta se govorilo o mogućim negativnim utjecajima koje donose rezultati popisa stanovništva odnosno značajnog pada udjela nacionalnih manjina što u nekim segmentima i sredinama može ugroziti i poziciju i prava nacionalnih manjina? Koliko su i kako ta kretanja utjecala na manjinsku problematiku odnosno ostvarivanje manjinskih prava i što su tom pogledu pokazali ovi izbori?
Pad pripadnika nacionalnih manjina nije bio iznenađenje. No, taj pad broja nacionalnih manjina i njihova udjela u stanovništvu u pojedinim sredinama ipak nije bio tako izražen da bi sustavno umanjio dostignuta prava nacionalnih manjina ni na lokalno/regionalnom nivou, a posebno ne na nacionalnom nivou. Imali smo i pozitivnih primjera pojedinih jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su svojom političkom voljom, a u skladu s zakonskim mogućnostima, mijenjali svoje statute i na taj način omogućavali zajednicama nacionalnih manjina u svojim sredinama da, bez obzira na pad njihove brojnosti, zadrže svoja politička prava odnosno prava na dotadašnju zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalnih/regionalnih vlasti. Vjerujemo da će se ta i takva praksa do sljedećih izbora i dalje širiti te da će i druge jedinice lokalne i regionalne samouprave koje to nisu uradile na ovim izborima slijediti te primjere dobre i pozitivne prakse, primjere pozitivne diskriminacije. I Savjet će u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti poticati takvu praksu odnosno zadržavanje dosegnutog nivoa manjinskih prava, a tamo gdje je to moguće i njihovo povećanje .
Za manje od godinu i po dana već nas očekuju 7. po redu izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji mnogi drže ključnim institutom ostvarivanja manjinske politike. Koliko imate uvida kako teče ovaj mandat te manjinske samouprave? Da li se i u kojim segmentima napreduje, a koji problemi ostaju isti i što je tome razlog? Kako unapređivati njihov rad? Kakva je njihova suradnja s tijelima predstavničkim i izvršnim tijelima lokalne samouprave ( i posebno manjinskim predstavnicima u tim tijelima)? Kako ti odnosi mogu bolje funkcionirati Kako unapređivati suradnju manjinske i lokalne samouprave?
To uveliko ovisi od sredine do sredine, od općine do općine, od njihovih čelnika i kako tome pristupaju. Mi smo planirali zajedno s vijećima i predstavnicima po županijama organizirati edukativne seminare, rasprave i okrugle stolove jer to i je faktički najslabija karika u čitavom sustavu manjinskih prava i manjinske politike budući da su te institucije manjinske samouprave u velikoj mjeri ovisni o dobrohotnosti samih lokalnih /regionalnih vlasti koja može biti različita i dobra i negativna. Zato je nama vrlo važnu u taj edukacijski sustav uključiti i predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, čelnike lokalnih jedinica samouprave kako bi ukazali na značaj manjina, moguću suradnju, potencijalne manjinske doprinose široj zajednici itd. Planiramo to po mogućnosti napraviti s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ali ako ne bude interesa i suglasnosti napraviti ćemo to s manjinskim tijelima i institucijama na nivou županija. U svakom slučaju svjesni smo da su dodatni edukacijski napori nužni i korisni za sve i da je to važan mehanizam da pokrenemo bolji rad vijeća i predstavnika.
EDUKACIJA I PARTNERSTVO
Kako se razvijaju i realiziraju Operativni programi Vlade za nacionalne manjine? Da li oni potiču i veću aktivnost manjinskih zajednica u lokalnim sredinama? Postoji li dovoljna svijest o benefitima koje nacionalne manjine kroz ostvarivanje svojih projekata i programa donose za bolje, efikasnije i produktivnije funkcioniranja pojedinih lokalnih i regionalnih sredina? Kako ta postignuća i doprinose približiti i široj populaciji?
Mi smo kao Savjet dosada u više navrata tražili da budemo uključeni i u izradu i realizaciju Operativnih programa, ali do sada se to nije ostvarilo. Nadzor nad provedbom i realizacijom Operativnih programa provodi Vladin Ured uza ljudska prava i prava nacionalnih manjina dok Savjet u tome ima tek manju ulogu. Od ukupno 209 programskih aktivnosti koje sadrže Operativni programi Savjet za nacionalne manjine nositelj je tek 12 aktivnosti i to se uglavnom odnosi na programe i aktivnosti vezano za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina. Glede provedbe Operativnih programa u tom dijelu kulturne autonomije koji nam je Vlada dodijelila u nadležnost provedbu realiziramo primjereno te sredstava trošimo namjenski. Vlada RH sukladno Operativnim programima osigurava dostatna sredstava koja se udrugama i ustanovama nacionalnih manjina doznačuju putem Savjeta za nacionalne manjine, a koja im omogućavaju da izraze, sačuvaju i razviju svoj kulturni identitet na području izdavaštva , informiranja , amaterizma i manifestacija. Koliko smo informirani u ostalim segmentima realizacija Operativnih planova ide dobro, a posebno je značajna u realizaciji određenih infrastrukturnih projekta, toliko važnih za pojedine nacionalne manjine u pojedinim nerazvijenim područjima gdje je to uvijet njihova normalnijeg i kvalitetnijeg života .
Nažalost , nacionalne manjine ponovno su u fokusu javnosti, nažalost, kako to često ističu medijski eksperti, u negativnom kontekstu kao žrtve srećom ne fizičkog ali verbalnog nasilja i osporavanja njihovih prava. Što pokazuju nemili događaji u Splitu, Zagrebu, Rijeci? Da li se radi samo o incidentu i skandalu kao što ga se medijski tretira ili pak svjedočimo jednoj eskalaciji koja je proizašla i iz narušene atmosfere društvene tolerancije, neprimjeren retorike i dvojbenih povijesnih relativizacija koja se već mjesecima događa u hrvatskom javnom prostoru, a bez nedvojbenih i jasnih osuda. Kako se dalje nositi s ovim problemima i njihovim mogućim recidivima. Jasno je da prigodne političke osude pa čak i sudska penalizacija počinitelja neće biti dovoljni?
Spadam u one koji smatraju da nemili događaji nisu u tolikoj mjeri eskalirali koliko je to medijski bilo eksploatirano. Nažalost, incidenta je bilo o bit će i bilo je mnogih loših stvari, kao što je pozdrava ZDS i prije 20 godina, ali smo čitavo vrijeme stvari gurali pod tepih tako da to nije ništa novo. Ne bih se složio s nekim ocjenama da se na te svari ne reagira. Reagirala je u prvom redu Vlada, pa Savjet te druge institucije. U demokraciji smo i legitimno je izražavati protest i drugačije stavove i mišljenja, ali s kapuljačama, prijetnjama i sl. to nije demokracija, to već utjerava strah jer je to ružno i prijeteće. Međutim, po meni to su ipak pojedinačni incident . Ako pogledamo prava koje imaju nacionalne manjine u drugim razvijenim i demokratskim zemljama, mi možemo zaista biti ponosni na naša manjinska prava. Kažem, medijski je to malo previše eksponirano jer iza toga nisu stale ni institucije, ni politički subjekti, stranke npr. , dakle ni sustav ni njegovi dijelovi nisu se neprijateljski postavili prema manjinama ,a to je jako bitno. Zato, ja to za sada gledam kao ekscese, na koje normalno treba reagirati. Možda u nekim slučajevima ima i nekog revolta ali to se ne izražava da se ljudi zakrabulje i prijete. Ima drugih načina da se izrazi nezadovoljstvo i neslaganje. Ako demokracija omogućava različita gledišta onda postoje i pravila kako se ta različita gledišta izražavaju i to trebamo poštovati i u interesu manjina ali i čitavog društva.
Autor; Stojan Obradović
Projekt : Izazovi i dileme manjinske politike – NACIONALNE MANJINE U LOKALNOJ i REGIONALNOJ SAMOUPRAVI (30/2025)
